Od rođenja pa sve do odlaska na fakultet - koje su namirnice potrebne, na što treba obratiti pažnju, što je važno, koji su znaci za uzbunu i još mnogo sitnica potrebnih da bi vaš mališan izrastao u zdravu odraslu osobu.

Od rođenja do 2. godine

Fokus: na prehrani

Dobra prehrana je ključ dobrog zdravlja, kažu stručnjaci i pedijatri. Dobre prehrambene navike usvajaju se od rođenja i dobre će prehrambene navike vaše dijete sačuvati od mnogih kroničnih problema kasnije u životu.

Dojenje. Majčino mlijeko je najbolji izbor za svaku bebu jer sadrži najbolji omjer ugljikohidrata, masnoća, proteina i vitamina potrebnih djetetu do šest mjeseci života. Stručnjaci danas kažu da bebe mogu normalno napredovati ako su isključivo dojene do godinu dana, no tada se nakon 6. mjeseca preporučuje davati nadomjeske željeza. U majčinom mlijeko se nalaze esencijalne masne kiseline - posebno DHA i ARA koje su ključne za kognitivni razvoj djeteta. Istraživanja pokazuju da dojenje smanjuje mogućnost pojave mnogih kroničnih problema, uključujući dijabetes, alergije, astmu. Američka akademija za pedijatriju preporučuje dojenje do najmanje 12 mjeseci starosti, a istraživanja govore da se dobri učinci dojenja protežu i nakon prve godine.

Sačekajte s dohranom. Prerano uvođenje dohrane može uzrokovati probleme s probavom, astmu i ekceme jer bebin organizam nije dovoljno zreo da bi mogao probaviti krutu hranu. Također se povećava vjerojatnost alergija i preosjetljivosti na hranu. Stručnjaci preporučuju da se s dohranom čeka do šest mjeseci. Jaja, mlijeko i kukuruz trebali bi čekati do godinu dana jer su najčešći uzročnici alergija kod djece.

Ponudite raznoliku prehranu. Kada vaše dijete počne normalno jesti različitu krutu hranu (najčešće između 1. i 2. godine života) ponudite mu različite vrste povrća i voća, cjelovitih žitarica i hrane bogate proteinima. Ako dijete jednom odbije jesti brokulu, ne odustajte. Isto vrijedi za sve namirnice - istraživanja naime govore da dijete mora prosječno 15 puta kušati novu namirnicu prije nego je prihvati! Eto, tu se krije razlog izbirljivog ponašanja vašeg mališana! Pazite i s hranom koja može prouzročiti davljenje, kao što je grožđe, orasi i grožđice.

Izbacite junk food. Neka istraživanja donose porazne podatke kada je riječ o količini šećera koju mališani pojedu. Naime, istraživanja govore da prosječni mališan u zapadnom svijetu u dobi od samo dvije godine pojede čak 14 čajnih žličica šećera dnevno - što je tri puta više od preporučene doze - u obliku raznih peciva, sokova i slatkiša koje djeca jedu umjesto povrća i voća. Rezultat je da djeca ne jedu dovoljno vlakana i hranjivih tvari. Izbacite junk food - ako vam treba još poticaja, imajte na umu da se dobre prehrambene navike stvaraju od malih nogu.

Neka jedu što i vi jedete. Djeca uče primjerom i stoga je važno da jedu isto što i vi - dakle, i vaši obroci moraju biti zdravi i uravnoteženi. Dijete odbija špinat, brokulu i druge zdrave namirnice? Pustite ga da na spavanje ode gladno. Neće mu se ništa dogoditi, a naučit će da jede ono što je na stolu, zajedno s vama.

Razvoj govora. Prve tri godine djetetova života ključne su za razvoj govora. Čitajte djetetu jer time jačate onu važnu vezu roditelja i djeteta, a istovremeno jačate djetetove govorne vještine i usađujete mu ljubav prema čitanju.

Infekcije uha. Otprilike 80 posto djece do 3. godine ima barem jednu upalu uha. Neka istraživanja govore da se učestalost upala smanjuje dojenjem. Kako bilo, upale uha su česte kod male djece, a dobra je vijest da nakon 3. godine jednostavno - prođu.

