Postoje naočigled nepotrebna i bedasta pitanja o roditeljstvu na koja bismo ipak voljeli dobiti odgovor. Možda se ovdje nalazi odgovor na pokoje vaše

Vole li sva djeca svoje roditelje?


Naravno, i to zato što bez njihove ljubavi, zaštite i brige dijete ne bi preživjelo. Nema djeteta koje sumnja u svoju ljubav prema roditelju. Čak i dijete koje od roditelja dobiva malo ljubavi. Odnos između roditelja i djeteta je s djetetove strane instinktivan i zato će djeca jako dugo bezuvjetno voljeti svoje roditelje, prepuštati se njihovim prosudbama, opraštati i voljeti ih. Međutim, tu činjenicu da nas djeca bezuvjetno vole, treba prije svega respektirati te je shvaćati kao veliku odgovornost, a ne poklon koji će sam po sebi zauvijek trajati.



Može li se dogoditi da u rodilištu zamijene djecu?


U jednom njemačkom rodilištu se takva situacija zaista i dogodila. Prilikom kupanja beba zamijenjene su narukvice dviju djevojčica istog imena. Priča je nevjerojatna i svakako vrlo rijetka iznimka jer se tako nešto u principu u rodilištu gotovo i ne može dogoditi. Kad se dijete rodi odmah dobiva narukvicu na ruku s brojem istim kao majka te se ta narukvica nikada ne skida. Narukvica je uska tako da nikako ne može spasti djetetu s ruke i skida se tek kad se majka i dijete otpuštaju iz rodilišta.



Je li točno da se u tijelu mladih očeva luči više ženskih hormona?


Zvuči smiješno, ali istina je. Kratko prije porođaja i nekoliko dana poslije, tijelo tate pojačano stvara ženske hormone i to prolaktin poznati hormon odgovoran za proizvodnju mlijeka za dojenje kod žene. Kanadski znanstvenici su na Univerzitetu Newfoundland kod muškaraca u danima oko porođaja partnerice izmjerili čak 20% povećanu razinu tog hormona. Istovremeno je kod muškaraca pala razina muških hormona testosterona za trećinu. Objašnjenje za ovu pojavu je jednostavno. Tate se na taj način lakše prilagođavaju dolasku bebe i spremniji su brinuti o djetetu.



Je li istina da novorođenčad vidi crno-bijelo?


To se prije vjerovalo. No, istraživanja na Max-Planck Institutu za istraživanje mozga u Frankfurtu su pokazala kako novorođeno dijete vidi boje, no ne vidi cijeli spektar boja. Na razdaljini od 30 cm beba vidi predmete, no maksimalnu oštrinu vida će dijete postići tek između 6. i 8. godine života. U toj dobi će oči biti potpuno razvijene i svi potrebni mehanizmi za dobar vid u mozgu aktivni.




Jesu li djeca nakon carskog reza u boljoj formi jer nisu morala proći muke porođaja?


Odgovor je upravo suprotan. Nakon rođenja takva djeca najčešće imaju malo teži start i pate dva do tri puta češće od problema s disanjem. Razlog za takve pojave je sljedeći. Trudovi i prolazak kroz uski put porođajnog kanala pripremaju dijete na život u vanjskom svijetu. Snažna masaža cijelog tijela koju dijete u tim trenucima prolazi istiskuje plodovu vodu iz pluća i dišnih putova tako da dijete može slobodno udahnuti čim izađe. Osim toga tijelo majke prilikom stresa porođaja stvara koktel hormona koji bebin organizam štiti od infekcija prvih tjedana života u vanjskom svijetu.



Hoće li mi se objesiti prsa zbog dojenja?


Jesu li prsa čvrsta ili ne, ovisi prije svega o genetici. U trudnoći se hormoni pobrinu da mliječne žlijezde počnu bujati i takav obujam se zadžava sve dok žena doji. Na kraju dojenja prsa su obično naizgled mekanija i žene znaju reći "prazna". To je normalno. Vezivno tkivo će trebati neko vrijeme da se oporavi kad će se prsa vratiti u svoj normalan obujam.



Sanjaju li male bebe?


Smijulje se, uzdišu, boksaju rukama po zraku - promatrati bebu koja spava može biti zanimljivije od televizije. Ipak nitko ne može sa sigurnošću zaviriti u san beba i zato ne znamo što sanjaju. Ali, sumnje nema - bebe sanjaju i to dva puta češće od odraslih i starije djece. Otprilike polovicu sna bebe provedu u REM-fazi u kojoj se očne jabučice iza zaklopljenih kapaka vrlo brzo pokreću i u kojoj se događaju snovi. Takve faze kod odraslih i starije djece traju tek 25% sna.



Zašto uspavanke tako lijepo uspavljuju?


Zato što su prije svega monotone. Prva uspavanka koju u životu čujemo je ona u trbuhu kad slušamo otkucaje majčina srca, bum-bum, bum-bum...Zato su najbolje uspavanke one koje imaju ritam otkucaja srca. One bebama govore da je sve savršeno u redu, da je mama blizu, da ga čuva dok ono bezbrižno spava. Važno je samo pritom ne raditi nagle promjene pjesmice i ritma. Jedna izraelska studija rađena s malim bebama pokazala je kako su bebe bolje spavale, imale dublji san i sporiji puls u snu nakon što su ih roditelji uspavali pjevajući im uspavanke.




Može li se zaista prema djetetovom plaču odrediti koliko brzo će progovoriti?


Da. Što raznolikije vrste plača primijetite kod vašeg djeteta to će se brže razviti i djetetov govorni aparat te govor. Znanstvenici Univerziteta Wuerzburg su otkrili kako bebe s više vrsta različitog plača s 18 mjeseci raspolažu većim vokabularom.



Zašto bebe nisu škakljive?


Djeca postaju škakljiva kad tuđi dodir nauče identificirati kao strani. To će se dogoditi tek oko druge godine kad polako postaju svjesna svoje osobnosti i svojeg "ja". Škakljivost je ustvari refleks koji štiti osjetljive dijelove tijela odnosno one gdje je čovjek ranjiv (na trbuhu, pod pazuhom, kod vrata). Škakljanje mozak s vremenom nauči prepoznavati kao strani podražaj. Sve strano potencijalan je neprijatelj pa se tijelo brani. No, zašto se zbog škakljanja smijemo, to je znanstvenicima još uvijek zagonetka.