Djeca tijekom rasta mogu imati periode kada odbijaju hranu, i da se nakon nekog vremena ponovno regulira hranjenje. Ipak treba obratiti pažnju na simptome u tijelu, žali li se dijete na još nešto, prisutnost temperature, nevoljkost u djeteta, gubi li na težini, kakva je stolica (redovita, proljevasta itd), ima li bolove u trbuhu itd.

Dalje nastavite s nuđenjem hrane, te pripremom možda nekog drugačijeg jela od one vaše uobičajene ponude dijetetu. Također možete djetetu dati hranu u komadu – cvijet brokule, oguljen krastavac (dovljno veliki komad da ne proguta) pa se zabavlja time dok isto jede u hrani serviranoj na tanjuru. To je model po kojem se nastoji djetetu zainteresirati maštu kroz direktan doživljaj namirnica: boje, teksture, okusa jer dijete to može gledati, pipati, kušati.

Također ono što možete napraviti da u jela koja želi jesti „ušuljate“ namirnicu koju obično ne želi. To se obično radi u pasiranom obliku, poput pasirane mrkvice u voćnoj kašici, pasirene riže i sl.

Promatrajte svoje dijete, nudite mu i budite strpljivi, a s pedijatricom kontinuirano ostanite u kontaktu da se prate zdravstveni parametri

Irena Švenda, magistar nutricionizma, mag. ing. bioprocesnog inž.