Mononukleoza - bolest poljupca kod mladih

Uzročnik mononukleoze je virus, Epstein-Barr virus (EBV), virus iz porodice Herpes virusa. Potpuno razvijena slika mononukleoze je u adolescenata i mlađih odraslih (od 15 do 25 godina). Manja djeca obično prolaze ili s minimalnim simptomima ili infekcija kod njih ostaje neprepoznata. U manje razvijenim zemljama od mononukleoze obolijevaju uglavnom u mlađoj životnoj dobi pa se klasični znaci i simptomi bolesti i ne razviju.

ZNACI BOLESTI

Slabost, umor, bolovi u mišićima, upala ždrijela koja ne prolazi od antibiotika, otečene tonzile, vrućica često i do 40 ºC, povećani limfni čvorovi na vratu i u pazušnim jamama, glavobolja, osip, gubitak apetita... mekana i otečena slezena i jetra, noćno znojenje.

U djece između 4 i 15 godina virus uzrokuje samo blagu upalu dišnog sustava, dok u starijihtinejdžera traje dulje s ozbiljnijim simptomima.

Razdoblje inkubacije traje od 4 do 6 tjedana, vrućica i upala grla uobičajeno do 2 tjedna, dok slabost i povećanje slezene i limfnih čvorova može trajati i tjednima.

Rijetka, ali ozbiljna komplikacija može biti naprsnuće mekane, uvećane slezene koje se očituje oštrom, iznenadnom boli u lijevom gonjem dijelu trbuha i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Većina mladih s mononukleozom ima i blagu upalu jetre (hepatitis) koja se samo ponekad očituje i žuticom – najbolje vidljivom na bjeloočnicama, a moguć je i prolazno snižen broj krvnih stanica. Otečene, velike tonzile katkad mogu biti uzrok poteškoćama s disanjem.

LIJEČENJE

Ne postoji čarobni lijek protiv mononukleoze. Preporučuje se uglavnom odmaranje i uzimanje tekućine. Samo ponekad streptokokna infekcija može pratiti upalu ždrijela u mononukleozi te jedino tada ima smisla davati antibiotike, iako iz liječenja treba isključiti amoksicilin i ampicilin kao lijekove koji mogu uzrokovati osip. Ukoliko je ždrijelo jako otečeno, a  tonzile toliko velike da otežavaju disanje, daju se i kortikosteroidi.

OLAKŠAVANJE SIMPTOMA – KAKO MI MOŽE BITI BOLJE?

• Odmarajte – u krevetu! Zaboravite školu, treninge ili tulume na koje ste upravo pozvani!
• Pijte vodu i voćne sokove! Barem 6 do 8 čaša dnevno. Tekućina olakšava vrućicu i sprečava dehidraciju.
• Uzimajte lijekove protiv bolova i temperature! Ibuprofen, paracetamol, voltaren, ali ne acetilsalicilnu kiselinu koja može potaknuti razvoj Reyevog sindroma, pogotovo u djece.
• Grgljajte slanu vodu! Činite to nekoliko puta dnevno kako biste olakšali upalu ždrijela.
• Jedite voće, povrće, žitarice punog zrna! Izbjegavajte „brzu“ hranu, kofein, gazirana pića i alkohol. Uzimajte male obroke 6x dnevno.
• Koristite vitaminske pripravke koji će pomoći i osnažiti obrambene snage vašeg organizma;  vitamin A, vitamin B, vitamin C, minerale - magnezij, kalij i kalcij.

Zapamtite;

iako većina znakova bolesti nestaje za nekoliko tjedana, mogu proći mjeseci dok se ne budete osjećali potpuno zdravo, zato - u bolesti - što više mirovanja i odmora, pogotovo u početnoj fazi!

Prebrz povratak svakodnevnom životnom ritmu, iako vam je zasigurno dosta kućnog okruženja, može uzrokovati povrat (relaps) bolesti.

Dakle, iako ste se počeli osjećati bolje – usporite!

To znači da možete postupno vježbati kako biste povratili snagu i vitalnost, ali i odspavajte poslije podne! Oprez je potreban zbog povećanja slezene koje može trajati tjednima. Tada izbjegavajte kontaktni sport i velike fizičke napore.

SPREČAVANJE ŠIRENJA INFEKCIJE

Virus, uzročnik mononukleoze, širi se slinom. Ukoliko ste zaraženi, zaštitite svoje ukućane i ne ljubite se, ne dijelite čak ni „poljupce socijalnog kontakta“! Pokrijte nos i usta dok kašljete ili kišete. Perite ruke!

• Ne dijelite hranu iz istog tanjura, ne pijte iz iste čaše - virus ostaje u slini još mjesecima nakon bolesti! Posebno operite svoje posuđe i jedaći pribor.
• Kućni telefon obrišite alkoholom nakon što ste se njime poslužili.
• Ako ste davatelj krvi, ne donirajte krv još najmanje 6 mjeseci po završetku bolesti! I zapamtite – ne postoji cjepivo koje bi spriječilo razvoj mononukleoze!

DIJETA U MONONUKLEOZI

Cilj dijete u mononukleozi je pružiti bolesniku dovoljno energije za borbu protiv bolesti, dovoljno gradivnih elemenata za oporavak organizma te pri tome prvenstveno zaštititi jetru od „prenapornog“ rada. Obroci neka budu manji, 5 – 6 dnevno.

