Jesmo li otišli predaleko u medikalizaciji porođaja?

Intervju s prof. dr. Žarkom Alfirevićem

Povodom konferencije prePOROD 2013. – Izazovi i trendovi u maternalnoj skrbi u Hrvatskoj i Europskoj uniji – koja će se odviti u Zagrebu 15. travnja 2013. u organizaciji Udruge Roda, među predavačima bit će i Žarko Alfirević, ugledni liječnik iz Velike Britanije. Doktor Alfirević je već poznat našoj javnosti po stavovima koji podržavaju stalan rad liječničkog osoblja na humanizaciji odnosa prema trudnicama, rodiljama i rađanju kao i kritikama upućenim prema prodecurama rađanja u hrvatskim rodilištima.

 

 

Žarko Alfirević je rođen u Zagrebu gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu 1984. godine. Nakon stažiranja kao mlađi doktor u Bolnici Sveti Duh u Zagrebu preselio se u Ujedinjeno Kraljevstvo. Trenutačno je profesor fetalne i maternalne medicine u bolnici za žene u Liverpoolu, jednoj od najvećih maternalnih bolnica u Europi s više od 8.300 poroda u jednoj godini.

 

Voditelj je odjela za zdravlje žena i djece na sveučilištu u Liverpoolu. Ima više od 170 publikacija odobrenih od struke i objavljenih u PubMed.

 

 

Vraćamo li se polako ponovno prirodi kad je riječ o porođaju? Radi li se o svjetskom trendu?

 

 

Mozda je primjerenije reći da se treba boriti protiv ekstrema. Ja sam imao prilike vidjeti trudnice u siromašnim dijelovima svijeta, posebno u nekim zemljama Afrike, kako rađaju kod kuće, u primitivnim uvjetima, bez ikakve prilike da dobiju potrebu medicinsku njegu u slučaju komplikacija. S druge strane, imamo porođaje carskim rezom ‘na zahtjev’ jer doktori i trudnice, pogotovo u privatnim klinikama, jednostavno nemaju vremena ni strpljenja čekati spontani porođaj. U zapadnom svijetu tražimo apsolutnu sigurnost kad letimo avionima ili vozimo automobile, pa nije čudo da to tražimo i kod porođaja. Nažalost, u toj želji za apsolutnom sigurnošću, pretvorili smo taj prekrasni fiziološki proces u bolest koja zahtijeva intenzivnu njegu za majku i dijete. I zato se mnogi u zapadnom svijetu pitaju nismo li otišli predaleko u medikalizaciji prođaja.

 

Rađaju li žene u Velikoj Britaniji uz manje medicinskih intervencija i što znate o situaciji oko porođaja u Hrvatskoj?

 

 

U Velikoj Britaniji veliku većinu porođaja obavljaju primalje bez prisustva liječnika, bilo u bolnici ili kod kuće. Ja jednostavno više ne mogu zamisliti moju praksu bez primalje kao dio tima. Stalno učimo jedni od drugih, jer kao doktori svugdje vidimo opasnost i probleme koje treba rješavati raznim ‘zahvatima’, a primaljama je to sve dio normalnog fiziološkog procesa. Istina je često negdje u sredini. U Velikoj Britaniji broj medicinskih intervencija tijekom trudnoće i porođaja, a i broj komplikacija, jako variraju od bolnice do bolnice. Upravo sada počinje velika inicijativa Kraljevskog Udruženja Ginekologa Velike Britanije kojeg sam ja član, u želji da istražimo i razumijemo razloge tih varijacija. Bilo bi dobro da se nešto slično pokrene i u Hrvatskoj. Hrvatske primalje i trudnice, a ne samo liječnici, bi trebali biti glavni pokretači takve inicijative. Trebamo raditi i učiti zajedno, a ne graditi barikade koje nas dijele.

 

U Hrvatskoj se liječnici često vode onom: “Od viška glava ne boli!” Što mislite o tome da se porođaj kod nas još uvijek često inducira, da rodilje prethodno treba klistirati i brijati, da se rodilji stavlja kanila u žilu u slučaju da zatreba, da se rodilju smješta u ležeći položaj i spaja na aparate dok čeka porođaj ili da se preventivno radi epiziotomija? Koliko sve te procedure za sobom povlače nove “nepotrebne” zahvate i traumatiziraju ženu i dijete?

