Pročitajte odgovore stručnjaka Telefončića koji svakodnevno od 7 do 22 već više od godinu dana na telefonu pomažu roditeljima

VAŠA PITANJA i ODGOVORI STRUČNJAKA TELEFONČIĆ

1. Moje dvogodišnje dijete ne želi dijeliti igračke s drugom djecom, ali vrlo rado uzima tuđe. Nije mi to ugodno u parku ili kad mu dođu prijatelji na igru doma. Što da radim?

ODGOVARA: Jelena Klopotan, dipl. psihologinja

Otimanje drugima i čuvanje svojih stvari normalna su ponašanja djece ovog uzrasta i nužna su da dijete uspostavi samostalnost i identitet te iskuša granice. Osim toga, to je i prijeko potreban korak na putu do dijeljenja. Na djetetovoj razvojnoj skali posjedovanje dolazi prije dijeljenja, pa mnoga djeca shvate što znači posjedovati do druge polovine druge godine, ali ne nauče dijeliti dok ne napune tri ili četiri godine. Djeca teško mogu shvatiti što znači dijeliti jer izjednačavaju “dati” s “ostati bez”. Dijete se osjeća centrom svijeta, misli da se sve stvari i događanja odnose na njega, pa se ne može zamisliti u tuđoj koži. U ovoj dobi može shvatiti samo ono konkretno, što može vidjeti i opipati. S druge strane, ako kod drugog primijeti igračku koja mu se sviđa, bez ikakva obzira istrgnut će je iz ruku i uzeti. Dijete ne može shvatiti da treba pričekati na svoj red i ponaša se prema principu “sada i odmah”.

U ovom uzrastu dijeljenje svojih stvari s drugom djecom javlja se povremeno; primjerice, ako vidi drugo dijete da jako plače ili da je palo, može se dogoditi da mu ponudi svoju igračku kako bi ga utješilo. Naravno, koliko je god prirodno što dijete ne želi dijeliti, toliko je prirodno i da ga vi želite naučiti dijeliti. Razumijem vašu brigu i neugodu jer, iako znamo da je to ponašanje karakteristično za svu djecu te da prestaje samo od sebe, važno je dijete učiti pozitivnom stavu prema drugima i naučiti ga dijeliti.

Ono što možete učiniti jest da iskoristite svakodnevne situacije i “vježbate” dijeljenje stvari. Možete se igrati dijeljenja: Vi posudite od djeteta igračku pa je vratite. Onda njemu posudite, primjerice, svoje sunčane naočale da se malo poigra pa ih tražite natrag. To mogu biti igre dodavanja lopte, igre kockicama, igre plastelinom i slične aktivnosti u kojima se koriste zajednički materijali za igru. Tijekom zajedničke, paralelne igre vašeg djeteta s drugom djecom strpljivo ga učite da je u redu ako drugo dijete želi uzeti njegovu igračku i objasnite mu kako će mu tu igračku sigurno vratiti. Često će lakše dijeliti s Vama i odraslima znajući da ćete biti pažljiviji i da ga razumijete. Također, nemojte zaboraviti da ima igračaka koje vaše dijete obožava i čije ga dijeljenje s drugima zaista boli. Ostavite te igračke sa strane, samo za svoje dijete, kako bi imalo osjećaj da kontrolira stvari. Nemojte dijete forsirati niti mu prijetiti ako ne želi podijeliti igračku jer tako možete izazvati potpuno suprotan učinak.

S vremenom, iskustvom i uz vaše nježno vodstvo (kada dijete ne želi podijeliti neku igračku, predložite drugu) dijete će početi shvaćati da se dijeljenjem igra obogaćuje, a do tog zaključka prije dođu ona djeca koja su češće u društvu svojih vršnjaka.

2. Imam dijete od pet mjeseci, koje isključivo dojim. Zanima me kad je najbolje početi s dohranom i na što eventualno trebam paziti kad počnem uvoditi namirnice? Unaprijed zahvalna mama

ODGOVARA: Katarina Družak, bacc. med. tech.

Kao prvo, čestitam Vam na dosadašnjem uspješnom dojenju i savjesnom pristupu dohrani djeteta. Majčino mlijeko najzdravija je hrana za dojenče i jedina koju dijete treba u prvih šest mjeseci života. Dohrana započinje od šestog mjeseca zbog sazrijevanja probavnog sustava djeteta. Početak dohrane ne znači prestanak dojenja, kao ni zamjenu mliječne formule nemliječnom hranom. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jest nastaviti s dojenjem uz dohranu do druge godine djeteta. Preporučuje se da dječja hrana bude pripremljena kod kuće, s namirnicama iz organskog uzgoja, da je nezačinjena, kuhana, usitnjena ili pasirana i pripremljena u čistim uvjetima.

Namirnice koje uvodimo od šestog mjeseca jesu:

  • žitarice – kukuruzna krupica (palenta), riža, rižine pahuljice, proso;

  • voće – kruške i jabuke;

  • povrće – korabica, tikvica, buća i batat;

  • masnoća, kao dodatak namirnicama svakako obroku dodajte 2-3 kapi maslinova ulja.

Meso (i bijelu ribu) uvodimo s osam mjeseci i to:

  • bijelo pileće i pureće meso, janjetinu i kunića.

Žumance uvedite od desetog mjeseca, a bjelance s trinaest mjeseci.

Mlijeko i mliječne proizvode možete početi uvoditi od jedanaestog mjeseca. Pri uvođenju novih namirnica svakako treba paziti da svaku novu namirnicu uvodite samostalno i pričekate dva-tri dana kako biste imali priliku opaziti moguće alergijske reakcije. Najčešći alergeni u dojenačkoj dobi jesu protein kravljeg mlijeka, jaja, soja, riba, orašasto voće. Alergijske reakcije mogu se pojaviti na koži (osip, otečenost ruku i nogu, ispucan jezik), probavnom sustavu (grčevi, povraćanje, sluzava dijareja, zatvor, nadimanje, osip oko anusa, krvarenje iz crijeva), dišnom sustavu (kašalj, otežano disanje, curenje nosa, kihanje, piskutavo disanje, pun nos, suzne oči), ali i kao sistemska reakcija.

Dragi roditelji, bake, djedovi - Telefončićje tu zbog vas i vaših najmlađih.

Nazovite s povjerenjem na:

01 48 50 555