Zašto oko cijepljenja i cjepiva općenito postoji toliko kontroverzija, u kojoj su mjeri učinkovita, a u kojoj štetna? U novom broju časopisa Moje dijete pročitajte različita mišljenja stručnjaka o ovoj važnoj temi

Nijedno cjepivo ne štiti organizam sto posto. Čemu se dakle cijepiti ako to za sobom povlači i ozbiljne nuspojave, zapitat će se protivnici cijepljenja. Istodobno epidemiolozi i zagovornici cijepljenja upozoravaju kako je procjepljivanje stanovništva, ponajprije djece, preventivna i jedina mjera protiv zaraznih bolesti – difterije, ospica, hripavca ili dječje paralize – od kojih se nekoć umiralo.



Anketa na našem portalu


Pitali smo i vas čitatelje što mislite o temi cijepljenja djece. Količina zabrinutosti roditelja oko ove teme poprilično je velika. 32,31% čitatelja našeg portala izrazilo je zabrinutost te još više nesigurnost jer ne znaju kako se postaviti prema pitanju cijepljenja. Čak 10,77% sudionika ankete decidirano odbija cijepljenje i ne želi cijepiti svoje dijete dok 56,92% sudionika ipak cijepi svoje dijete redovito.






Mišljenje medicine


Kako stvari stoje kada je riječ o epidemiologiji, procjepljivanju i njegovim nuspojavama, među kojima se spominje i autizam, sa stajališta medicinske struke govori pedijatar doc. dr. Milivoj Jovančević iz primarne zdravstvene zaštite. “Cijepljenje je temelj zdravlja, a neargumentirano o tome raspravljati u medijima štetno je za zdravlje djece. Ako o tome netko ima primjedbi, uključujući i ljude iz struke, postoje mjesta gdje se o tome može govoriti. Neodgovorno je salonski se baviti problematikom cijepljenja, a da ljudi i ne znaju što znače zarazne bolesti protiv kojih se djeca danas procjepljuju. Ljudi, na žalost, sve manje poštuju pravila znanosti i uzimaju sebi pravo donositi zaključke te istodobno preporučivati drugima”, ističe Jovančević. Obvezni program cijepljenja djece u Hrvatskoj obuhvaća zaštitu od tuberkuloze, hepatitisa B, hemofilusa influence tipa b (Hib), tetanusa, difterije, hripavca, ospica, rubeole, zaušnjaka i dječje paralize.



Zahvaljujući cijepljenju, prije devet godina Hrvatska je postala zemlja bez dječje paralize, virusne bolesti koja napada živčani sustav. To oboljenje kod djece nerijetko ima smrtni ishod, odnosno paralizira različite skupine mišića, od onih potrebnih za disanje (takva su djeca živjela na umjetnim plućima) do ekstremiteta kada se javlja i trajna kljenut. Nema više ni difterije, teške bakterijske bolesti upale sluznice ždrijela i grkljana, od koje se, ponajprije zbog gnojnih naslaga, ljepljiva sekreta i gušenja u kratkom roku umiralo. Posebice je opasan hripavac koji se manifestira teškim kašljem s ljepljivim sekretom. U dojenačkoj dobi može izazvati oštećenja mozga, a oboljeloj je djeci često potreban respirator.



Finska i Japan, kaže dr. Jovančević, pokušale su iz svojih programa cijepljenja izbaciti cjepivo protiv hripavca, ali su ga ubrzo i vratile. Cijepljenje protiv hepatitisa b važno je jer ga dijete ne može preboljeti ako oboli u ranoj dobi. Virus u kasnijem razdoblju uzrokuje zatajenje jetara ili prelazi u njezin karcinom, a širiti se može slinom, krvlju i krvnim pripravcima, dijagnostičkim instrumentima, nesterilnim iglama (među ovisnicima o drogama), ali i na nepoznat način. U jetrima ostaje trajno “nastanjen”. Teška su virusna bolest i ospice, jedan od vodećih uzroka smrtnosti u zemljama gdje se ne provodi procjepljivanje protiv tog oboljenja poput Afrike i Indije. One mogu uzrokovati upalu pluća i mozga. Rubeola je blaža virusna zaraza posebice opasna za trudnice u prvim mjesecima trudnoće jer može dovesti do poremećaja ploda, ističe pedijatar. Otkriva i kako je zarazna tuberkuloza još uvijek prisutna oko nas pa, iako cjepivo protiv nje ne daje visoku zaštitu, u slučaju obolijevanja cijepljeni se lakše bore s bolešću.


....



Više o ostalim cjepivima za djecu te mišljenju drugih pedijatara i stručnjaka o cijepljenju djece pročitajte u novom svibanjskom broju časopisa Moje dijete koji na kioscima potražite od 30. travnja.





KALENDAR KONTINUIRANOG CIJEPLJENJA U HRVATSKOJ U 2011. GODINI preuzet je sa stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, www.hzjz.hr



U prilogu: Registar Nuspojava cijepljenja u Hrvatskoj u 2010. godini preuzet sa stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.








Novorođenčad: BCG vakcinacija + hepatitis B


a) Ako su rođena u rodilištima cijepit će se BCG cjepivom i protiv hepatitisa B odmah u rodilištu.


b) Ukoliko nisu rođena u rodilištu cijepit će se BCG cjepivom do navršena dva mjeseca starosti, a protiv hepatitisa B u prvom mjesecu života


c) Sva djeca koja nisu cijepljena u rodilištu odnosno do dva mjeseca starosti moraju se cijepiti BCG cjepivom do navršene prve godine života.



Novorođenčad HBsAg-pozitivnih majki (sve trudnice se obvezno testiraju): hepatitis B imunizacija uz primjenu imunoglobulina, u rodilištu odmah po rođenju (NN 164/04), prema postekspozicijskoj shemi.



S navršena 2 mjeseca života: Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib + hepatitis B


Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib


Nakon 2 mjeseca (8 tjedana): Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib + hepatitis B



2. godina života:


- po navršenih 12 mjeseci života OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU)


- Kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib



4. godina života: DI-TE-PER acelularno



I. razred osnovne škole :


OSPICE-ZAUŠNJACI-RUBEOLA (MO-PA-RU) (ili prilikom upisa)


DI-TE pro adultis + POLIO (IPV)



VI. razred osnovne škole: HEPATITIS B: 2 puta s razmakom od mjesec dana i treći puta pet mjeseci nakon druge doze



VII. razred osnovne škole: tuberkulinsko testiranje i BCG docjepljivanje nereaktora i epidemiološka obrada hiperreaktora



VIII razred osnovne škole: DI-TE pro adultis + POLIO (IPV)



Završni razred srednjih škola: DI-TE pro adultis


(19. godina života)




Nakon navršenih 60 godina života: ANA-TE