Senzorna integracija započinje vrlo rano, još u majčinom trbuhu i nastavlja se razvijati i dalje, nakon poroda. Ona nam daje mogućnost da možemo puzati, igrati se, hvatati igračke/stvari. Dijete u periodu od treće do sedme godine polako postaje senzomotorički zrela osoba. Tih prvih 7 godina naziva se razdobljem senzomotoričkog razvoja, te tada postupno, socijalni i mentalni odgovori, kroz igru i zabavu, prevladaju neke senzomotoričke aktivnosti.

Senzorna integracija je način na koji naš živčani sustav procesuira informacije (osjete i podražaje) pristigle u mozak izvana i iz samog tijela, a u cilju njihovog smislenog korištenja. Disfunkcija senzorne integracije se pojavljuje kada su mozak i živčani sustav u nemogućnosti da adekvatno integriraju osjetilne informacije, tj. podražaje. Kada se javi takvo stanje, te informacije se interpretiraju na pogrešan način što je posljedica smetnje u percepciji, ponašanju i učenju.

Važno je da roditelji, odgajatelji, učitelji i druge osobe koje rade s djecom na vrijeme prepoznaju poremećaj senzorne integracije, kako bi uvidjeli koje smetnje poremećaj ostavlja na dijete, kako bi se pravovremeno napravili adekvatni individualni program za svako dijete.

Senzorna integracija predstavlja složenu organizaciju svih osjeta koje tijelo koristi u svakodnevnom životu. Mozak putem senzornog podražaja neprestano dobiva informacije o stanju našeg tijela i okoline u kojoj se nalazi. Vrši percepciju, razdjeljuje ih i uređuje sukladno njegovoj sposobnosti. Ako se obrada podataka koji dolaze iz osjeta dobro organizira u centralnom živčanom sustavu, tada mozak može stvarati kvalitetnu percepciju okoline, a samim tim će sposobnost ponašanja i učenja biti bolja.

Svakodnevne aktivnosti su senzorna integracija

Senzornu integraciju možemo opisati kroz mnogo stvari koje svakodnevno radimo, a koje ne uočavamo na takav način. Ako se dijete hrani samostalno, da bi došlo do  realizacije istoga, mora proći vrijeme učenja i primanja mnogo osjeta da bi pokreti postali svrsishodni. Da bi uspjeli u izvršavanju bilo kojeg zadatka, potrebna je dobra senzorna integracija.

Put senzorne integracije

Same svrsishodne adaptivne reakcije kod djece koja svladavanjem nekog napora ostvaruju cilj, temelj su za kvalitetnu senzornu integraciju. Djeca koja pokazuju bolju organizaciju igre u djetinjstvu bit će bolja u organizaciji općenito, što je bitan preduvjet za školovanje i budući život.

senzomotoricki-razvoj-djeteta-je-li-sve-u-redu
, Image: 338065899, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy

No, ako dijete ne može npr. integrirati boje, neki podražaji ga zaista mogu boljeti ili stvarati ugodu, ako ne može organizirati opipe, smeta im dodir i ne vole se maziti s roditeljima. Zamislite da vas neka boja smeta, a vi je jednostavno morate gledati na osobi uz vas, da vas okus nekog jela dovodi do povraćanja, da vam se na opip neki predmeti čine ljigavim i odvratnim... Tako je djeci s poremećajem senzorne integracije. Oni mogu tražiti više ili manje podražaja, kako bi što bolje shvatilo okolinu. Na neki zvuk dijete s poremećajem senzorne integracije može reagirati vrlo frustrirano, dok će neko drugo dijete sa SI baš tražiti taj zvuk kao umirujući.

Ako mozak ne prerađuje osjete iz okoline dobro, ne može ni upravljati ponašanjem, te tu dolazimo do onog "teško odgojivog" li “svojeglavog” djeteta. Tako možete čuti od djeteta da ga "bole hlače/haljina", "boli majica"... i ono to zaista tako i osjeća. Što se tiče prehrane, ono može jesti svega nekoliko namirnica i to ne svakodnevno. Možda se ne voli maziti jer mu dodiri smetaju, ali zato voli roditeljsku blizinu i razgovore.

Svijet osjećaju i “vide” na jedan svoj specifičan način... on je njima jedna neorganizirana buka, gužva. Sve im je nepredvidivo, opasno, zato su ta djeca zbunjena i razdražljiva.

