Kako se zaštititi od infekcija i kojih pravila ponašanja se treba držati

Hladnoća je obično prvi krivac na kojeg pomislimo kad su prehlade u pitanju. Hladnoća na kraju ipak jest uzrok prehlade iako ne onakav kakvog ga mi zamišljamo. Naime, problem nastaje kad hladnoća počne djelovati na naše tijelo. Niske temperature uzokuju povlačenje krvi iz udova u srednji dio tijela s ciljem da tijelo gubi što manje topline. Cirkulacija u rukama, nogama te primjerice u sluznici nosa manje je intenzivna što automatski znači i da se u ta područja dovodi manje antitijela i obrambenih tvari.


Infekti koji su dospjeli u naše tijelo u takvim uvjetima imaju više šansi da prežive i razmnože se. Kad se na to još nadoda činjenica da je zimi zrak suši - hladan zrak može primiti manje vlage - te boravak u grijanim prostorijama gdje se to malo vlage dodatno isuši, postajemo još pogodnije tlo za infekte.



Hladnoća pogoduje virusima gripe


Virusi na hladnoći ostaju dulje vremena aktivni. Virusi gripe su na toplini zarazni samo nekoliko sati. S druge strane kod temperatura oko nule ili čak ispod mogu biti zarazni danima, čak i tjednima te mjesecima. Zato je važno što češće prozračivati prostore i boraviti na otvorenom. Također treba izbjegavati prostore u kojima boravi puno ljudi jer su velike šanse da u njima ima više zaraženih.



Kako dolazi do zaraze?


Većina prehlađenih ili onih pod gripom kašlje ili kiše. Kapljice koje tako izlaze iz tijela mogu letjeti čak dva metra u dalj, no neke od njih su tako malene da ostanu lebdjeti u zraku. Na sreću takvi nas infekti gotovo nikada odnosno vrlo rijetko zaraze.


Većina infekata u naše tijelo dospijeva preko ruku. Rukama zaklanjamo nos i usta kad kišemo i kašljemo pa se zatim istim rukama primamo za rukohvate, kvake i zatim ako ne operemo ruke dodirujemo ponovno nos, usta ili oči. To je način kako se najčešće zarazimo. Zato je najbolja zaštita pranje ruku.


Nije na odmet pripaziti i kad otvaramo vrata javnog WC-a. To možemo napraviti ramenom ili papirom kojim smo brisali ruke nakon pranja ruku u WC-u.


Možda ćete pomisliti kako je to pretjerano, ali ako smanjuje šanse, zašto ne pokušati.



Na što još pripaziti



  • Ako se ljubite s nekim tko ima infekciju dišnih putova, virusi i bakterije se poljupcem mogu prenijeti.



  • Nakon što ste kašljali ili kihnuli, bacite maramicu koju ste koristili.



  • Ako nemate maramicu kihnite i kašljate zaklonivši se laktom, a ne rukama.



  • Ako ste ozbiljno bolesni i imate gripu, nemojte ići na posao ili slati dijete u vrtić i školu jer ćete tako zaraziti druge.






Male količine infekata ipak dospijevaju u naše tijelo


Nažalost, ili na sreću, koliko god se štitili, male količine virusa i bakterija se na kraju opet uspiju probiti u naše tijelo što i nije tako loše. Previše higijene i dezinfekcije, poznato je, nije dobro, posebice kod djece čiji neizgrađen imunitet tek treba naučiti boriti se protiv bolesti. Danas se smatra kako djeca zbog previše čiste okoline imaju veće šanse razviti alergije i astmu. Stoga s čišćenjem, umjereno.




Tekst: Ivona Šatrak


Foto: Thinkstock