Što donosi novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama?

Novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama stupio je na snagu s početkom ove, 2009. godine. Što se točno mijenja u odnosu na stari zakon, kako će izgledati rodiljne naknade, koliko roditelj može ostati s djetetom... Odgovore na sva ta pitanja daje pravnica Nataša Novaković.

Osnovne izmjene

S 01.01.2009. godine na snagu je stupio novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je u svom sadržaju obuhvatio sva osnovna prava zaposlenih, samozaposlenih i nezaposlenih majki, odnosno roditelja, na rodiljne dopuste i naknade propisane Zakonom o radu i Zakonom o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki. Osim toga u Zakonu je propisan potpuno nov način korištenja ovih prava te prava na posvojiteljski dopust.

Novim Zakonom određena su:

• prava zaposlenih roditelja na rodiljni i roditeljski dopust te ostala prava zaposlenih roditelja
• prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednika i nezaposlenih osoba po propisima o zapošljavanju
• prava roditelja izvan sustava rada
• prava posvojitelja i skrbnika djeteta
• pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete
• postupak ostvarivanja navedenih prava.

Rodiljni i roditeljski dopust

Jedna od većih novina Zakona je dijeljenje dopusta na rodiljni i roditeljski dopust, pa se tako prvih šest mjeseci zove rodiljni dopust, a na njega se nastavlja roditeljski dopust koji je puno fleksibilniji i može se koristiti sve do osme godine djetetova života, u dijelovima, a ne kao dosad odjedanput. Tako da ako se nakon prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta želite ili morate vratiti na posao, Zakon vam omogućuje da preostalih šest mjeseci dopusta iskoristite u dijelovima, najviše dva puta godišnje u trajanju od najmanje 30 dana. Dopust ravnopravno mogu koristiti majka i otac, a za prvo i drugo dijete traje šest mjeseci. Za blizance, treće i svako iduće dijete roditeljski dopust traje 30 mjeseci. Jednaka prava kao biološki roditelji što se tiče roditeljskog dopusta imaju i posvojitelji.

Uključenost oca u obitelj

Zakon je između ostalog koncentriran na uključenost očeva u obiteljski život te uravnoteženu prisutnost oba roditelja na tržištu rada, jer je dosadašnja praksa pokazala da vrlo mali broj očeva koristi svoje pravo na rodiljni dopust, iako je bilo propisano da u slučaju da otac koristi barem tri mjeseca rodiljnog dopusta, dobiva pravo na dodatnih dva mjeseca.

Tako je novina u odnosu na postojeća zakonska rješenja da pravo na obvezni rodiljni dopust do 42. dana poslije poroda obvezno koristi majka, a poslije toga to pravo može koristiti i drugi roditelj (otac), ako se roditelji tako sporazumiju.

Osim toga, propisano je da je pravo na roditeljski dopust osobno pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena roditelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, a iznimno pravo na roditeljski dopust može koristiti samo jedan od roditelja, ako se o tome pisano izjasne oba roditelja. Dakle, usklađeno je pravo s direktivom EU, te je propisana načelna neprenosivost prava na roditeljski dopust s jednog na drugog roditelja, obzirom da je riječ o osobnom pravu izuzev pod uvjetima iz Zakona, odnosno odricanja jednog roditelja u korist drugog.

Rodiljne naknade

Visina rodiljnih naknada za prvih šest mjeseci ostaje kao i do sada, odnosno zaposlene majke dobivati će rodiljnu naknadu u punom iznosu plaće. Međutim, drugih šest mjeseci djetetove starosti rodiljna naknada iznositi će 80 posto proračunske osnovice. Naknada je dakle povećana za 160 kuna u odnosu na sadašnju, koja iznosi 2500,00 kn.

Na koga se Zakon primjenjuje

Osim korisnika koji će ova prava koristiti tek nakon stupanja na snagu ovog Zakona, i na koje će se ovaj novi Zakon automatski primjeniti, postoji mogućnost da se ovaj Zakon primjeni i na korisnike ovih prava koji su u trenutku donošenja zatečeni u korištenju tih prava.

Naime, člankom 60. Zakona propisano je da će se o zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljni dopust i rodiljnu naknadu, kao i o drugim zahtjevima za ostvarivanje prava prema posebnim propisima koji se odnose na zaštitu majčinstva, koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu Zakona.

