Za pravilan rad pamćenja neophodan je zdrav san. Naspavana djeca bolje uče, mogu se bolje koncentrirati i naučeno gradivo dulje sačuvati u pamćenju. Poklanjamo dvije knjige...

No, to je moguće samo ako je dijete imalo dovoljno vremena za spavanje. Nedostatak sna može uzrokovati zaboravljivost.




Kako pamtimo?


Međupostaja dugoročnog pamćenja nalazi se u hipokampusu. Tijekom sna na ovom se mjestu informacije sortiraju kako bi se oslobodilo mjesto za nove informacije sljedećeg dana i još jednom obradile naučene informacije. Ova postaja arhivira novi materijal, razbija ga na dijelove, produbljuje ga i povezuje s ranije naučenim. Zatim sprema te informacije u različite spremnike dugoročnog pamćenja. Tako se riječi ili mentalne mape spremaju u semantičko pamćenje, elementi sportskih vježbi u proceduralno pamćenje. Svađa s roditeljima zbog loše ocjene iz njemačkog sprema se u epizodičko pamćenje. Sustavi pamćenja zajedno ostvaruju proces čuvanja stečenog iskustva u pamćenju.


Pregledavanje gradiva prije spavanja primjetno pomaže na ispitima sljedeći dan. Tijekom noći gradivo se dobro utvrđuje u pamćenju.







Mirisna stimulacija za bolje pamćenje
Godine 2007. pojavila se zanimljiva vijest. Mirisi pomažu utvrditi naučeno u snu! Njemački neuroznanstvenik i istraživač spavanja Jan Born sa Sveučilišta Lubeck htio je eksperimentalno pokazati kako proces učenja funkcionira u snu. Tijekom igre pamćenja predložio je grupi studenata da osjete lagani miris ruža. Studenti su trebali zapamtiti lokaciju parova kartica i pronaći ih sljedeći dan. Tijekom sna Born je u toj skupini ponovno primijenio miris ruža. Druga skupina studenata, kako tijekom igre karticama, tako ni tijekom sna, nije prolazila stimulaciju mirisom.


Sljedeće jutro ispostavilo se da se grupa koja je mirisala ruže odmah sjetila gdje se nalazi većina kartica. U grupi “bez mirisa”, studenti su se sjetili samo 86% kartica. Senzaciju je u tom eksperimentu donio razlog dobre reproduktivnosti pamćenja; naime, miris ruža aktivirao je tijekom faze dubokog sna upravo ona ista područja neurona u hipokampusu koja su tijekom igre zapamćivanja prethodnog dana reagirala na stimulirajući učinak mirisa. U snu je aktivizacija proradila čak jače nego u stanju budnosti. Zahvaljujući asocijaciji s mirisom ruže studenti su definitivno postigli bolji rezultat u učenju.
Pokušajte provesti vlastiti pokus. Stavite vrećicu s lavandom na djetetov radni stol i noćni ormarić. Možda će mu to pomoći da se sljedeći dan bolje prisjeti naučenoga gradiva.



Zašto smo u ponedjeljak obično umorni?
San je nemoguće “nadoknaditi”, iako svi koji osjećaju nedostatak sna nakupljen tijekom radnog tjedna, posebice djeca i tinejdžeri, pokušavaju dugim spavanjem tijekom vikenda upravo to učiniti. Ali kako istraživanja pokazuju, tjedno skupimo jedan do dva sata manjka sna dnevno i vikendom se zatim prekomjerno odmaramo. Tu leži odgovor zašto nakon vikenda, roditeljima, učiteljima i učenicima tako teško pada ponedjeljak. U nedjelju navečer učenici ne mogu dugo zaspati zbog previše sna i nedostatka umora za vikend. Noću s nedjelje na ponedjeljak se iz istog razloga često bude. Ponedjeljak ujutro zbog toga počinje ponovno umorom i zijevanjem. Ljudski mozak orijentiran je na sedmodnevni ritam i, kao iz inata, tijekom doručka u ponedjeljak izbacuje veliku količinu kortizola (hormona stresa).



Dugotrajno večernje gledanje televizije ili nemirna noć zbog preobilne večere mogu također utjecati na zapamćivanje nedavno naučenog gradiva.


Pomozite djetetu da se naspava
Svako šesto dijete pati od nesanice. Najčešći razlog je vrlo visoka razina buke koja nas okružuje, a također i velika količina vremena koje dijete provodi pred televizorom. Dječji organizam traži zdrav san za aktivan rast, fizički i psihički razvoj. Pogotovo je potreban školarcima koji su opterećeni i zato im je nužno 9 do 10 sati sna kako bi njihov mozak sljedećega dana imao dovoljno energije za rad. Nakon kvalitetnog odmora dijete se može mnogo bolje koncentrirati jer mu se mozak obnovio.





    • Nemoguće je prisiliti se na san jer je on spontano stanje. Pokušajte oblikovati djetetov bioritam i ukloniti ometajuće faktore.



    • Odredite čvrsta pravila kada dijete ide spavati. Ako se prije spavanja igra sat ili dva, čvrsta pravila će vam pomoći spriječiti stalne svađe oko toga je li već došlo vrijeme za spavanje ili nije.



    • U sobi gdje dijete spava ne smije se nalaziti televizor. Televizijski program se ne može gledati bez nadzora, a televizijski uređaj je jak izvor elektromagnetskog zračenja koje će djetetu ometati san. Sat vremena prije odlaska na spavanje dijete treba prekinuti gledanje televizije, igranje na računalu ili pisanje domaće zadaće.



    • Pobrinite se za da ujutro dijete ima dovoljno vremena da se razbudi.



    • Prije spavanja pročitajte djetetu nešto ili mu predložite da samo čita zanimljivu knjigu. Čitanje ne samo da opušta, nego i potiče stvaranje novih veza u mozgu, nužnih za koncentraciju.



    • Rituali kao što su šalica smirujućeg biljnog čaja ili čaša toplog mlijeka prije spavanja pomažu da brže zaspimo.



    • Vrlo je važno da dijete koje uranja u san boravi u tišini. Ne podcjenjujte taj čimbenik.



    • Ako bez obzira na sve dosad pobrojano dijete bude imalo teškoća sa spavanjem, predložite mu da prije spavanja izvodi jednostavne vježbe opuštanja.





Iz knjige dr. sc. Elene Kamarovsky "Tajne uspješnog učenja: Razvijamo pamćenje, ustrajnost i koncentraciju", Planet Zoe, 2010.






Želite li postati vlasnik ove zanimljive i korisne knjige, pošaljite mail s naznakom "Tajne uspješnog učenja", osobnim podacima i adresom na:



urednistvo@roditelji.hr



Budući da poklanjamo dvije knjige, prva dva čitatelja koji pošalju mail osvajaju po jedan primjerak knjige "Tajne uspješnog učenja: Razvijamo pamćenje, ustrajnost i koncentraciju".



Nagrađene ćemo objaviti 18. travnja u ovom članku!




Nagrađeni:


Ivana Petić, Zagreb


Lana Gudelj, Zagreb