Superheroji naše probave – enzimi

Uloga hrane u čovjekovom životu je jasna. Hrana je potrebna za život; održavanje normalnog stanja uhranjenosti, proizvodnju energije i zdravlje. No, da bi se hrana mogla iskoristiti ključan je probavni sustav kojeg, između ostalog, čini i niz probavnih enzima.

Probava, prije svega, podrazumijeva mehaničku i kemijsku razgradnju hrane i hranjivih tvari na manje komponente te potom njihovu apsorpciju i konačno, metabolizam. U procesu mehaničke i kemijske razgradnje hrane aktivno sudjeluju i probavni enzimi.

Što su probavni enzimi?

Probavni enzimi su kompleksne molekule proteina čija je glavna uloga probava hrane, hranjivih tvari ali i njihovo metaboliziranje i ubrzavanje reakcija iskorištavanja hranjivih tvari. Enzimi su nezaobilazan dio čovjekova organizma, a s obzirom na ulogu mogu biti probavni i metabolički. Probavni enzimi odgovorni su za probavu hrane od trenutka konzumacije sve do trenutka apsorpcije hranjivih tvari, a dijele se na 3 skupine:

  • amilaze - probavni enzimi koji djeluju na razgradnju ugljikohidrata gdje dolazi do cijepanja dugačkih molekula - polisaharida, npr. škroba i drugih složenih šećera do jednostavnih disaharida i monosaharida

  • proteaze - probavni enzimi koji razgrađuju molekule bjelančevina (proteina) na manje jedinice, peptide i aminokiseline

  • lipaze - probavni enzimi koji razgrađuju masti, uglavnom trigliceride do masnih kiselina

Jedemo svaki dan, a znamo li uopće kako funkcionira probava?

Probava hrane započinje već u ustima gdje dolazi do usitnjavanja hrane i razgradnje ugljikohidrata djelovanjem enzima ptijalina (α-amilaze) koji je sadržan u slini. Ovaj enzim cijepa molekule škroba (polisaharida) u jednostavne ugljikohidratne jedinice, šećer maltozu. Osim ptijalina, slina sadrži i manje količine lingvalne lipaze, enzima koji razgrađuje masti, čija se aktivnost nastavlja u želucu.

U želucu se hrana dalje probavlja u izrazito kiselom mediju koji aktivira djelovanje enzima pepsina, čija je uloga razgradnja bjelančevina. U ovom trenutku dolazi do razgradnje bjelančevina, osobito kolagena i time do visokog stupnja probave prehrambenih proteina, a aktivna je i želučana lipaza koja razgrađuje manje količine masti. Ovako usitnjena i probavljena hrana stiže do tankog crijeva gdje dolazi miješanja kiselog sadržaja iz želuca s lužnatim probavnim sokom iz gušterače (pankreasa) koji sadrži visoke koncentracije različitih probavnih enzima. Naime, u ovom stadiju probave, najaktivniji su lipolitički i proteolitički enzimi, odnosno enzimi tripsin i kimotripsin, kojima je osnovna uloga daljnja razgradnja bjelančevina i peptida, te pankreatična lipaza koja razgrađuje masti. Gušteračini probavni sokovi sadrže i amilaze koje i dalje razgrađuju ugljikohidrate. U tankom crijevu dolazi do gotovo potpune razgradnje hrane i hranjivih tvari te se upravo u ovom dijelu gastrointestinalnog trakta odvija najveći dio apsorpcije hranjivih tvari. Ovdje se nalaze niz enzima – laktaza, maltaza, saharaza ili sukraza - enzimi koji razgrađuju disaharide do monosaharida te erepsin, proteolitički enzim čija je uloga razgraditi peptone i polipeptide u dipeptide i tripeptide te aminokiseline.

Probava završava u debelom crijevu u kojemu u najvećoj mjeri dolazi do apsorpcije vode, ali i konačnog metaboliziranja i djelovanja probiotičkih kultura na sadržaj crijeva i stvaranje i apsorpciju specifičnih hranjivih tvari (kratkolančane masne kiseline, vitamin K i dr.).

Bez enzima nema života

Enzimi nose odgovornost za probavu hrane, a kako znamo da se hrana ubraja u jednu od osnovnih stvari bez kojih je život neodrživ, jasno je da bez enzima nema ni života. Iako se probavni enzimi u idealnim uvjetima luče u samom organizmu u količini koja je dovoljna, mnoga stanja i način života u znatnoj mjeri utječu na lučenje enzima, pa samim time i na kvalitetu probave. Ponekad su tegobe poput nadutosti, dispepsije, neprobavljivosti i intolerancije hrane, izazvane nedostatkom enzima i stoga se mogu olakšati njihovim dodatnim uzimanjem.

Kada je potrebno uzimati enzime?

Suplementacija enzimima preporučuje se svima. Naš enzimski potencijal je određen i opada kako starimo te na taj način i naša probava postaje lošija i javljaju se probavne smetnje. Stoga je uputno uzimati enzime, a naročito:

  • kod neredovite i nekvalitetne prehrane

  • kod prehrane isključivo termički obrađenom hranom

  • u svim situacijama kada nam hrana koja je poslužena može smetati; npr. na putovanjima, domjencima, izletima
  • kod probavnih tegoba nerazjašnjene etiologije

Više informacija na stranici www.enzimi.com.hr

Tekst i foto: press

Preporučujemo

Tagovi: , , ,

Vezano uz temu

10 osnovnih pravila kombiniranja hrane

Pravilna prehrana ne podrazumieva samo povremeno uvođenje nekih…

Napitak za podizanje imuniteta s jabučnim octom i kurkumom

U ovo doba godine česte su prilike za…

Znate li koja je uloga areola oko bradavica?

Nove spoznaje dolaze iz znanstvenih krugova vezanih uz…

Pročitajte i:

Trikovi za ispravno čuvanje hrane - kuhanje, skladištenje, odmrzavanje i podgrijavanje

Uz današnji ubrzani način života sve je teže naći vremena za svakodnevno kuhanje svježih obroka,…

5 dobrobiti lubenice za cijelu obitelj

Ništa tako savršeno ne osvježava za vrućeg ljetnog dana kao lagano ohlađena kriška lubenice. No…

Sladoled na štapiću od lubenice

Lubenica i metvica jamče osvježenje i usred najvećih ljetnih vrućina

Ljeto bez kuhanja

Kad ljeti uprži sunce, prirodno apetit slabi, a krepka jela zimskog karaktera gube svoju draž…