Međutim, osobe koje su se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekle u korištenju navedenih prava mogu pisanim zahtjevom od mjesno nadležne ustrojbene jedinice Zavoda zatražiti ostvarivanje tog prava prema odredbama ovog Zakona ako je to za njih povoljnije. Drugim riječima, ukoliko se nalazite npr. na rodiljnom dopustu od 2008. godine i želite ostatak rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta koristiti sukladno novom Zakonu, možete dati pisani zahtjev.

Neke nejednakosti koje su novim Zakonom riješene

Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

Novim Zakonom ispravljena je i nepravda prema roditeljima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a imaju dijete sa težim smetnjama u razvoju. Naime, do sad se za takav slučaj roditeljima u radnom odnosu priznavalo pravo na dopust za njegu djeteta, odnosno pravo na skraćeno radno vrijeme do sedme godine života djeteta, za razliku od roditelja koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Prema novom Zakonu zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja nadležnog liječničkog povjerenstva Zavoda. Nakon prestanka korištenja tog prava jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu.

Pravo na produljeni rodiljni dopust očeva

Nadalje, u pogledu prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja postojala je nejednakost postupanja jer se Zakonom o radu omogućilo produljenje korištenja prava na rodiljni dopust do prve godine života djeteta, do 14. mjeseca života djeteta pod uvjetom da je otac djeteta taj dopust koristio u trajanju od najmanje tri mjeseca. Očevi djece čije majke obavljaju samostalnu djelatnost nisu do sad imali takvu zakonsku mogućnost, što je sada ispravljeno.

Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja

Posvojiteljica, koja obavlja samostalnu djelatnost, prema dosadašnjim odredbama Zakona, imala je pravo na rodiljni dopust samo ukoliko se radi o mlađem djetetu za koje se taj dopust još može koristiti, ali nije imala pravo na posvojiteljski dopust ako je dijete starije od godinu dana ili tri godine, za razliku od zaposlenog posvojitelja (radnika) koji to pravo mogao ostvariti i nakon te dobi.
Sukladno novom Zakonu, zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj, ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od:

1. 6 mjeseci, za posvojenika mlađeg od 3 godine;
2. 5 mjeseci, za posvojenika u životnoj dobi od 3. do navršene 5. godine života djeteta;
3. 4 mjeseca, za posvojenika u životnoj dobi od 5. do navršene 18. godine života djeteta.

Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju.
Ovim rješenjem porasti će broj korisnika prava na rodiljne naknade jer će pravo na posvojiteljski dopust imati i osobe koje to pravo prema sadašnjim propisima nisu mogle ostvariti - kao što su osobe koje ostvaruju drugi dohodak, samozaposlene osobe poljoprivrednici, nezaposlene osobe i osobe izvan sustava rada. Prema podatcima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi tijekom 2003. godine zasnovano je 151 posvojenje, 2004. godine 143 posvojenja, 2005. godine 153 posvojenja, 2006. godine 134 posvojenja, a 2007. godine 121 posvojenje.

Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu roditelju koji obavlja samostalnu djelatnost

Otvoreno je bilo i pitanje priznavanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu majci, odnosno ocu koji obavlja samostalnu djelatnost iz razloga što je potrebno priznati i pravo na novčanu naknadu za dio radnog vremena u kojem roditelj ne radi. Novim Zakonom pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta imaju pod jednakim uvjetima i zaposleni i samozaposleni roditelji.

Nataša Novaković je rođena 1975. u Zagrebu, završila je VII Opću gimnaziju i Pravni fakultet, te nakon diplome (diplomski rad na temu izvanbračne zajednice hm) započela raditi kao odvjetnički vježbenik. Nakon položenog pravosudnog ispita ostaje u odvjetništvu još godinu i pol, nakon čega shvaća da to nije za nju i odlazi raditi u banku. No nakon 6 mjeseci shvaća da niti to nije dovoljno zanimljivo i prelazi u Ured Vlade RH za socijalno partnerstvo gdje stječe mnoga iskustva no zbog male plaće (državna služba je stvarno podplaćena) prelazi na posao na kojem se i trenutno nalazi u Hrvatsku udrugu poslodavaca. Trenutno je na rodiljnom dopustu pa otud i zanimanje za ovu temu.