Što bi trebalo zadovoljiti ‘rodilište – prijatelj majki’

Postoji 10 točaka koje bi rodilište-prijatelj majki trebalo zadovoljiti. Pogledajmo koja su to i što je to tako komplicirano u njima da još uvijek ne postoji u našoj zemlji?

Pogledajmo što bi pomoglo svim ženama koje rađaju u Hrvatskoj da se u rodilištu osjećaju ugodnije, što bi svakako smanjilo njihov strah od porođaja i pomoglo da porođaj protekne što uspješnije. Popis smo pronašli u sjajnom priručniku ‘Moja trudnoća’ koji su napisale hrvatske primalje (izdavač: Hrvatska komora primalja)

1. Mogućnost podrške (u svim fazama poroda) od strane osobe po izboru rodilje uključivši supruga, partnera, dijete, člana obitelji ili prijatelja; mogućnost prisustva ženske osobe obučene za pružanje podrške u porodu (doula); prisustvo profesionalne primalje na porodu

Zašto ne bi bilo izvedivo? Osim što u rodilištima ne vole da im se motaju po salama nepoznati ljudi i miješaju u njihov uhodan posao (ili pak ometaju druge rodilje koje su u trudovima), jedan od izgovora je nedostatak prostora za ljude koje bi rodilja voljela imati uz sebe. Ipak, teško je povjerovati da za dvoje ljudi uz primalju nema mjesta, jer tako male sale ipak nisu.

2. Javna dostupnost opisa i statističkih podataka pojedinih intervencija i postupaka u porodu kao i njihovog ishoda.

Zašto ne bi bilo izvedivo? Vjerujemo da se itekako podrobno vode sve statistike ovog tipa, samo je pitanje zašto bi se ikoje rodilište tih statistika sramilo i skrivalo informacije od javnosti. Jasno, trebalo bi zaposliti nekog tko bi bio na raspolaganju u određeno vrijeme to pokazati zainteresiranima, no jednako tako bi se moglo iskoristiti trudničke tečajeve pojedinih rodilišta ili dane otvorenih vrata da tim putem informiraju rodilje.

3. Osjetljivost na vjersku, etničku i drugu pripadnost majke.

Zašto ne bi bilo izvedivo? Uz kratku odgovarajuću edukaciju osoblja ili bar priručnik koji bi se ticao ove tematike, zapravo sve što je potrebno može se iznijeti u planu poroda i jedino što treba je ispoštovati ga.

4. Mogućnost da se žena u porodu kreće i rađa u položajima koji joj odgovaraju (osim u slučaju komplikacija u porodu), kao i izbjegavanje položaja na leđima.

Zašto ne bi bilo izvedivo: U nekim rodilištima takvo što je već ostvareno, ali promjena rutine i fleksibilnost osoblja i dalje je prespora u većini rodilišta. Jedan od izgovora opet je nedostatak prostora u kojem bi se uredilo da postoje strunjače na podu, porođajni stolčići i slično. Zapravo je više stvar organizacije i dobre volje te nedostatak želje za prilagodbom rodiljama te needuciranost rodilja da takvo što traže. Kad bi “potražnja” za vlastitim pravima bila veća, promjene bi bile brže i efikasnije. Isto tako, nije dovoljno reći rodilji da izabere položaj koji želi ako ju nitko ne zna pravilno u tom položaju pridržavati. A tu već može ulogu imati i nedostatak osoblja tj. premali broj zaposlenih u rodilištima i neadekvatna educiranost kako pomoći ženi da odabere i ostvari željeni položaj.

5. Jasna politika i procedura u povezivanju s dijelom zdravstvene zaštite koja se brinula o ženi prije poroda i s udrugama koje daju ženi potporu prije i poslije poroda, npr. skupine za potporu dojenja.

Zašto ne bi bilo izvedivo: Miješanje u rad medicinskog osoblja rodilišta od strane takvih udruga čini se kao znanstvena fantastika, ali možda će uskoro doći vrijeme i za takvu suradnju. Do tada se unutar rodilišta majkama pokušava pružiti podrška s raspoloživim osobljem.

6. Ne izvodi sljedeće procedure rutinski: brijanje, klizma, otvaranje venskog puta, uskraćivanje obroka i tekućine, kontinuirani nadzor djeteta putem CTG-a, prokidanje vodenjaka.
Sljedeći postupci izvode se unutar definiranih postotaka:
– Upotreba oksitocina za indukciju ili stimulaciju poroda do 10%
– Epiziotomija do 20% s ciljem smanjenja na 5%
– Učestalost carskog reza do 10% za opće bolnice i do 15% za tercijarne centre
– Učestalost vaginalnih poroda nakon carskog reza od 60% s ciljem postizanja 75%

