Uskoro nam s dolaskom proljeća stižu i proljetne alergije. Kako se pripremiti i boriti protiv neugodnih simptoma?

Alergija je pretjerana, prekomjerna, i zato štetna reakcija vlastitog organizma, odnosno našeg obrambenog sustava na tvari iz okoliša. Tvari koje će izazvati takvu prekomjernu, nesvrsishodnu reakciju nazivaju se alergeni.



Neke su tvari češće alergeni od drugih: tako su najpoznatiji inhalatorni (dišni) alergeni: pelud biljaka, grinje iz kućne prašine, dlaka životinja (mačka, pas, kunić), perje ptica, plijesni... kao i određene namirnice (nutritivni alergeni) − jagode, rajčica, koštunjičavo voće, zatim konzervansi, umjetne boje, aditivi iz hrane, pića, deterdženata i omekšivača, lijekovi, ubodi kukaca i njihov otrov… Alergeni u organizam ulaze udisanjem, kožom, putem hrane i pića te ubodom.



U proljeće su najčešće inhalatorne alergije − peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis i bronhalna astma. Simptome potiče visoka koncentracija peludnih zrnaca u zraku. Javljaju se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi. Peludna hunjavica može biti udružena i s drugim alergijskim bolestima − tako imamo u istog djeteta pojavu peludne hunjavice i pogoršanje atopijskog dermatitisa ili se uz alergijski rinitis može pojaviti i pogoršanje bronhalne astme.



Klimatski uvjeti i pelud


Koncentracija i vrsta peludi u zraku ovise o podneblju, vegetaciji i određenim mikroklimatskim uvjetima. U kontinentalnom području Hrvatske prve proljetne alergije krajem veljače uzrokuje cvatnja lijeske i johe, brijesta i vrbe. U ožujku cvjetaju breza, bukva, hrast i javor.


U svibnju cvatu trave čiji je maksimum cvatnje u prvoj polovici ljeta. Kasnoljetni alergeni su, pak, peludi korova − u nas najpoznatija ambrozija. U primorskom pojasu Hrvatske najčešći uzročnici alergija su peludi čempresa, masline i korova crkvine, drijenak i lavanda.


Iako su peludna zrnca lagana i nošena vjetrom mogu prijeći velike udaljenosti, ipak oko 90% njih ostaje na mjestu cvatnje. U gradovima je najveća koncentracija peludi zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta navečer, a najgušća u sloju 10 m od tla, za topla i suha vremena. Kišna razdoblja smanjuju širenje i koncentraciju peludi u zraku. U prirodi, izvan gradova, koncentracija peludi najviša je rano ujutro.


Posljednjih godina alergijske bolesti pokazuju trend porasta. Zato su uobičajene postale obavijesti stanovništvu o razdobljima cvatnje pojedinih biljaka, te prognoze o količini peludi u zraku preko sredstava javnoga priopćavanja. Informacije su od pomoći alergičnim osobama u planiranju dnevnih aktivnosti, prevenciji bolesti i ublažavanju simptoma.



Razlika između peludne hunjavice i prehlade


Šmrcanje, kihanje, kašljanje, osjećaj punoće u nosu, otečena, crvena nosna sluznica, vodeni iscjedak iz nosa, gubitak njuha, praćeni suzenjem i crvenilom očiju, njihovim svrbežom i pečenjem. Simptomi su to i peludne hunjavice i obične prehlade, no, za razliku od peludne hunjavice − prehlada je najčešće praćena i temperaturom, a simptomi se počinju smanjivati za uobičajenih 7 dana. Simptomi peludne hunjavice, međutim, traju i duže od dva tjedna, a pojavljuju se u isto doba godine iz sezone u sezonu. U obitelji najčešće postoji još osoba koje boluju od različitih oblika alergije.


