O vremenu podvezivanja pupkovine postoje oprečna stajališta. Ako se pupčana vrpca ne podreže odmah, dio krvi iz posteljice prelazi u dijete i tako se povećava volumen krvi kod novorođenčeta – 15 do 20 ml/kg u vremenu od 3 minute. Transfuzija male količine krvi iz posteljice može biti vrlo korisna, posebno imamo li na umu anemiju novorođenčeta. Također treba naznačiti da dok pupkovina povezuje majku i dijete, ono se nalazi uz majku i dolazi do kontakta „kože na kožu“ koji je jednako značajan.

Nepodvezana pupkovina pomaže djetetu u prilagodbi na novi okoliš

Neposredno nakon poroda djetetovo srce i pluća prolaze promjene prilagodbe i to brzo.

Iz vodene sredine u kojoj ga je majka hranila putem pupkovine, djete prelazi u zračni okoliš gdje se pluća moraju proširiti i tako započeti proces disanja. Dok se to događa pupkovina i dalje pulsira, čak i nakon poroda, pa beba još ima stari sustav oksigenacije koji obavlja dio posla dok se novi sustav polako uspostavlja. Prekidom pulsacije na pupkovini tjeramo bebu da vrlo brzo mora prijeći na sustav izvanmateričnog života. Mnoge majke vjeruju da bebe osjećaju paniku zbog nedostatka kisika. U najvećem broju poroda bebe se polože majci na trbuh i čeka se da pupkovina spontano prestane pulsirati. U pravilu su bebe često mirne, nježno dišu i ne plaču. Majčino tijelo predstavlja izvor topline i taj postupak poznat je kao „klokanska skrb“. Tu ujedno počiva i temelj inicijative UNICEF-a i SZO „Bolnica prijatelj djece“ čiji je neupitan i dokazan povoljan utjecaj na smanjenje smrtnosti i ubrzanje rasta dojenčadi. Danas se smatra da pupkovinu ne treba rezati odmah po porodu, već treba pričekati barem tri minute nakon rođenja.

Čekamo li s podvezivanjem pupkovine bebi osiguravamo višu razinu željeza u krvi u narednim mjesecima života te tako možemo spriječiti anemiju. Manja je vjerojatnost da će novorođenče biti anemično odgodimo li podvezivanje, utvrdilo je istraživanje sveučilišta Umea provedeno na 400 djece. Bebe kod kojih se odgodili rezanje pupkovine imale su mjesecima nakon rođenja višu razinu željeza spram onih kojima su pupkovinu odmah prerezali, otkrivaju švedski znanstvenici. Taj učinak traje i do šestog mjeseca starosti što se preklapa s razdobljem kada je većina beba spremna za unos željeza putem hrane.

Često pitanje koje se postavlja pri odgodi presijecanja pupkovine je povezano s žuticom. Velik broj liječnika žuticu navodi kao osnovan razlog za presijecanje pupkovine odmah po porodu. Međutim, studije pokazuju da iako je žutica u blagom porastu, taj broj nije značajan. Također se potvrđuje da nije svaka žutica štetna, odnosno, žutica je uobičajena pojava. Nije zabilježen porast broja djece koja su trebala fototerapiju ili neko drugo medicinsko riješenje povezana s žuticom.

Izvor: Primaljski vijesnik www.hupp.hr

Foto: Profimedia