U ZPD-u naglašavaju da su svijesni vrijednosnih podjela u društvu vezano uz pitanje LGBT roditeljstva kao i toga da se ultrakonzervativne grupacije u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, koriste ovim istraživanjem kao alatom koji bi trebao poslužiti kao empirijski pokazatelj da su djeca istospolnih roditelja lošije prilagođena i imaju više psihičkih poteškoća nego djeca raznospolnih roditelja unatoč cijelom korpusu istraživanja i metaistraživanja koja govore drugačije.

Iz ZPD-a navode kako kao strukovna udruga, imaju profesionalnu i moralnu odgovornost javnosti ukazati na ovu činjenicu i pozivaju na kritičko i cjelovito prezentiranje znanstvenih nalaza kako bi se izbjeglo manipuliranje znanstvenim činjenicama koje može dovesti do diskriminacije bilo koje skupine ljudi, a u ovom slučaju LGBT osoba i njihovih obitelji.

Skreću pažnju javnosti na to da, radi mnogih metodoloških nedostataka prilikom provođenja „Teksaške studije“, a koja je pokušala pokazati da su djeca homoseksualnih parova u lošjoj poziciji od one odgajane u heteroseksualnim obiteljima, ovo istraživanje nisu, kao znanstveno relevantno, prihvatila strukovna udruženja poput Američkog sociološkog društva kao i Hrvatsko sociološko društvo dok Američko psihološko društvo jasno ističe informacije o nepostojanju razlika između te dvije skupine djece.

Pa tako Američko sociološko društvo navodi: „Regnerusovo istraživanje nije uspjelo pokazati da djeca iz istospolnih obitelji imaju negativne posljedice i da stoga znanstvene spoznaje ostaju onakve kakve su bile prije njegovog objavljivanja: ne postoje sustavni dokazi da su djeca iz istospolnih obitelji lošije prilagođena ili na bilo koji način inferiorna djeci iz raznospolnih obitelji“. Američko psihološko društvo također ima vrlo jasan stav o nepostojanju značajnih razlika djece iz istospolnih i raznospolnih obitelji, koji se temelji na bogatom opusu istraživačkog rada te ističu visoku razinu sličnosti u različitim aspektima mentalnog zdravlja između djece odgajane u heteroseksualnim i istospolnim obiteljima kao i važnost bliskih, pozitivnih, responsivnih i podržavajućih odnosa s roditeljima. Iste nalaze potvrđuje i prvo istraživanje na ovu temu provedeno u Hrvatskoj 2016. godine.

Cijeli tekst o metodološkim nedostatcima istraživanja kao i reference dodatnih istraživanja uz preporuku kako kritički proučavati znanstvenu literaturu možete naći na slijedećem linku http://zgpd.hr/2018/05/20/znanoscu-protiv-homofobije/.

Tekst: Zagrebačko psihološko društvo Foto: Profimedia