Bullying – kako zaštititi dijete izloženo vršnjačkom nasilju te kako postupati s počiniteljem nasilja?

Djeca koja čine vršnjačko nasilje i dalje su djeca s kojom treba raditi. Ne treba ih osuditi i izolirati. Svatko od nas ima svoju pozadinsku priču pa tako i nasilno dijete. Ne možemo znati o čemu se radi dok mu ne pružimo ruku i skrb. I počinitelju vršnjačkog nasilja, kao i žrtvi, trebamo dati prostor za poboljšanje situacije, za poboljšanje njegovog mentalnog zdravlja i života.

Nasilje među djecom je fenomen koji se stalno istražuje, o kojem se puno piše, a još češće čita u medijima. Fenomen koji se svakodnevno događa u užoj ili široj okolini. Isto tako, fenomenu vršnjačkog nasilja se teško pronalazi striktna etiologija, kao i rješenje istog. Vršnjačko nasilje poprima različite oblike i priča je doista nebrojeno puno, no upravo nesigurnost u značenje određene situacije je česta prepreka u odluci za pravovremenom reakcijom. Djeca i mladi, kao i roditelji, su ponekad nesigurni oko označavanja raznih ponašanja kao vršnjačkog nasilja. Ono što je zajedničko ponašanjima koja se opisuju kao vršnjačko nasilje je prelazak osobne granice prihvatljivog ponašanja te osjećaj neugode i straha radi njih.

Dan Olweus (1998) je pojam bullyinga definirao načinom da je "učenik zlostavljan ili viktimiziran kada su ona ili on opetovano i trajno izloženi negativnim postupcima od strane jednog ili više učenika". Dakle, elementi koji karakteriziraju vršnjačko nasilje su: trajanje, negativni postupci i neravnopravan odnos snaga.

Vršnjačko nasilje se najčešće dijeli na fizičko i psihičko. Fizičko nasilje manifestira se kroz različite oblike fizičkog zlostavljanja, a posljedica je nanošenje ozljeda. To su ponašanja poput: udaranje rukama i nogama, predmetima, guranje, čupanje za kosu, ugrizi, šamaranje i slično.
Psihičko ili emocionalno nasilje vidljivo je kroz verbalne i emocionalne ucjene, prijetnje, ruganje, omalovažavanje, ogovaranje, širenje glasina, socijalnu izolaciju i nazivanje pogrdnim imenima. Nadalje, seksualno nasilje podrazumijeva spolno uznemiravanje, uvredljive komentare te bilo koji oblik fizičke seksualne radnje bez pristanka druge osobe.
Ekonomsko nasilje uključuje krađu te uzimanje i/ili iznuđivanje novca te na kraju kulturalno nasilje koje podrazumijeva vrijeđanje temeljem nacionalne, religijske ili rasne osnove.

Česti su primjeri ruganja i zadirkivanja među djecom još u vrtićkoj dobi, a posebice tijekom osnovnoškolskog obrazovanja radi odjeće, fizičkog izgleda, sposobnosti i predispozicija za određene aktivnosti (sport, crtanje, plesanje, pjevanje), socioekonomskog statusa, ocjena, izgleda školskih torba i slično.

Uloga roditelja je izrazito važna

Zašto je važno "bezazleno" zadirkivanje i gurkanje među djecom na hodniku škole vidjeti i osvijestiti kao potencijalno opasno po zdravlje, kako žrtve, tako i počinitelja nasilja?

Iako kao roditelji niste uvijek u mogućnosti biti svugdje sa svojom djecom, na vama je da primijetite promjene u njegovom ponašanju i pravovremeno reagirate na svaku sumnju. Svojim drugačijim ponašanjem, od onog uobičajenog, dijete šalje poruku za pomoći, iako to možda ne kaže jasno i glasno! Ono što može biti vidljivo u ponašanju kao promjena je nevoljko odlaženje u školu, markiranje ili često laganje da su bolesna kako ne bi morala ići u školu. Također, ako dijete dođe kući s poderanom odjećom, potrganom bilježnicom, nestalom knjigom ili novcem za ručak toga dana, upalite crvenu lampicu i reagirajte! Ako je vaše dijete povučenije nego prije, ako ne priča s vama kao ranije, ako je stalno umorno, bezvoljno, anksiozno, napeto, čak i pomalo agresivno prema vama ili drugim ukućanima te ako odbija druženje s djecom - tada imate evidentne znakove da nešto nije u redu.

Posljedice za djecu izloženu vršnjačkom nasilju mogu biti štetne po njihovo mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da vršnjačko nasilje može utjecati na život žrtve u kasnijim razdobljima života i dovesti do:

  • niskog samopouzdanja,
  • naučene bespomoćnosti,
  • anksioznosti,
  • depresije,
  • poremećaja prehrane,
  • poremećaja pažnje,
  • ogorčenosti,
  • nepovjerenja u okolinu i sebe,
  • socijalne izolacije,
  • usamljenosti,
  • samoubojstva…

Savjeti roditeljima kako se ponašati kada je sve u apsolutnom redu te kako prepoznati i adekvatno reagirati na potencijalno vršnjačko nasilje, bilo da je vaše dijete žrtva ili počinitelj nasilja:

