Prilikom dogovora za porođaj u određenom rodilištu možete se, među ostalim, pokušati dogovoriti:

  • Da se rezanje pupkovine odgodi dok ne prestanu pulsacije, odnosno dok pupkovina ne postane blijeda i meka.
  • Da se prereže nakon izlaska posteljice.
  • Možete dodirnuti i držati pupkovinu između prstiju i pregledati je li još ponegdje ljubičaste boje (znak održane komunikacije).

Kako i gdje precizirati svoje želje?

  • U planu porođaja kojeg predajete u trenutku primanja u bolnicu.
  • Prilikom posjeta rađaonici.
  • Prilikom dogovora prije samog porođaja informirajući se o uobičajenim procedurama u određenom rodilištu.

Uvijek se možete pozvati na Svjetsku zdravstvenu organizaciju koja tvrdi da „ne postoji rutinska praksa koja opravdava odvajanje majke od djeteta“ te navodi kako do toga ne bi smjelo doći. Nadalje tvrdi: „Odgođeno rezanje pupkovine je fiziološki postupak, a rano rezanje je invazivni postupak koji treba biti opravdan. Tijekom fiziološkog porođaja ono nema opravdanja.“

Koja pitanja postaviti?

  • Kakva je praksa u ovoj bolnici što se tiče rezanja pupkovine?
  • Može li pupkovinu prerezati otac?
  • Ostaje li moje dijete nakon porođaja uz mene i koliko dugo?
  • Voljela bih da se pupkovina prereže nakon što je prestala pulsirati ili nakon što je izašla posteljica. Je li to moguće?
  • Ako ne, zbog čega je potrebno rano rezanje? Koje su prednosti takvog postupka, a koji su nedostaci i rizici?
  • Postoje li znanstveni dokazi o prednosti ranog rezanja pupkovine?
  • Što bi se dogodilo s djetetom ako bi se odgodilo rezanje pupkovine?

Tekst: Barbara Finderle, primalja i predsjednica Hrvatske udruge primalja

Foto: Thinkstock