Alergološko testiranje


Klinička slika, kao i vrijeme pojave simptoma praćenjem peludnog kalendara pomažu u postavljanju dijagnoze. Sam uzrok alergije potvrđuje se, međutim, alergološkim testiranjem − kožnim testiranjem na set uobičajenih alergena kojim se vrlo male količine standardiziranih otopina pročišćenih alergena nanose na kožu, a zatim se mjeri lokalna reakcija kože na alergen, krvne pretrage kojima se određuje ukupna količina IgE te specifičnih IgE − protutijela na pojedine alergene, te citološki pregled brisa nosa na eozinofile, određivanje broja eozinofilnih leukocita iz obriska nosne sluznice, iskašljaja i krvi.


Kod sumnje na razvoj alergijske astme potrebna je i dodatna pulmološka obrada.



Liječenje i ublažavanje simptoma


Antihistaminici − protuupalni lijekovi koji sprječavaju djelovanje tvari histamina − odgovornog za pojavu simptoma kod alergijskih bolesti. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos, kapi za oči, kao gel ili krema, u obliku sirupa i tableta.



Kortikosteroidi − protuupalni lijekovi koji zaustavljaju alergijsku reakciju i ublažavaju upalu. Upotrebljavaju se kod težih oblika bolesti. Uzimaju se u obliku spreja ili inhalera za nos i usta, kod manje djece pomoću volumatika (babyhalera), rjeđe u obliku tabletica ili i. m. kao hitna terapija.


Profilaksu kortikosteroidima treba početi 2 do 3 tjedna prije početka cvatnje, odnosno − kao kontrolere alergijske reakcije treba ih početi davati prije nego što se pojave prvi simptomi alergije, te ih primjenjivati duže vrijeme, to jest onoliko koliko uobičajeno traje izlaganje alergenu koji u djeteta uzrokuje peludnu hunjavicu ili neki drugi oblik alergije.



Kromoni − lijekovi koji se primjenjuju u obliku nosnog spreja za uklanjanje simptoma peludne hunjavice.



Dekongestivi − lijekovi koji djeluju na prokrvljenost nosne sluznice te smanjuju neprohodnost i vodenasti sekret nosa.



Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija − primjenom malih, postupno sve većih koncentracija alergena u bolesnika se potiče razvoj tolerancije na taj alergen. Primjenjuje se u obliku potkožnih injekcija. Hiposenzibilizacijom se smanjuje količina IgE protutijela u krvi, a potiče stvaranje zaštitnih IgG protutijela.



Kako ublažiti simptome


Poželjno je da pratite bioprognozu, a tijekom najviše koncentracije peludi u zraku prozore u stanu i automobilu držite zatvorene. Ako je moguće, svakako se koristite klimatizacijskim uređajem s protualergijskim filtrom, izbjegavajte boravak u prirodi s djetetom tijekom najviše koncentracije peludi, a odjeću sušite u stanu ili sušilici kako biste izbjegli unošenje peludi u prostor. Za vrijeme toplih i suhih dana smanjite šetnju na najmanju mjeru, kosu perite svaki dan jer se i na njoj unose peludna zrnca u kuću, prestanite pušiti i upotrebljavati sprejeve i slične iritanse koji pogoršavaju simptome alergije.



Otok Lošinj − prirodno klimatsko lječilište


Otok Lošinj već više od 110 godina ima status klimatskog lječilišta za osobe s kroničnim bolestima dišnih organa. Povoljni klimatski uvjeti i ljekoviti prirodni činitelji, poput izuzetno čistog mora i zraka, bogatog miomirisnog biljnog pokrova pokazuju kako je Lošinj idealno odredište za sve one koji boluju od alergija, astme, bronhitisa, imaju narušen imunitet. Lošinjska klima blagotvorno djeluje i na probleme s anemijom te bolesti kože. Takvi su uvjeti povoljni i za djecu koja žive i rastu u bučnim i zagađenim sredinama te imaju oslabljen apetit ili preferiraju nezdrave prehrambene navike. Čudesan lošinjski zrak dokazano utječe na pozitivan rast i razvoj djeteta što je potvrđeno brojnim studijama.



Tekst: Prim. mr. sc. Đurđica Šešo Šimić, dr. med., specijalist pedijatar, Poliklinika za dječje bolesti ‘Helena’, Dom zdravlja Istok, Zagreb


Foto: Thinkstock