Darovita djeca su zbog svog neuklapanja često samozatajna, a katkad i nespremna za komunikaciju, pa mogu ostati nezapažena, podcijenjena ili neshvaćena u svojim postupcima.
Darovita djeca kognitivnim razvojem premašuju drugu djecu iste kronološke dobi, pa teško pronalaze prijatelje među vršnjacima. Usto, darovito dijete u redovitom školskom programu vrlo brzo usvaja gradivo, koje mu djeluje u najmanju ruku dosadno, pa postaje hiperaktivno, ometa tijek nastave i skreće pozornost na sebe. Zbog intenzivnog zanimanja za određena područja, recipročno slabi interes za druge teme.
Važno je prepoznati darovitost
Darovito dijete koje mnogo čita i sjajno se snalazi s riječima, ne mora biti nadareno i za matematiku. Neka istraživanja pokazuju da među školskom djecom ima čak 10 posto darovitih, pa je njihovo neprepoznavanje zapravo gubitak za društvo u cjelini.
Važno je da roditelji prepoznaju potrebe svog djeteta, da reagiraju u skladu s njima te da se zauzmu za razvijanje sposobnosti svoje djece jer će u suprotnom ona biti izgubljena u prosječnosti grupe.
Darovita djeca jesu drukčija, no to znači da su u odnosu na djecu svoje dobi znatiželjnija, radoznalija, frustriranija, osjećajnija, strastvenija. Biti roditelj darovitom djetetu veliki je izazov, ali i veselje.
Tekst: Jelena Vrsaljko, dipl. soc. radnik, psihoterapeut, nlp trener; Kristina Bačkonja, dipl. psiholog, Centar Proventus
Foto: Thinkstock
Najveći roditeljski strah: Kako se ponašati kad se dijete izgubi u gužvi
Simptomi koji mogu pokazivati ADHD kod djece: Stručnjak objašnjava na što obratiti pažnju
Dnevno spavanje kod bebe: Kako znati da je spremna za novu rutinu i kada treba pričekati?
13 životnih vještina koje dijete treba znati od malih nogu
'Jednostavne' i 'teške' bebe: Zašto su neki mališani mirni i vole društvo, a drugi nervozni i stalno plaču