Reagira li vaše dijete na stres kao ‘maslačak’ ili ‘orhideja’?

Pedijatar W. Thomas Boyce je u svojoj knjizi Orhideja i maslačak istaknuo razliku među mališanima koji slabo reagiraju na stresore iz svoje okoline i onima koji su vrlo osjetljivi na stresne situacije i izlazak iz zone komfora.

Liječnik Thomas Boyce, profesor emeritus pedijatrije i psihijatrije na Sveučilištu u Kaliforniji, u San Francisku, liječio je djecu koja su izgledala potpuno neosjetljiva i nedodirnuta svojim okruženjem – kao i onu koja su bila ekstremno osjetljiva na okolinu. Tijekom godina, počeo je uspoređivati ta dva tipa djece s dvije vrste cvijeća: maslačkom i orhidejom.

Opširno govoreći, rekao je Boyce, koji je proveo 40 godina proučavajući čovjekov odgovor na stres, osobito u dječjem uzrastu, većina mališana ima tendenciju biti “maslačak”, da bi bili sposobni suočiti se sa stresom i nedaćama u svom životu. Ipak, postoji manji broj djece, koje on naziva “orhideja”, koja su vrlo osjetljiva i biološki reagiraju na okolnosti, što im uvelike otežava da izađu na kraj sa stresnom situacijom.

Uspoređujući s cvijećem, govori Boyce: “Dijete ‘orhideja’ je ono koje pokazuje ogromnu osjetljivost i reaktivnost kako na lošu, tako i na dobru okolinu u kojoj se nađe”.

Dajući mu podršku, njegujući njegovo stanje, djeca “orhideje” mogu napredovati, prema riječima Boycea, i to osobito ako imaju komfornu i regularnu rutinu.

“Djeca orhideje će napredovati kada konstantno imaju večeru u isto vrijeme s istim ljudima, ako imaju neku vrstu rituala iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec”, rekao je. “Ova vrsta rutine i jednoličnosti života iz dana u dan, izgleda da je od velike pomoći djeci s ovako velikom osjetljivošću.”

Boyce je objavio novu knjigu “Orhideja i maslačak: Zašto se neka djeca bore i kako mogu napredovati”.

Izdvojeno iz intervjua koji je Boyce dao za “National Public Radio”:

Potrudili smo se shvatiti ove individualne razlike među djecom tako što će odgovoriti biološki na blage, česte izazove i stresore, a to smo napravili dovodeći ih u laboratorij. Stavili smo ih pred ispitivača, istraživača asistenta kojeg nisu do tada vidjeli, i pustili ih da prođu kroz blage izazove.

To su bile stvari poput serije brojeva koje je istraživač tražio da izgovore, a čiji se broj sve više povećavao. To je bio izazov za mlađu djecu. Stavljanje kapi limuna na jezik je druga vrsta izazova koji evocira promjene u biološkom odgovoru.

… Mjerili smo njihov odgovor na stres koristeći dva osnovna sustava u ljudskom mozgu. Jedan je sustav kortizola, koji se nalazi u hipotalamusu. To je sustav koji oslobađa hormon stresa – kortizol, koji duboko utječe na funkciju imuniteta i kardiovaskularnog sustava.

Drugi sustav odgovora na stres je autonomni živčani sustav, iliti “borba ili bijeg” sustav. On je odgovoran za znojenje dlanova, tremu i slične reakcije. Dakle, bilježili smo odgovore oba sustava dok su djeca prolazila kroz izazove…

Shvatili smo da postoje ogromne razlike među djecom. Neki su bili na najvišem nivou spektra reakcija, dramatično reagirali u oba sustava, dok drugi praktično nikakav biološki odgovor nisu imali na ove izazove.

Kako dječji odgovor na stresore može biti povezan s fizičkim i emocionalnim ponašanjem?

U svom istraživanju pronašli smo isti obrazac odgovora i za česte fizičke bolesti, poput respiratorne bolesti, pneumonije, astme i slično, kao i za emocionalna oboljenja, poput anksioznosti, depresije i sličnih simptoma. Dakle, vjerujemo da je isti obrazac osjetljivosti, koji smo pronašli kod djece”orhideja” nasuprot djece “maslačaka”, utječe ne samo na fizičke bolesti, već i na psihosocijalne i emocionalne probleme…

Znamo da, na primjer, da ova dva sustava odgovora na stres imaju moćne efekte na imunološki sustav, tako da mogu utjecati na dječju sposobnost izgradnje imuniteta, kako bi se obranila od virusa i bakterija kojim mogu biti izložena. Također, imaju ogroman utjecaj i na kardiovaskularni sustav, tako da mogu, kasnije kao odrasli, razviti hipertenziju i slične kardiovaskularne bolesti.

Iskustvo varira, čak i u okviru iste obitelji

Djeca u jednoj obitelji, iako imaju iste roditelje, istu kuću i susjedstvo, u stvari imaju vrlo različito iskustvo koje ovisi o redoslijedu rađanja, djetetovom spolu, razlikama u genetskom kodu.

Pritiskanje djece “orhideja” da se upuste u nove i teške stvari

Ovo je vjerojatno najteži dio roditeljstva kada imate takvo dijete. Roditelj djeteta “orhideje” treba hodati na zaista tankoj žici između jedne strane gdje ga ne treba pritiskati kada su u pitanju okolnosti koje će ga preplaviti i previše zaplašiti, i druge strane gdje ga ne smije štititi previše, pa dijete neće imati iskustvo manjih izazova u životu.

Tekst: I.T.
Izvor: yumama.com
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi: , , ,

Pročitajte i:

Intervju s Iben Dissing Sandahl: Djeca svojim 'mušicama' samo izražavaju glad za povezivanjem

Kada napišete dva priručnika o odgoju i oba postanu veliki hitovi, tada znate da ste…

ponavljajuca grlobolja

Ponavljajuća grlobolja i temperatura. Je li problem streptokok?

Porazgovarali smo s našom pedijatricom dr. Armano o problemu ponavljajuće grlobolje koju prati temperatura. Treba…

Podržite integraciju djece sa sindromom Down u vrtiće, škole i društvo općenito

U četvrtak 21. 3. obilježava se Svjetski dan sindroma Down i 20. rođendan Udruge za…

recept za kolač od čokolade, banana i malina

Sočni kolač s čokoladom, bananama i malinama

Ostalo vam je par prezrelih banana? To je taman ono što vam treba za ovaj…