Primalje su tu za rodilje i obitelj

Povodom Međunarodnog dana primalja 5. svibnja razgovarali smo s predsjednicom Hrvatske komore primalja Barbarom Finderle i saznali detalje o ulozi primalje prije, tijekom i poslije porođaja, pomoći koju primalja može pružiti trudnici i rodilji, koje se pozitivne promjene vide u primaljskoj skrbi danas te ciljevima primaljstva u budućnosti

Kako izgleda porođaj u Hrvatskoj danas u odnosu na porođaj prije 10 godina? Je li se što promijenilo?

Promijenilo se puno toga u posljednjih desetak godina. Pokrenuo se trend “humanizacije” porođaja. Ženama i njihovim partnerima danas se pristupa potpuno drugačije. Oni su aktivni sudionici svog porođaja i sudjeluju u svim bitnim odlukama. Baš kako bi trebalo i biti.

Koja je uloga primalje u timu za porođaj? Je li se ta uloga povećala u odnosu na prije?

Prije otprilike 5 godina u Hrvatskoj je pokrenut prvi studij za primalje. Tada smo počeli dobivati prve primalje koje imaju mogućnost samostalnog rada – tzv. prvostupnice primaljstva. Sukladno zakonu o primaljstvu i aktima EU, te primalje samostalno nadziru fiziološku trudnoću, porođaj i period nakon porođaja. Tako bi trebalo biti. No nije svugdje tako.

Danas je u HR trend odljeva liječnika i istih je u zdravstvenom sustavu sve manje. Kvalitetnim ulaganjem u primaljsku struku, mogao bi se unaprijediti zdravstveni sustav na način da primalje preuzmu poslove za koje su školovane i koji im pišu u Zakonu. Mnoga istraživanja govore da je primaljska skrb jednako sigurna i kvalitetna kao i kombinirana (liječnik i primalja), te da samostalna primaljska skrb govori u prilog smanjenu dana boravka u bolnicama, smanjenju intervencija i davanja lijekova, povećanom postotku dojene djece i dr. osim toga na taj način bi se financijski rasteretio zdravstveni sustav, a žene bi dobile mogućnost izbora.

Susjedi Slovenci napravili su istraživanje gdje su usporedili primaljsku skrb s kombiniranom skrbi kod zdravih trudnica i rezultati su zapanjujući. Primjera radi postotak carskog reza kod kombinirane skrbi je bio 13 % što je jako malo za veliki centar kao što je Ljubljana, ali u primaljskoj skrbi, postotak carskog reza bio je samo 2%.

Vaš cilj je, dakle, primaljama dati veću ulogu tijekom porođaja te rasteretiti liječnike specijaliste?

Cijeli primaljsko/opstetričko/ginekološki tim je tu radi našeg zajedničkog cilja - a to su naše klijentice. Liječnici svojim kliničkim znanjem o patološkim procesima i načinu kako ih izliječiti, primalje kako bi osigurale holistički pristup psihofizičku potporu te kontinuiranu skrb u svrhu pravovremenog otkrivanja problema i prosljeđivanja specijalistima, te niz drugih specijalnosti unutar tog multidisciplinarnog tima kako bismo zaokružili cjelinu i postigli ravnotežu unutar sustava. Nadam se da smo svi svjesni kako zajedničkim radom i suradnjom, dobrom i kvalitetnom komunikacijom, možemo stvoriti bolje uvjete za žene, obitelji i njihovu djecu, ali isto tako pomoći i oporavku našeg zdravstvenog sustava.

Koje su zadaće primalje prije i poslije porođaja?

Primalja je osoba koja nadzire fiziološku trudnoću, porođaj i period nakon porođaja samostalno. Ukoliko dođe do bilo kakvog problema, primalje su educirane da iste prepoznaju, te će se tada obratiti liječniku i nastaviti skrb za ženu u sklopu multidisciplinarnog tima.

Nažalost u Hrvatskoj ne postoji kontinuirana primaljska skrb kao što je slučaj u većini zemalja EU. Potrebno je ženama osigurati patronažnu primaljsku skrb jer su upravo primalje osobe koje bi trebale skrbiti za ženu i u trudnoći i u periodu puerperija, te se brinuti za novorođeno dijete i pomoći oko dojenja. Nadamo se da će naša zemlja uskoro prepoznati važnost kontinuirane primaljske skrbi.

Treba li se trudnica pripremati za porođaj?

Bilo bi idealno kada bi svaka žena prije porođaja imala priliku upoznati svoju primalju i prostor u kojem će rađati. Skrb jedan na jedan je ideal. No mi smo još jako daleko od tog ideala.

Danas se puno priča o prirodnom porođaju. Rađaju li žene danas prirodno?

Danas se u svijetu podiže svijest o sve većoj instrumentalizaciji poroda, o porastu morbiditeta, ali i o traumi, fizičkoj i psihičkoj, nakon kojih se žene ne odlučuju na sljedeću trudnoću. Razlog ovome leži u činjenici da više gotovo i nema normalnog ili prirodnog poroda, koji je ujedno i ekonomski najisplativija opcija za zdravstveni sustav. Možda je to tako zbog sve učestalijih intervencija, no malo je vjerojatno da žene više nisu sposobne rađati prirodnim putem.

Kako pobijediti strah od porođaja?

Već sam ranije napisala. Ukoliko žena upozna i razgovara sa svojim primaljom unaprijed, ona će znati što je u rađaoni čeka te može dobiti priliku da oko sebe ima poznate ljude kojima vjeruje, što svakako djeluje pozitivno na porođaj i smanjuje količinu adrenalina u porođaju, što je za sam porođaj jako bitno.​

Ukratko, imate li neki opći i kratak savjet za trudnicu koja uskoro treba roditi?

​Educirajte se, nađite svoju primalju, razgovarajte s njom. Primalje su tu zbog vas!​

Intervju: Ivona Šatrak
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi: , ,

Vezano uz temu

Na Međunarodni dan primalja razgledajte rodilišta i upoznajte primalje

Povodom Međunarodnog dana primalja Hrvatska komora primalja organizira…

Obilježavanje Međunarodnog dana primalja

Danas, 5. svibnja, je Međunarodni dan primalja koji…

Što je prirodni porođaj?

Krajem travnja preminula je Andrea Robertson, svjetski poznata…

Bezbolan porođaj bez lijekova

Iz knjige 'Prirodan porođaj' Ine May Gaskin donosimo…

Pročitajte i:

tata na porođaju

Kako partner može pomoći na porođaju?

Mnogi se muškarci, koji su odlučili prisustvovati porođaju, u trenutku kad se treba „iskazati“ osjećaju…

Trendovi u svijetu: 7 novih pravila na porođaju

Saznajte što se u praksi promijenilo posljednjih nekoliko godina na porođajima, možda ne baš u…

Disanje tijekom porođaja

Kad je disanje svjesno, to može pomoći da postanete ‘jedno’ s ritmom svog porođaja, da…

Svi strahovi budućih očeva

S kojim se sve strahovima susreću muškarci koji će uskoro postati očevi? Budući tate, pročitajte…