Kod ove djece su prisutni i poremećaji koordinacije pokreta: zaostajanje u hodanju, problem s penjanjem (npr. uz stepenice), poremećaj ravnoteže, dijete se često spotiče i pada (tjelesna nespretnost). Javljaju se smetnje u razvoju sposobnosti govora ili jezika. Problemi s pažnjom i samokontrolom, npr. buka iz pozadine ili vizualni podražaji ih ometaju, javlja se strah od visine. Djeca s poremećajem SI često su vrlo zbunjena, uznemirena ili razdražljiva.

senzomotoricki-razvoj-djeteta-je-li-sve-u-redu
, Image: 295672262, License: Rights-managed, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful; Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: no, Credit line: Profimedia, Cultura RM

Ako je dijete izloženo nekoj situaciji koja je za njega u tom trenutku stresna (promjena školskog rasporeda, promjena dnevne rutine ili nekog plana, ako ne može dobiti omiljenu šalicu) ono može odreagirati veoma burno, može dobiti napadaje bijesa, zaključavati se. Ovo je problem koji usporava djecu u učenju ili, kao što je navedeno, uzrokuje problem u ponašanju, a pritom često su ovo prosječno ili natprosječno inteligentna djeca. Često se javlja uz ADHD, autistični poremećaj, cerebralnu paralizu, zakašnjeli razvoj govora, smetnje u učenju, ali se javlja i kod osoba koje nemaju nikakvih drugih poteškoća i prosječnih su intelektualnih sposobnosti.

Kako prepoznati poremećaj senzorne integracije?

Simptomi senzorne integracije:

  • Neadekvatno reagiranje na novonastalu situaciju (ako se rutina promijeni, potreba za rutinom)
  • Pojačana osjetljivost na svjetlost, boje, pokrete, zvukove...
  • Smanjena osjetljivost: visoka tolerancija boli, voli začinjena jela i sl.
  • Neprekidno u pokretu ili pak brzo umaranje i potreba za snom
  • Problemi koordinacije, zaostajanje s prvim koracima, često spoticanje....
  • Zaostajanje u govorno-jezičnom razvoju
  • Razdražljivost

Uzroci senzorne integracije:

  • genetski
  • prenatalni (alkohol, droga)
  • prerano rođenje
  • traume mozga
  • postnatalni
  • manjak senzoričkih stimulansa
  • manjak uobičajenih senzoričkih stimulansa nakon rođenja
  • promjena načina igre
  • ostali nepoznati uzroci

Kada najranije prepoznati problematiku senzorne integracije?

Disfunkcija senzorne integracije može se uočiti u najranijoj dobi djeteta kroz izostanak normalnog obrasca kretanja, ponajprije svojevrsnu nespretnost, slabiji mišićni tonus, pojačanu ili smanjenu osjetljivost na neki osjet, zaostajanje u govoru,  pa nadalje kroz loše funkcioniranje, izbjegavanje izvršavanja zadatka, hiperaktivnost, poteškoće s pažnjom, ponašanjem, učenjem i dr.

Najvažnije je da stručna osoba što prije prepozna disfunkciju, da bi se dijete moglo uključiti u pravovremeni terapijski proces, no isto je tako važno roditeljima takve djece objasniti problematiku senzorne integracije.

Tretman ove djece treba obuhvaćati:

  • logopedski tretman,
  • poticanje razvoja grube i fine motorike,
  • “modifikaciju” ponašanja,
  • poticanje i razvoj slušne percepcije  i opažanja

Kako bi se dosegla bolja integracija, s tretmanom treba krenuti što prije. Vrši se procjena, te nadalje i terapija senzorne integracije.

U Hrvatskoj se počinju izrađivati tzv. senzorni parkovi, koji su optimalni ne samo za djecu s poremećajem senzorne integracije, nego i za djecu bez poteškoća. Kod senzornih parkova je odlično to što dijete može kroz park proći cijelu senzoriku tijela, te osjetiti ono što mu predstavlja poteškoću. Bilo bi dobro da ima više takvih parkova, da svaki grad i mjesto u Hrvatskoj posjeduje barem jedan senzorni park.

Tekst: Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, potpredsjednica za projekte u Preventivno edukacijsko-rehabilitacijskom centru za očuvanje i promicanje zdravlja NEOLA; Logopedska ordinacija “LOGOPED“, Terapija glasa i govora, Belostenčeva 3, Zagreb E-mail: logoped9@gmail.com

Foto: Profimedia