Njega kože. Bebina koža potpuno sazrijeva tek nakon dvije do tri godine. U njezi bebine kože treba izbjegavati iritanse i jake mirise, a posebno alkohol i kemikalije kao što su ftalati. Bebe mlađe od šest mjeseci trebale bi posve izbjegavati sunce.

Od 2. do 5. godine

Fokus: na razvoju mozga

Jednostavni roditeljski izbori mogu silno utjecati na razvoj djetetova mozga, kažu stručnjaci. Evo nekoliko jednostavnih savjeta koji pomažu u potpunom razvitku djetetova živčanog sustava.

Saznajte što je to hrana za mozak. Djetetov mozak koristi 225 posto više glukoze od mozga odrasle osobe. A bebe, mališani i predškolci trebaju odgovarajuće količine DHA i željeza da bi nahranili svoje gladne mozgove. Ti nutrijenti dolaze iz hrane: DHA dolazi iz ribe, a željezo iz zelenog lisnatog povrća ili iz mesa. No, problem je što je ta hrana rijetko cijenjena od strane prosječnog 3-godišnjaka pa roditelji često posežu za dodacima prehrani.

Izbjegnite loše masnoće. Sedamdeset posto mozga čine masnoće, a tijelo gradi svoje stanice iz masnoća koje dobiva hranom. DHA ubrzava prijenos poruka između moždanih neurona i ključna je za formiranje sinapsi, dendrita i drugih važnih stanica koje podržavaju razvoj mozga. A druge masnoće, posebno transmasne kiseline koje se nalaze u obrađenoj hrani ometaju normalnu staničnu funkciju, a rezultat je sporiji i manje učinkovit mozak.

Organsko je zdravije? Novija istraživanja govore da su djeca koja jedu organski uzgojenu hranu šest do devet puta manje izložena toksičnim pesticidima od djece koja su na konvencionalnoj prehrani. Pesticidi, a posebno organofosfati iz široke primjene, nisu najbolji prijatelji mozga koji se razvija. Ako ne možete kupovati baš sve organske namirnice, kupite organske one namirnice koje su inače više izložene pesticidima, kao što su jabuke, špinat, paprike, celer, mrkva, jagode.

Izbacite olovo. U modernom je svijetu nemoguće izbjeći barem određenu izloženost kemijskim tvarima, ali moguće je donekle smanjiti tu izloženost. Olovo, živa, PCB spojevi i drugi toksini utječu na kognitivne sposobnosti djece. Možete učiniti nekoliko koraka: pripaziti na kvalitetu boje na zidovima, provjeriti koliko su stare vodovodne cijevi te čistiti bez korištenja agresivnih sredstava za čišćenje. Pripazite i na dječje igračke.

Birajte zdraviju ribu. Riba je najbolja hrana za mozak, ali riba koja je na višem mjestu u prehrambenom lancu može biti zagađena živom. Ako sumnjate u kvalitetu ribe koju možete nabaviti, dobar izbor su i suplementi ribljeg ulja koji su obično ispitani i provjereni.

Uključite mozak. Većina budnog vremena u ovoj bi dobi trebala biti utrošena na aktivnosti kojima se "jača" mozak. Te aktivnosti su čitanje, pjevanje, sviranje, ili maštovite igre. Te aktivnosti stimuliraju mozak da stvara nove veze, a one mozak čine bržim, snažnijim i pametnijim. A previše gledanja televizije mozak čini ljenijim, što otežava kasnije učenje.

Pazite na osjetljivosti na hranu. Mnoga djeca imaju poteškoća kada je riječ o netoleranciji prema određenoj vrsti hrane, a to ne mora značiti i da su na tu namirnicu alergična. Preosjetljivost na određenu namirnicu može uključivati proljev, grčeve i druge probavne tegobe. Pripazite na te znakove.

Pazite na sunce. Mala djeca, posebno ona svijetle puti, stvaraju manje melanina koji je prva linija obrane kože od štetnog sunčeva zračenja.

