Deformacije prsnog koša

Uzroci ove anomalije su nepoznati. Pretpostavlja se da do nje dolazi uslijed nepotpunog razvoja mišića ošita koji remeti normalan razvoj prsnog koša te da je ovaj poremećaj kongenitalna greška, budući da se često javlja u kombinaciji s drugim kongenitalnim anomalijama.

Ova deformacija može biti izražena u većoj ili manjoj mjeri. Ne izaziva veće smetnje kad je riječ o zdravlju, ali može biti estetski problem.

U posve male djece liječenje se provodi korektivnim aparatima jer kod starije djece i odraslih nije moguće postići korektivni učinak. Operacijski korektivni zahvati vrlo se rijetko provode, samo u slučaju ako je deformacija jako izražena.

Kada dijete poraste, preporučuju se korektivne vježbe te vježbe kojima se jačaju prsni mišići čime se anomalija prikriva.

Ljevkasta ili postolarska prsa(pectus excavatum) deformacija je kod koje je prsna kost uvučena prema kralježnici.

Ta deformacija katkad izgleda prilično dramatično. Deformacija u obliku lijevka može biti plitka, duboka i asimetrična. Izračunom odnosa dubine i širine lijevka dobiva se frontosagitalni indeks. Patološki nalaz je vrijednost ispod 36, dok je onaj u granici normale između 36 i 56.

Za razliku od ptičjih prsa, ljevkasta prsa povlače za sobom puno ozbiljnije probleme. Većina djece s ljevkastim prsima ima iskrivljeno držanje pa su glava i ramena pognuta prema naprijed, a trbuh je ispupčen. S vremenom se ta deformacija povećava i izaziva probleme s kralježnicom.

U nekim je slučajevima popraćena smetnjama u radu srca i pluća, što je rijetko u dječjoj, pa i odrasloj dobi. U dojenčadi se eventualno uočava uvlačenje u području lijevka prilikom disanja te dispneja, ako je došlo do upalnog procesa. Paradoksno disanje nestaje kako dijete raste.

Katkad se javljaju poremećaji srčanog ritma te problemi s ventilacijom pluća. To su ujedno i indikacije za operaciju, osobito ako je srce uslijed deformacije potisnuto previše na desnu stranu.

Isprva se korektivna operacija prsišta (torakoplastika) vršila u dobi od tri do pet godina, ali se pokazalo da često dolazi do recidiva poremećaja. Danas se smatra da je najpovoljnija dob za operaciju oko dvanaeste godine života.

Budući da su recidivi česti, razvio se velik broj operativnih metoda kojima se prsna kost nastoji stabilizirati u željenom položaju pločicama, čavlima ili čak lomljenjem prsne kosti te prekidanjem hrskavičnih sveza između prsne kosti i rebara. Učinak je razmjerno dobar te se u 15 posto pacijenata pojavljuje recidiv, poglavito kod onih kojima je operacija učinjena prerano ili kod onih kojima su pločice izvađene prije 15. godine života.