Promjene na tijelu nakon trudnoće

Ženino tijelo nakon porođaja zasigurno se mijenja. Da se tijelo ponovno vrati u formu i donekle u prethodno stanje potrebno je određeno vrijeme. Liječnici govore oko godinu dana. Nakon tog vremena ženino tijelo ponovno može bez dodatnog rizika iznijeti sljedeću trudnoću.

Ako je to stanje praćeno glavoboljom, mučninom ili povraćanjem – obavezno se treba obratiti liječniku. Napeti će se mišići najlakše opustiti masažom vrata i ramenog pojasa ili blagim zagrijavanjem. Kada se potpuno opuste, počinje se s vježbama istezanja i jačanja mišića kako bi se očuvala pokretljivost i mišićna snaga. Najbolja prevencija da tijekom trudnoće zbog povećanih grudi ne nastanu bolovi u vratu jest nošenje dobrog grudnjaka te vježbe koje treba raditi svaki dan.

Promjene na stopalima

U trudnoći se kao posljedica povećane tjelesne težine i bebe u trbuhu, težište pomiče malo prema naprijed, pa su i stopala drugačije opterećena. To može uzrokovati pojavu ravnih stopala, posebno spuštanje prednjih svodova (prednji se dio stopala proširi). Osim tog mehaničkog čimbenika, u trudnoći je prisutan i metabolički čimbenik rizika za nastanak ravnih stopala, a to su hormonske promjene. Prvi znak da su se svodovi spustili jest osjećaj da su cipele postale tijesne, zatim pojava bolova u stopalima, zamor pri dužem stajanju, oticanje tijekom poslijepodneva i večeri te pojava grčeva.

Posebno su ugrožene žene koje su već imale ravna stopala ili spuštene svodove u trudnoći pa se događa da nakon porođaja ne mogu nositi obuću od prije trudnoće, nego jedan ili dva broja veću. Rizik od pojave ravnih stopala i nastanka trajnog deformiteta mnogo je veći u drugoj trudnoći nego u prvoj. Da bi se to spriječilo ili ublažilo, nužna je masaža stopala i listova, kao i vježbe za bolju cirkulaciju i jačanje mišića. Osim toga, važno je nošenje odgovarajućih ortopedskih uložaka tijekom trudnoće i nekoliko mjeseci do godinu dana nakon porođaja – dok se tjelesna težina i hormonski status ne vrate na stanje prije trudnoće.

Promjene na koštano-zglobnom sustavuTe promjene nastaju zbog povećana opterećenja tjelesnom težinom, ali i zbog hormonskih promjena – prije svega zbog lučenja hormona relaksina.

Nepokretni zglobovi zdjelice razmekšavaju se pod utjecajem hormona, pa čitav pojas zdjelice postaje labav. Tijekom prirodnog porođaja razdvajaju se kosti zdjelice kako bi beba mogla proći kroz koštani dio kanala. U prvoj trudnoći te su promjene izraženije, a neke ih žene doživljavaju kao bolove u križima i preponama, dok ih u drugoj trudnoći opisuju kao osjećaj težine u zdjelici. Iako su katkad jako neugodni, ti bolovi kratko traju neposredno prije porođaja. Ono što predstavlja opasnost jest da se nakon prvog ili drugog porođaja kosti ne vrate potpuno na svoje mjesto. To može biti razlog bolova u križima neposredno nakon porođaja, ali i nakon nekoliko godina – čak i nakon 20 – 30 godina.

Promjene na trbušnim mišićima

Mišićni tonus u trudnoći znatno je smanjen, pa je trbušna muskulatura dosta opterećena – a ona osigurava glavnu potporu kralježnici. Budući da se tonus mišića gotovo nikada u potpunosti ne vrati na stanje prije trudnoće, u sljedećoj je trudnoći to jedan od glavnih uzroka bolova u leđima i nogama. Razmicanje uzdužnog trbušnog mišića (dijastaza) relativno je česta pojava u trudnoći, ali predstavlja prolazno stanje.

Osobito se pojavljuje kod žena koje su imale više trudnoća. Ako se to dogodilo, to ćete nakon porođaja doznati od liječnika, ali možete i sami provjeriti. Dok ležite u krevetu, sa svijenim koljenima, podignite malo glavu i ruke sa strane, a zatim rukama opipajte trbuh ispod pupka. Ako napipate dio koji je mekan i malo natečen, radi se o razmicanju trbušnog mišića. Zarastanje možete ubrzati izvođenjem posebnih vježbi, pod nadzorom fizioterapeuta koji će kontrolirati opterećenja. Nestručno vježbanje može pogoršati stanje. Izbjegavajte svaki veći fizički napor pri kojim se koristite trbušnim mišićima. To je osobito važno kada je u pitanju podizanje i spuštanje bebe (iz kreveta, sa stola za prematanje, iz kadice). To uvijek radite sa svijenim koljenima da biste svu težinu koju podižete prebacili na mišiće nogu. Preveliki napor i nepravilno podizanje moglo bi uzrokovati trajno oštećenje, odnosno pojavu kile.

Ako već imate kilu, morali biste vježbati kako biste što više ojačali trbušnu muskulaturu, ali i nositi odgovarajući pojas pri podizanju tereta. Druga trudnoća mora se planirati uz savjetovanje s ortopedom koji će procijeniti koliki je rizik od pogoršanja, kao i o daljnjem liječenju, odnosno operaciji kile.

Promjene na nogama

Uzrok tih tegoba najčešće su proširene vene, što je uglavnom nasljedno. Drugi su razlog hormonske promjene koje prate trudnoću, a uzrokuju i oticanje nogu. Drastično povećana tjelesna težina može znatno pogoršati stanje ako je žena i prije trudnoće imala taj problem. Oticanje se može pojaviti i iz drugih razloga, kao što je povišen krvni tlak, poremećaj u bubrežnoj funkciji ili nešto drugo. Zato tu pojavu svakako treba pratiti ginekolog koji vodi trudnoću i poduzeti odgovarajuće mjere.

Promjene na venama

U drugoj trudnoći problemi s proširenim venama bit će veći nego u prvoj. Kada se isključe drugi mogući uzroci, tegobe se mogu ublažiti i smanjiti određenim postupcima i promjenama nekih navika.

Odgovarajuća obuća s potpeticom visine tri do pet centimetara prva je stvar koja može uvelike pomoći, kao i specijalne čarape za proširene vene, namijenjene trudnicama. Svakodnevna će šetnja pozitivno utjecati na probleme s cirkulacijom, pa je treba redovito prakticirati sve do porođaja. Vožnja bicikla, pa makar sobnog, i plivanje također iznimno povoljno utječu na cirkulaciju, a te aktivnosti možete prakticirati uz liječničko dopuštenje.

Toplina uzrokuje širenje krvnih žila, a ono pojavu oticanja nogu. Zimi nije dobro sjediti u blizini termoakumulacijskih peći ili radijatora, a ljeti se ne preporučuje izlagati suncu.

Također ne treba sjediti dugo bez stanke i nikako s prekriženim nogama. Odjeća ne smije biti tijesna, a čarape ne bi smjele stezati kako ne bi prekinule cirkulaciju. Tuširanje uvijek treba završiti hladnom vodom, usmjeravajući mlaz od stopala prema gore.

Preuzeto iz časipisa Moje dijete

Tekst: Snežana Milanović, strukovni terapeut