Pazite na astmu. Broj djece koja pate od astme u zapadnim zemljama se gotovo udvostručio od osamdesetih godina. Kod gotovo polovice djece prvi se simptomi astme - kihanje, ostajanje bez daha, stezanje u prsima - pojavljuju prije 5. godine. Ako dijete ima astmu, ljiečnici preporučuju da ga se drži podalje od štetnih utjecaja iz okoline, kao što su pelud, prašina, duhanski dim i kemikalije iz domaćinstva, a posebno treba paziti da se dijete ne izlaže stresnim situacijama jer je to dodatni pokretač astme. Neki stručnjaci smatraju da za astmu nije dobar niti neaktivan životni stil, točnije prevelik boravak u kući.

Od 5. do 10. godine

Fokus: na izgradnji imunološkog sustava h4>

Gripe, prehlade i slične bolesti gotovo je nemoguće izbjeći, posebno kod djece školske dobi - točno? Pogrešno! Iako su respiratorne infekcije, želučane viroze i druge bolesti neizbježan dio odrastanja, njih je u velikom broju slučajeva moguće spriječiti, ali pod uvjetom da dijete ima snažan imunološki sustav.

Birajte hranu koja jača imunitet. Zdrava prehrana je prva linija obrane. Primjerice, ako dijete jede hamburgere, pomfrit i gazirane sokove, tijelu će nedostajati hranjive tvari koje služe za borbu protiv bolesti. Umjesto zasićenih masnoća i šećera koji oslabljuju imunološki sustav, u djetetovoj bi prehrani trebale biti jače zastupljene namirnice bogate antioksidansima kao što su beta-karoten, vitamini C i E. Takve namirnice su naranče, jagode, mrkve i grašak.

Pazite na san. Ako djetetu dopustite da dugo ostane budno gledajući TV ili čitajući, vjerojatnije će biti podložnije bolestima. Nekoliko je različitih studija dokazalo da nedostatak sna utječe na imunološki sustav organizma. Istraživanje provedeno na odraslim osobama pokazuje da čak umjeren nedostatak sna utječe na imunitet i povećava upalne procese u organizmu koji su povezani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i sličnih kroničnih oboljenja.

Prirodna borba protiv infekcija. Korištenje antibiotika za svaku prehladu utječe na sposobnost djeteta da se obrani od štetnih infekcija, a dugoročno pomaže i stvaranju otpornih bakterija. Za bolest su krivci često virusi koji ne reagiraju na antibiotike, ali mogu dobro reagirati na vitamin C i propolis.

Potaknite vježbanje. Umjereno vježbanje svakako potiče obrambene sposobnosti organizma. Vježbanjem se također prevenira pretilost.

Oralna higijena. Djeca počinju gubiti mliječne zube oko 6. godine. Naučite dijete da pere zube nakon svakog obroka, da ih čisti koncem te ograničite unos šećera. Pronađite dobrog zubara i vodite dijete na redovne preglede i provjere.

Pazite na bakterije. Često pranje ruku, posebno prije obroka i nakon korištenja zahoda te nakon boravka na javnim mjestima, dobar je način sprječavanja bakterija da napadnu imunološki sustav vašeg djeteta. Nakon bolesti djeteta svakako zamijenite četkicu za zube novom.

Od 10. do 14. godine

Fokus: na zdravoj tjelesnoj težini

Pretilost je problem s kojim se suočavaju gotovo sve zapadne zemlje, uključujući Hrvatsku. Pretila djeca imaju velik rizik obolijevanja od dijabetesa tip 2, srčanih bolesti, astme, visokog krvnog tlaka, apnee i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Pretilost također može biti uzrokom depresije i drugih mentalnih problema. Srećom, pretilost se može prevenirati i liječiti.

Neka dijete kupuje. Osnažite zdrave navike svojeg djeteta tako što ćete ga uključiti u kupovinu namirnica i pripremu obroka.

