Istraživanja govore da je stres jedan od vodećih uzročnika bolesti. No što uzrokuje stres? Stres može uzrokovati bilo što, od umirovljenja do odgoja djece, a u ova financijski nesigurna vremena, velik izvor stresa su i posao te ekonomska nesigurnost.

Stres nije nikakva novost: kao vodeći uzročnik bolesti našao se na naslonici Timea prije gotovo dva desetljeća, a kako vrijeme prolazi, uzročnika stresa sve je više. Naporni poslovni rasporedi, nedostatak vremena za odmor, teškoće u usklađivanju posla i obitelji... sve to stvara stres s kojim se ponekad teško nositi. Pridodajmo tome globalnu ekonomsku krizu koja sve snažnije pogađa "obične" ljude i stvorili smo pravu stres bombu. Precizna američka ispitivanja govore da se 90 posto posjeta liječnicima opće prakse odnosi na bolesti povezane sa stresom.


Naš se brz životni stil vjerojatno neće mijenjati, ali možete pokušati smanjiti stres mijenjajući svoje reakcije na stresne situacije.


Karijera


Mnogi se stručnjaci slažu da je napetost na poslu najveći uzročnik stresa. Naš osjećaj prema poslu može utjecati na naš osjećaj samopoštovanja i samopouzdanja. U nedavnoj studiji većina je ispitanika potvrdila da se jako često osjeća prezaposleno i premoreno. Kada vas sustigne stres na poslu, razmislite o pisanju dnevnika. Naime, istraživanja govore da takva vrst pisanja popralja koncentraciju i kognitivne sposobnosti.


Ako samo 15 minuta jednom ili dvaput dnevno pokušate ispisati probleme, ali i okolnosti koje su do njih dovele, smanjit ćete probleme na poslu.Misli o problemima možda nećete posve izbaciti iz glae, ali ćete ih smjestiti u dio mozga u kojem ne utječu toliko na vaš život. A budete li redovno ispisivali svoje probleme i razmišljanja, moći ćete se učinkovitije usredotočiti na pozitivne stvari koje se zbivaju u vašem životu.


A što učiniti ako vam je hitno potrebna doza smanjenja stresa? Ljudi pod stresom često zaboravljaju ispravno disati ili im se zgrči abdomen pa mogu tek plitko udisati. Ako ste usred stresne situacije, jednostavno sjedite i nekoliko minuta duboko dišite. Pazite da udišete punim plućima i da opuštate abdomen i ostale napete točke u tijelu.
Može pomoći i razgovor o stresu. Potražite empatične suradnike s kojima možete razgovarati ili se požalite prijateljima. Empatični razgovori pomažu staviti probleme u pravu perspektivu, a ponekad su odlični jer vam omogućuju validaciju osjećaja. No pazite da se, razgovarajući s kolegama, ne pretvorite u žrtvu ili u uredskog nezadovoljnika koji "trača" naređenog: požalite se kolegi, ali neka razgovor bude konstruktivan i produktivan.
Ponekad malo možete na posao donijeti malo osobnih sitnica da biste si olakšali boravak u uredu. Donesite obiteljske fotografije, čajeve, grickalice, sitnice iz kuće... sve će to učiniti da se na poslu osjećate kao kod kuće.



Partner


Čest uzrok stresa su i rasprave s partnerom. Rasprave ili svađe nastaju i u najboljim vezama - stvar je samo u tome što u dobrim i kvalitetnim vezama par pronađe zajednički jezik koji mu pomaže da ostvari zdravu vezu. Rješavanje problema nije znak da je veza loša - nerješavanje problema je često mnogo opasnije.


Ako ste usred svađe, ili se osjećate ljutito ili uzrujano, ponekad pomaže ako odustanete od trenutačnog rješavanja problema. Radije izađite iz sobe i odredite točno vrijeme kada ćete razgovarati. A kada se susretnete, dobro je poštovati dvije stvari: imajte na umu koliko se volite i nemojte izvlačiti teško naoružanje, "ako ne dobijem ono što želim, otići ću". Drugo, razgovarajte sve dok oboje ne dobijete ono što želite.


Održavanje zdravih veza ovisi gotovo isključivo o rješavanju problema. Jedan od načina jest - seks. Mnogi parovi vođenje ljubavi često gledaju kao desert za koji nikada nema dovoljno vremena. Umjesto toga, trebali bi ga smatrati glavnim jelom, načinom da jedno drugo zaštite od svijeta. Seks pomaže održavanju bliskosti, ali se i ijekom orgazma luči hormon sreće oksitocin koji se povezuje s ljubavlju i privrženošću. A kada imate to oružje, jednostavno je pobijediti svaki stres.


Financije


Ako ste poput većine Hrvata, i te kako osjećate svaki potres i svaku ekonomsku turbulenciu. Stručnjaci kažu da najviše strahova proizlazi iz nepoznavanja stvarne situacije, odnosno iz mogućnosti da iznos s kojim raspolažete preko noći bude manji. Suočite se sa strahom. Ispišite svoje mjesečne prihode i rashode, dodajte predviđanja i dodatne mogućnosti zarade. Pogledajte iznose koje trošite na pojedine stavke i provjerite odražavaju li oni vaše stvarne prioritete.


Koliko ukupno trošite? A koliko ukupno zarađujete? Trošite li više? Gdje možete uštedjeti? Kako možete dodatno zaraditi? Gdje je prostor za uštedu? Što vam uistinu treba u sljedećih godinu dana? Pokušajte malo planirati unaprijed, a to možete jedino ako znate sve činjenice, ma kako loše one bile.