Za sve vas koji živite u kućama s vrtom počinje najljepših šest mjeseci, kada ćete zasigurno s djecom boraviti u prirodi, igrati se igara na otvorenom i uređivati svoju zelenu oazu. No uza sve prednosti dugotrajnog boravka na otvorenom, potrebno je dvostruko napregnuti oči i uši jer su djeca (osobito predškolske dobi) vrlo sklona gutanju raznih sjemenaka ili lišća potencijalno opasnih i vrlo otrovnih biljaka.

Manju djecu treba svakako naučiti da NIKAD ne jedu nikakvo cvijeće, bobice ili lišće u vrtu te da uvijek trebaju prati ruke nakon igranja na otvorenome (ne samo zbog biljaka nego i zbog diranja zemlje, životinja i sličnoga). S djecom starijom od 3-4 godine lako se može početi detaljnije proučavati priroda te ih je moguće naučiti koje su biljke jestive, a koje opasne i otrovne. Jedna je od pozitivnih stvari kod opasnih vrtnih biljaka ta što ili imaju trnje pa su neprivlačne djetetu ili su jako gorke, odnosno vrlo lošeg okusa, pa će dijete brzo odvratiti od daljnjeg konzumiranja dotičnog ploda, cvijeta ili lista.

Prva pomoć

Sumnjate li da je dijete progutalo bilo kakvu biljku ili dio biljke, najbolje je izvaditi što više iz usta, isprati djetetu usta vodom te se što prije uputiti u prvu zdravstvenu ustanovu. Ako se jave reakcije na koži (crvenilo, osip, oteknuće), kožu bi trebalo isprati čistom vodom te se također uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Za kraj treba napomenuti kako, bez obzira na to imamo li ili nemamo neku od potencijalno opasnih i otrovnih biljaka zasađenu oko kuće, svakako preporučujem boravak u vrtu i na svježem zraku, samo uvijek uz veliku dozu opreza i odgovornosti prema našoj djeci.

Koje biljke koje se često nalaze u našim vrtovima, dvorištima i parkovima, bi mogle biti opasne za djecu?

Convalaria majalis (đurđica) Iako predivno miriše i od svibnja nas uveseljava svojim bijelim zvončićima, treba obratiti posebnu pozornost na djecu. Svi su dijelovi te biljke izrazito otrovni, a osobito crvene bobice koje sazrijevaju u rujnu. Treba biti posebno oprezan jer zaustavljaju rad srca.

Dicentra cucullaria (srdašce) Ta divna biljka čiji cvat oponaša izgled srca vrlo je česta u našim kontinentalnim tradicionalnim vrtovima. Treba jako paziti jer su listovi i korijen otrovni te mogu uzrokovati grčenje mišića i druge slične simptome vezane uz živčani sustav.

Digitalis purpurea (naprstak) Ta vrlo dekorativna cvjetnica osobito je popularna u tzv. ladanjskim ili “bakinim” vrtovima. Svi dijelovi biljke iznimno su otrovni.

Gomoljasto cvijeće (Narcissus sp., Hyacinthus sp. (zumbul), Iris sp., Lilium sp.) Većinom su na biljkama najotrovnije lukovice, pa nije vjerojatno da će ih dijete pojesti, ali treba biti oprezan pri rukovanju tim biljkama jer je i mlijeko iz stabljika otrovno.

Hedera helix (bršljan) Svi su dijelovi biljke otrovni, a kako je česta kao pokrivač tla, u ukrasnim teglama, ali i samonikla na našim stablima, treba pripaziti da je djeca ne stavljaju u usta.

Lantana sp. (lantana) Ta je biljka više karakteristična za mediteransko podneblje (Istru i Dalmaciju), ali se u tegli može uzgajati i na kontinentu. Otrov djeluje na sluznicu želuca, a može izazvati i iritacije kože ako se diraju dlakavi listovi.

Ako u vrtu imamo trnovito grmlje, npr. Pyracantha sp. (vatreni trn), Berberis sp. (žutiku), Rubus fructicosus (kupinu), Rubus idaeus (malinu) i slično, moramo jako paziti kako se djeca ne bi nabola na trnje.

Ilex aquifolium (božikovina) Ta biljka pripada skupini trnovitog bilja koje bi bilo bolje izbjegavati u vrtu kako se djeca ne bi ozlijedila igrajući se pokraj nje. Također treba jako paziti da dijete ne pojede crveni plod, jer je vrlo otrovan.