Zašto ne bi bilo izvedivo: U rodilištima s većim brojem rodilja postoji logično i veći broj komplikacija pri porođaju. Uslijed istih postoji određena profesionalna fobija od strane medicinskog osoblja da bi u nekom trenu nešto moglo poći po zlu i želja da se takvo što spriječi. Zbog toga bi vas radije “potjerali” u drugo rodilište, nego da im uskratite kontrolu CTG-om ili otvaranje venskog puta. Valjalo bi raditi na svijesti medicinara da ne gledaju na porođaj kao na potencijalu opasnost, nego kao na prirodnu fiziološku pojavu. Pokušavamo educirati žene da imaju povjerenje u svoje tijelo i prirodu te da se ne plaše poroda, a na kraju ispada da ga se još više plaše oni koji asistiraju na njima. Srećom, dobar dio ovih rutinskih procedura polako odlaze u povijest (klizma, brijanje, uskraćivanje tekućine, prokidanje vodenjaka) no, isto tako ovisi o rodilištu i informiranosti žena da takvo što imaju pravo odbiti.

7. Educira osoblje o prirodnim metodama obezboljivanja i ne potiče upotrebu analgetika i anestetika ako nisu medicinski indicirani.

Zašto ne bi bilo izvedivo: Zapravo, često se takvo što zaista izbjegava, ali iz pogrešnih razloga (nedostatak anesteziologa koji su na operacijama, skupoća anestetika i sl.). Također, zbog ženine nepripremljenosti na porođaj i moguću bol, porod se može zakomplicirati uslijed ženine male tolerancije na bol i povećanog straha i stresa, stoga će osoblje radije posrnuti za lijekovima nego da se pokuša ženi pomoći nekom od prirodnih metoda (neopremljenost i neinformiranost, a često i nepovjerenje u te prirodne metode zbog neiskustva također ne pomažu ostvariti ovu točku.)

8. Ohrabruje majke i obitelji, uključujući roditelje djece s posebnim potrebama i roditelje prarano rođene djece da se što ranije povezuju s novorođenčetom dodirom, držanje i dojenjem,

Zašto ne bi bilo izvedivo: Smjenski rad i 24-satna dežurstva nimalo ne idu u prilog ovom zahtjevu. Da bi osoblje bilo sposobno angažirati se dodatno u psihilošku potporu, potreban je veći broj primalja, ginekologa, medicinskih sestara i sl. A to je već zahvat koji zadire u cijeli zdravstveni sustav koji treba mijenjati. i omogućiti svima humane uvjete – i zaposlenima i onima koji koriste uslugu. Iscrpljenost i umor, prevelik broj pacijenata (radi se na različitim odjelima, ne samo s rodiljama), neminovno smanjuju vrijeme koje je za to potrebno i mentalni kapacitet medicinskog osoblja. No sve to nije izlika da se majkama prerano rođene djece ne omogući blizak kontakt s bebom, znajući da će tako beba brže napredovati. NIti je izlika za ružno postupanje prema rodiljama u bilo kojem trenutku.

9. Ne preporučuje se obrezivanje novorođenčeta, osim kada je riječ o vjerskim običajima obitelji.

Zašto ne bi bilo izvedivo: Evo zahtjeva s kojim stvarno nema problema u našoj zemlji :)

10. Ima titulu rodilište prijatelj djece.

Zašto ne bi bilo izvedivo: Nema razloga za brigu jer većina rodilišta ima ovu titulu.

Tekst: roditelji.hr

Foto: Profimedia

 

Preporučujemo

Tagovi: , , , , , , , ,

Vezano uz temu

Afirmacije za osnaživanje rodilja

Bez obzira na to koliko se pripremate na…

Humanitarna utrka za bolje uvjete u hrvatskim rodilištima

Cilj treće humanitarne utrke Mliječna staza je prikupljanje…

Šest tipova ponašanja na porođaju

Prepoznavanje specifičnih ponašanja na porođaju prema tipu ličnosti,…

Radionica Čarobna trudnoća, porod i majčinstvo

Nakon već šest popunjenih radionica Čarobna trudnoća, porod…

Pročitajte i:

casalj pomaze kod bolova u trudovima

Kako češalj može pomoći rodilji smanjiti bolove na porodu?

Jeste li već čuli da češalj može pomoći ublažiti bolove na porodu. Da pomaže, potvrdile…

porod kod kuce

Velika internacionalna studija potvrdila: Porod kod kuće je jednako siguran kao i onaj u rodilištu!

Velika internacionalna studija pokazala je kako za rodilje bez komplikacija u trudnoći porođaj kod kuće…

carski rez

Panika na carskom rezu - Gdje je dijete?

Svaki je porod drugačiji i rijetko kada prođe onako kako smo planirali ili očekivali. Za…

VIDEO: Najljepši trenuci u životu

Većina majki i očeva prisutnih na porodu trenutak rođenja svog djeteta istaknut će kao jedan…