Dijeta u mononukleozi je balansirana prehrana siromašna mastima.

Kada to kažemo, ne mislimo na svemasnoće jer nisu baš sve masnoće loše za naš organizam, pa ako se odlučimo izbjegavati masti, događa se da si uskraćujemo i one koje nose vrijedne hranjive tvari. Zato treba razlikovati „dobre“ od „loših“ masnoća te izbjegavati ove druge – rafinirane, bogate zasićenim masnim kiselinama, dok se hrana bogata omega-3 i 6 nezasićenim masnim kiselinama preporučuje.

Redukcija masnoća u vašoj svakodnevnoj prehrani ne znači da ćete se nužno suočiti s bezukusnim, suhim obrocima i hrpama kutija dijetalnih kolačića u vašim kuhinjskim ormarima.

Evo nekoliko prijedloga:

• Smanjite ili isključite proizvode životinjskog podrijetla s visokim udjelom masti – to uključuje crveno meso, suhomesnate proizvode, punomasno mlijeko, vrhnje, maslac. Ako volite meso, birajte bijelo meso; puretinu ili piletinu bez kožice te ribu.
• Jelovnik obogatite voćem, povrćem, žitaricama – hranom koja čini bazu prehrambene piramide. Počnite razmišljati o mesu kao o dodatku uz obrok, a ne kao što je uobičajeno – o glavnom jelu.
• Nagradite se kakvom „zdravom“ kuharicom i isprobajte nove recepte.
• Isprobajte nova glavna jela koja uključuju tjesteninu od punog zrna, smeđu rižu, grahorice, povrće…
• Povrće i voće jedite u većim količinama – sirovo, ali i ocijeđeno u sokove kad god je to moguće.
• Izaberite načine pripreme koji isključuju masnoću; kuhanje, dinstanje, pečenje u vrućem zraku, kuhanje u mikrovalnoj pećnici.
• Zamijenite punomasno mlijeko obranim, a isto učinite i s jogurtima i sirom.
• Isprobajte sojino i rižino mlijeko – iznenadit ćete se koliko je ukusno i zdravo!
• Uklonite kožicu s peradi bilo da je kuhate, pečete ili roštiljate.
• Ukoliko volite kokice – pecite ih bez masnoće i klonite se čipsa i ostalih masnih i preslanih grickalica.
• Čitajte naljepnice na proizvodima; niskokalorično ne znači uvijek i s niskim udjelom masnoća!

Dijeta u mononukleozi treba biti i bogata visokovrijednim bjelančevinama; one su izvor aminokiselina – prijeko potrebnih za izgradnju i oporavak organizma. Hrana bogata esencijalnim aminokiselinama (onima koje naše tijelo ne stvara te ih unosimo isključivo hranom) smatra se bogata visokovrijednim bjelančevinama.

Izvori visokovrijednih bjelančevina su jaja, meso, riba i mlijeko. Hrana biljnog podrijetla nije tako bogata visokovrijednim bjelančevinama kao ona životinjskog podrijetla, no pravilnim izborom veganske i vegetarijanske dijete mogu ponuditi dovoljno.

Preporuča se:

• riba, bijelo meso – piletina, puretina, kunić
• grahorice; grah, grašak, leća bogati su vitaminom B
• tofu – proizvod iz sojinog mlijeka, sojino mlijeko
• crni kruh, kruh od punog zrna, žitarice punog zrna, smeđa riža, integralna tjestenina, kukuruzna krupica
• melasa, nezaslađeni pekmezi
• voće - jedite ga ili pijte svježe ocijeđenog
• povrće – povećajte njegov udjel u svojoj prehrani, jedite ga sirovog, kuhanog, ocijeđenog u sok
• bademi, sjemenke suncokreta i buče bogati su antioksidansima
• biljni čajevi, nezaslađeni voćni sokovi
• biljni margarini, maslinovo i druga biljna ulja
• obrano mlijeko i jogurt

Primjer dnevnog jelovnika:

Doručak: 1 naranča, zobena kaša ili gris na mlijeku, kriška crnog kruha ili 1 graham sa 2   čajne žličice margarina, pekmez od jagoda… čaša voćnog soka ili mlijeka.

Užina: svježi sir, kruh.

Ručak: kuhana bijela riba ili piletina ili puretina s koje ste uklonili kožicu, kuhani krumpir sa suncokretovim uljem i peršinom, kuhano povrće – brokula, blitva, cvjetača, mrkva… 2 kriške crnog kruha, salata, svježe voće; jabuka, kruška, grožđe, dinja… čaša voćnog soka ili mlijeka.

Poslijepodnevna užina: jogurt i graham žemlja.

Večera: tuna, kruh, svježe voće.

Izbjegavajte: vrlo masnu hranu, prženu hranu, slano. To su: slanina, kobasice, usoljeno i dimljeno meso, povrće u konzervama, gotova smrznuta hrana za mikrovalnu pećnicu, grickalice, umjetne juhe, punomasno mlijeko, slatko vrhnje, maslac.

I ne zaboravite - pijte! Vodu i sokove, 6 do 8 čaša dnevno!

Tekst: Mr. sc. dr. Đurđica Šešo Šimić, specijalist pedijatar, za časopis Moje dijete

Foto: Profimedia