 

Vođenje porođaja se mora individualizirati. Naše male bebe ne silaze s tvorničke trake. Kod mnogih trudnica indukcija porođaja s kanilom u žili, pa i epiziotomijom je apsolutno potrebna. I toga će, bojim se biti sve više ako žene budu rađale u četrdesetim godinama života. Kad bi moderna društva stvorila uvjete ženama da rađaju u ranim dvadestim, i imaju po troje, četvero djece, uvjeren sam da bi smo vidjeli epidemiju porođaja bez puno intervencija, pa i kod kuće.

 

 

 

 

 

 

U mnogim zemljama su primalje te koje porađaju, a liječnici se uključuju u slučaju komplikacija. Koliko je takav porođaj siguran i što mislite o porođaju kod kuće uz primalju?

 

 

 

 

I u Hrvatskoj primalje porađaju, ali u tome nemaju dovoljnu podršku od zdravstvenih struktura, liječnika i trudnica pa zato nemaju dovoljno utjecaja. Rješenje nije da porađaju jedni ili drugi nego zajedno kao tim, respektirajući jedni druge. Primalje i liječnici imaju znanja koja su komplementarna. Jedino kratkovidna zaštita profesionalnih interesa može biti prepreka da se taj odnos unaprijedi.

 

 

Propisuje li Europska unija procedure koje će se morati primjenjivati i u Hrvatskoj kad jednom uđemo u Europsku uniju? Hoće li se situacija samim time već promijeniti na bolje?

 

 

Ako nam političari i zakonodavci počnu naređivati kako će se djeca rađati, onda ja dajem ostavku na licu mjesta.

 

 

 

 

Prema vašem iskustvu kako i u kojem položaju žene “najlakše” i “najbrže” rađaju?

 

 

U zraku, vodi, na leđima, na stranu, na ‘sve četiri’, čučeći, kako kod im paše. Trudnice trebaju slušati svoje tijelo i trebaju osjećati da imaju punu kontrolu tijekom porođaja. Naš je posao, tu uključujem i očeve, bake, partnere, da im to osiguramo. Za ostalo će se pobrinuti priroda. I samo ponekad, odlično utreniran medicinski tim.

 

 

Želite li podijeliti vaše mišljenje o načinu kako žene kod nas rađaju ili samo želite podijeliti svoje iskustvo s porođaja, pridružite nam se na Forumu!

 

 

Intervju: Ivona Šatrak

 

Foto: Thinkstock

 

 

 

Još bi vas moglo zanimati:

“Da u Britaniji vodim porod kao u Hrvatskoj, završio bih na sudu” – Intervju s Intervju sa Žarkom Alfirevićem prof. dr., predstojnikom Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišta u Liverpoolu

Dobra primalja – uspješniji porođaj – Intervju s primaljom Erikom Spirić

Preporučujemo

Tagovi: , , ,

Vezano uz temu

Afirmacije za osnaživanje rodilja

Bez obzira na to koliko se pripremate na…

Besplatan tretman ožiljka nakon carskog reza

Iako je travanj mjesec svjesnosti o carskome rezu…

Šest tipova ponašanja na porođaju

Prepoznavanje specifičnih ponašanja na porođaju prema tipu ličnosti,…

Pomoć majkama čiji je porod završio carskim rezom

Stopa carskog reza, nažalost, raste iz godine u…

Pročitajte i:

casalj pomaze kod bolova u trudovima

Kako češalj može pomoći rodilji smanjiti bolove na porodu?

Jeste li već čuli da češalj može pomoći ublažiti bolove na porodu. Da pomaže, potvrdile…

porod kod kuce

Velika internacionalna studija potvrdila: Porod kod kuće je jednako siguran kao i onaj u rodilištu!

Velika internacionalna studija pokazala je kako za rodilje bez komplikacija u trudnoći porođaj kod kuće…

carski rez

Panika na carskom rezu - Gdje je dijete?

Svaki je porod drugačiji i rijetko kada prođe onako kako smo planirali ili očekivali. Za…

VIDEO: Najljepši trenuci u životu

Većina majki i očeva prisutnih na porodu trenutak rođenja svog djeteta istaknut će kao jedan…