Redovito vježbajte. Neka dijete što više vremena provodi vani, ili na nekim aktivnostima koje se obavljaju u zatvorenom prostoru. Vježbanje ima mnogo različitih oblika, a odlično je pronađete li neki koji odgovara čitavoj obitelji.

Isključite TV. Djeca provode silne sate ispred TV-a, računala ili videoigrica. Osim što takve aktivnosti uljenjuju mladi mozak, takva su djeca značajno češće pretila.

Budite uzor. Djeca vas oponašaju. Ne možete sjediti na kauču i jesti čips, a očekivati da djeca jedu zdravo povrće.

Potičite ravnotežu. Plivanje, glazbena škola, debatni klub... broj izvanškolskih aktivnosti djece sve više i više raste. Mnoga djeca uživaju u tim aktivnostima, ali djeci je potrebno i vrijeme za ono osnovno - igru. Jedna je nedavna studija otkrila da se umjesto nestrukturirane, slobodne igre sve više vremena posvećuje akademskim aktivnostima. Rezultat je povećana razina anksioznosti i stresa kod djece, što im štiti i fizički i emocionalno.

Njegujte vezu s prirodom. Sve je više djece odvojeno od prirode, u velikoj mjeri zbog vremena koje provode ispred TV-a. Ta odvojenost djeci uskraćuje mogućnost da uživaju u prirodi i uče o njoj, a može biti štetna i na fizičkoj razini. Boravak u prirodi smanjuje depresiju, stres i pretilost.

Pripazite na prve znakove pušenja. Djeca počinju pušiti u dobi od 12 do 18 godina. Otkrijte prve znakove pušenja i zaustavite tu opasnu naviku prije nego se uistinu razvije.

Od 14. do 18. godine

Fokus: na samopouzdanju i sreći

Na razmeđi između adolescencije i odrasle dobi, tinejdžeri se suočavaju sa čitavim nizom raznih odluka i životnih izbora - od odabira fakulteta do odabira partnera (dečka/cure). Svi ti izbori izazivaju stres i silne promjene emocija. Usred svih tih promjena, djeca trebaju pomoć da razviju samopozdanje, nježnost i druge pozitivne karakterne osobine.

Pohvalite dijete za stvari koje čini dobro i usredotočite se na njegove dobre strane. Također, to ne znači da pravila ne trebaju postojati. Vježbajte pozitivnu disciplinu, a to znači da dijete mora dobiti pravila i smjernice, a da u isto vrijeme nema osjećaj odbacivanja ili omalovažavanja. To ćete postići tako da uz pravila jasno odredite i posljedice za njihovo kršenje.

Budite primjer. Kako djeca rastu, tako njihovi prijatelji i općenito osobe izvan najužeg kruga obitelji postaju sve važniji. No, roditelji i dalje igraju važnu ulogu u modeliranju djetetova ponašanja.

Provodite vrijeme zajedno. Obiteljsko vrijeme je važno za tinejdžere jednako kao i za malu djecu - makar tinejdžeri gunđali što se moraju družiti s mamom i tatom. Ne možete znati što se zbiva u djetetovu životu ako ne provodite vrijeme s njime. Počnite s obiteljskim večerama nekoliko večeri u tjednu, a dobra ideja je pokušati pronaći aktivnosti koje mogu uključivati i dijete i roditelje.

U ovoj je dobi važno pripaziti na prve znakove depresije. Prvi korak je rano prepoznavanje simptoma. To je najčešće dugotrajna tuga, povlačenje od obitelji i prijatelja, gubitak zanimanja za školu ili druge aktivnosti, promjene navika spavanja, problemi sa spavanjem, pojačana iritabilnost ili nervoza.

U ovoj dobi jedan od glavnih problema vašeg djeteta bit će koža, prištići i mrljice koji se često javljaju. Pomozite djetetu da se riješi akni i da stvori zdravu naviku brige o koži. Također, silno je važno da u ovom razdoblju pripazite na prve znakove poremećaja u prehrani, kao što su bulimija i anoreksija. U posljednje vrijeme ti poremećaji pogađaju i dječake, stoga je izrazito važno njegovati i poticati zdrave prehrambene navike kod djece.