Cotoneaster sp. (dunjarica) Vrlo popularan zimzelen grm služi kao pokrivač tla, osobito na nagnutim terenima, jer zadržava tlo svojim jakim korijenom. Ima atraktivne bobice narančaste do crvene boje, koje su otrovne, ali potrebna je veća količina kako bi se uzrokovali simptomi gastroenteritisa.

Wisteria sinensis (glicinija) Ta prekrasna drvenasta penjačica u rano proljeće uveseljava svojim predivnim grozdastim plavim, lila ili bijelim cvatovima. Svi su dijelovi biljke otrovni, a osobito mahune i sjemenke. Simptomi su trovanja povraćanje, proljev i blag ili umjeren gastroenteritis.

Laburnum anagiroides (zlatna kiša, laburnum) Predivno stablo u proljeće cvate u dugačkim žutim grozdovima, po kojima je biljka i dobila narodno ime. To je jako otrovna biljka i bez obzira na ljepotu trebalo bi je izbjegavati u vrtovima u kojima se igraju mala djeca.

Azalea, Rhododendron To su vrlo popularne vrtne i sobne biljke (manji primjerci ili bonsai) zbog svojih prekrasnih cvjetova, no treba jako pripaziti jer su otrovni svi dijelovi biljke.

Nerium oleander (oleandar) Iako je češći u mediteranskom podneblju, može se uzgojiti u tegli i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Svi dijelovi te biljke izrazito su otrovni, a glavni simptomi trovanja jesu: posrtanje, povraćanje, proljev, nepravilan rad srca, raširene zjenice i u najtežim slučajevima trovanja koma koju slijedi smrt. Srećom, svi su dijelovi biljke također vrlo gorki, pa rijetko dolazi do veće konzumacije.

Uz grmlje koje slobodno raste treba uvijek osobito pripaziti i na biljni materijal koji služi kao živica, jer je također često opasan za zdravlje djece.

Prunus laurocerasus (lovorvišnja) To je vrlo čest grm, osobito o mediteranskom podneblju. Najčešće se sadi u formi živice jer čini gust i visok tamnozeleni zid sjajnih listova.

Svi su dijelovi biljke otrovni, pa treba jako pripaziti.

Ligustrum sp. (kalina) Zbog brzog i gustog rasta te istodobno niske cijene vrlo je čest grm u živicama. Cvate u svibnju, a plodovi se javljaju ujesen. Ako se progutaju, svi dijelovi biljke mogu izazvati jake bolove u trbuhu.

Taxus communis, Taxus sp. (tisa) Ta zimzelena biljka koja od jeseni ima crvene primamljive bobice vrlo je česta kao živica ili ukrasna biljka u kontinentalnom dijelu Hrvatske, iako se može naći i u Istri. Svi su dijelovi biljke otrovni, osim crvene ovojnice (arilus) oko crne sjemenke. Kako su plodovi jako mali, dijete vrlo lako može progutati sjemenku koja, među ostalim, uzrokuje sljedeće simptome: povraćanje, proljev, vrtoglavicu, raširene zjenice, bljedilo, crvene krugove po tijelu, teško disanje, poremećaj krvotoka, bol u jetri i bubrezima te gubitak svijesti. Svakako treba izazvati povraćanje te što prije stići do prve zdravstvene ustanove.

Buxus sempervirens, Buxus sp. (šimšir) Još jedan zimzelen grm vrlo popularan u hortikulturi. Najčešće služi kao niski obrub gredica sa sezonskim cvijećem, za obrubljivanje terasa, kao manje ukrasno stablo ili za oblikovanje raznih oblika (topiari). Cvate u proljeće sitnim žutim cvjetovima, koji se nalaze u skupinama i imaju blijedozelen ili smeđ bobičasti plod. Svi dijelovi šimšira mogu uzrokovati bolove u trbuhu, a katkad, kod osjetljivih ljudi i djece, lišće može u dodiru s kožom izazvati iritacije.

S dolaskom toplijeg i vlažnijeg vremena treba pripaziti i na samonikle gljive, koje se često javljaju kako u šumi tako i u vrtovima. Ako i sami niste stručnjak, nikada nemojte jesti gljive ubrane u prirodi.

Tekst: Tisa Vizek Borovina, mag. inž. hortikulture

Foto: Profimedia