  1. Odbacite vjerovanje da vaše dijete ne može biti izloženo vršnjačkom nasilju, kao i vjerovanje da vaše dijete nikako ne može biti nasilno prema drugom djetetu! Ako dođe do jedne od navedenih situacija, dobro promislite prije reakcije! Živimo u društvu u kojem se rijetko tko zapita u čemu "ja" kao "roditelj" griješim i što mogu napraviti bolje. Roditelji su skloni umanjivati pogreške vlastitog djeteta, kao i vlastite, a kada se one i priznaju, dijete se kažnjava. Također, ako je drugo dijete nasilno prema našem djetetu, automatski vjerujemo da ono zaslužuje ozbiljnu kaznu.
  2. Pratite ponašanje vlastitog djeteta, aktivno ga slušajte i omogućite mu sigurno okruženje u kojem će imati prostor i vrijeme za opisivanje vlastitih emocija!
  3. Izbjegavajte kritike i osuđivanje! Slušajte što vam dijete ima za reći, uvažite njegovo mišljenje.
  4. Budite tolerantni i učite dijete reći "NE". Ne mislim na inatljive "Neću, ne želim i ne da mi se to napraviti" poruke, nego na asertivno zauzimanje za sebe, svoje misli, osjećaje i prava bez da se pritom povrijede prava druge strane. Tako će dijete biti barem mrvicu sposobnije i hrabrije zauzeti se pred zlostavljačem ili priznati problem vama. Time jačate djetetovo samopouzdanje i samim time ono nije laka meta počinitelju nasilja.
  5. Pružite djetetu osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti i voljenosti!
  6. Kontinuirano promatrajte aktivnosti vašeg djeteta! Važno je znati s kim se druži, gdje je, s kim je otišlo na trening i slično.
  7. Obratite se stručnoj osobi za pomoć, savjet i podršku! To nije sramotno, a zasigurno je važno za djetetov daljnji rast i razvoj, bilo da je riječ o žrtvi ili počinitelju. Stručni kadar u vrtiću ili školi zasigurno može biti od pomoći (socijalni pedagog, psiholog, pedagog)!
  8. Kontrolirajte vlastitu ljutnju pred djetetom - ono vas vidi i čuje!
  9. Naučite dijete da je u redu "prijaviti" onoga zbog čijeg se ponašanja ne osjeća dobro i ugodno! Objasnite i pokažite djetetu da nije samo, da ima vašu podršku te da ne treba osjećati sram radi toga što mu se dogodilo ili događa.
  10. Razgovarajte s djetetom o načinima kako da se zaštiti od zlostavljača. To ne podrazumijeva uzvraćanje istom mjerom! Savjeti poput: budi uvijek u grupi s drugom djecom, obrati se uvijek učiteljici kada osjećaš strah, ignoriraj dijete koje te uznemiruje i ne raspravljaj s njim – mogu pomoći.
  11. Objasnite djetetu da je zlostavljanje ozbiljan problem za kojeg postoje ozbiljne sankcije - posebice ako je vaše dijete nasilno!
  12. Ne nazivajte dijete nasilnikom!

Ono što bih istaknula kao najvažnije je činjenica da su djeca koja čine vršnjačko nasilje i dalje djeca s kojom treba raditi. Ne treba ih osuditi i izolirati. Svatko od nas ima svoju pozadinsku priču pa tako i nasilno dijete. Ne možemo znati o čemu se radi dok mu ne pružimo ruku i skrb. I počinitelju vršnjačkog nasilja, kao i žrtvi, trebamo dati prostor za poboljšanje situacije, za poboljšanje njegovog mentalnog zdravlja i života.

Dijete koje je nasilno ne trebamo tretirati kao odraslu osobu nego mu treba biti pružena stručna pomoć i podrška. Važno je adekvatno procijeniti razinu rizika (koliko je dijete opasno za sebe i druge), njegove potrebe te prijemčivost za tretman temeljem djetetovih statičkih (prediktivni čimbenici koji nisu skloni promjenama, na primjer: dob počinjenja nasilja) i dinamičkih čimbenika rizika (aspekti života djeteta vezani uz sadašnjost, podložni su promjenama te mogu utjecaj na stupanj vjerojatnosti recidivizma, na primjer: djetetova nesvjesnost oko toga što čini).

Socijalni pedagog je stručna osoba koja je završila socijalnu pedagogiju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i koja radi s djecom, mladima i odraslima s problemima u ponašanju, zbog kojih ne mogu adekvatno funkcionirati i ponašati se u svojoj okolini te mogu biti opasni za sebe i druge, kao i onima koji su u potencijalnom riziku za razvoj istih. Potražite njihovu pomoć!

Pružite podršku, zaštitu i skrb i jednima i drugima kada je to potrebno!

 

Tekst: Tea Bošnjak, socijalna pedagoginja
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi: , , , , , , ,

Vezano uz temu

Odakle perfekcionizam kod djeteta i do kakvih negativnih posljedica može dovesti?

Često čujem primjere roditelja koji objašnjavaju da se…

Kako pravilno razvijati djetetov mentalni sklop?

Hvaljenje inteligencije kod djeteta šteti njegovoj motivaciji i…

Posvećen roditelj vrijedi više od gomile igračaka

Stručnjaci naglašavaju da izostanak provođenja kvalitetnog vremena s…

Kako postupiti u slučaju vršnjačkog nasilja u školi?

Ako znate da neko dijete proživljava vršnjačko nasilje,…

Pročitajte i:

inteligentna djeca

6 znakova da vaše dijete ima visoki IQ

Možda ste već pomislili da bi vaše dijete moglo biti mali genijalac, no evo karakteristika…

Teškoće u učenju – što koji program znači?

Dok individualizirani pristup u školi i dalje sadržava cjelokupno propisano nastavno gradivo, prilagođeni program omogućuje…

supertalent

VIDEO: Ovaj zbor je dokaz koliko su kreativni i strastveni učitelji važni!

Ovaj zbor mladih djevojaka i mladića oduševio nas je i to iz više razloga. Zapjevali…

maleno dijete

Je li moje dijete premaleno? Saznajte činjenice o rastu djece koje vrijedi znati!

Provjerite prati li vaše dijete svoju krivulju rasta ili koliko njegov rast odstupa od očekivanoga.…