Superheroji naše probave – enzimi

Uloga hrane u čovjekovom životu je jasna. Hrana je potrebna za život; održavanje normalnog stanja uhranjenosti, proizvodnju energije i zdravlje. No, da bi se hrana mogla iskoristiti ključan je probavni sustav kojeg, između ostalog, čini i niz probavnih enzima.

Probava, prije svega, podrazumijeva mehaničku i kemijsku razgradnju hrane i hranjivih tvari na manje komponente te potom njihovu apsorpciju i konačno, metabolizam. U procesu mehaničke i kemijske razgradnje hrane aktivno sudjeluju i probavni enzimi.

Što su probavni enzimi?

Probavni enzimi su kompleksne molekule proteina čija je glavna uloga probava hrane, hranjivih tvari ali i njihovo metaboliziranje i ubrzavanje reakcija iskorištavanja hranjivih tvari. Enzimi su nezaobilazan dio čovjekova organizma, a s obzirom na ulogu mogu biti probavni i metabolički. Probavni enzimi odgovorni su za probavu hrane od trenutka konzumacije sve do trenutka apsorpcije hranjivih tvari, a dijele se na 3 skupine:

  • amilaze - probavni enzimi koji djeluju na razgradnju ugljikohidrata gdje dolazi do cijepanja dugačkih molekula - polisaharida, npr. škroba i drugih složenih šećera do jednostavnih disaharida i monosaharida

  • proteaze - probavni enzimi koji razgrađuju molekule bjelančevina (proteina) na manje jedinice, peptide i aminokiseline

  • lipaze - probavni enzimi koji razgrađuju masti, uglavnom trigliceride do masnih kiselina

Jedemo svaki dan, a znamo li uopće kako funkcionira probava?

Probava hrane započinje već u ustima gdje dolazi do usitnjavanja hrane i razgradnje ugljikohidrata djelovanjem enzima ptijalina (α-amilaze) koji je sadržan u slini. Ovaj enzim cijepa molekule škroba (polisaharida) u jednostavne ugljikohidratne jedinice, šećer maltozu. Osim ptijalina, slina sadrži i manje količine lingvalne lipaze, enzima koji razgrađuje masti, čija se aktivnost nastavlja u želucu.

U želucu se hrana dalje probavlja u izrazito kiselom mediju koji aktivira djelovanje enzima pepsina, čija je uloga razgradnja bjelančevina. U ovom trenutku dolazi do razgradnje bjelančevina, osobito kolagena i time do visokog stupnja probave prehrambenih proteina, a aktivna je i želučana lipaza koja razgrađuje manje količine masti. Ovako usitnjena i probavljena hrana stiže do tankog crijeva gdje dolazi miješanja kiselog sadržaja iz želuca s lužnatim probavnim sokom iz gušterače (pankreasa) koji sadrži visoke koncentracije različitih probavnih enzima. Naime, u ovom stadiju probave, najaktivniji su lipolitički i proteolitički enzimi, odnosno enzimi tripsin i kimotripsin, kojima je osnovna uloga daljnja razgradnja bjelančevina i peptida, te pankreatična lipaza koja razgrađuje masti. Gušteračini probavni sokovi sadrže i amilaze koje i dalje razgrađuju ugljikohidrate. U tankom crijevu dolazi do gotovo potpune razgradnje hrane i hranjivih tvari te se upravo u ovom dijelu gastrointestinalnog trakta odvija najveći dio apsorpcije hranjivih tvari. Ovdje se nalaze niz enzima – laktaza, maltaza, saharaza ili sukraza - enzimi koji razgrađuju disaharide do monosaharida te erepsin, proteolitički enzim čija je uloga razgraditi peptone i polipeptide u dipeptide i tripeptide te aminokiseline.

Probava završava u debelom crijevu u kojemu u najvećoj mjeri dolazi do apsorpcije vode, ali i konačnog metaboliziranja i djelovanja probiotičkih kultura na sadržaj crijeva i stvaranje i apsorpciju specifičnih hranjivih tvari (kratkolančane masne kiseline, vitamin K i dr.).

Bez enzima nema života

Enzimi nose odgovornost za probavu hrane, a kako znamo da se hrana ubraja u jednu od osnovnih stvari bez kojih je život neodrživ, jasno je da bez enzima nema ni života. Iako se probavni enzimi u idealnim uvjetima luče u samom organizmu u količini koja je dovoljna, mnoga stanja i način života u znatnoj mjeri utječu na lučenje enzima, pa samim time i na kvalitetu probave. Ponekad su tegobe poput nadutosti, dispepsije, neprobavljivosti i intolerancije hrane, izazvane nedostatkom enzima i stoga se mogu olakšati njihovim dodatnim uzimanjem.

Kada je potrebno uzimati enzime?

Suplementacija enzimima preporučuje se svima. Naš enzimski potencijal je određen i opada kako starimo te na taj način i naša probava postaje lošija i javljaju se probavne smetnje. Stoga je uputno uzimati enzime, a naročito:

  • kod neredovite i nekvalitetne prehrane

  • kod prehrane isključivo termički obrađenom hranom

  • u svim situacijama kada nam hrana koja je poslužena može smetati; npr. na putovanjima, domjencima, izletima
  • kod probavnih tegoba nerazjašnjene etiologije

Više informacija na stranici www.enzimi.com.hr

Tekst i foto: press

Preporučujemo

Tagovi: , , ,

Vezano uz temu

10 osnovnih pravila kombiniranja hrane

Pravilna prehrana ne podrazumieva samo povremeno uvođenje nekih…

Napitak za podizanje imuniteta s jabučnim octom i kurkumom

U ovo doba godine česte su prilike za…

Znate li koja je uloga areola oko bradavica?

Nove spoznaje dolaze iz znanstvenih krugova vezanih uz…

Pročitajte i:

povrće iz pećnice

Pripremite savršeno povrće iz pećnice koje će i klinci možda poželjeti pojesti

Nagovoriti djecu da jedu povrće težak je zadatak za mnoge roditelje. Možda ih uz ovaj…

maslac od kikirikija kao zdrav i nutritivno vrijedan

Danas za doručak umjesto običnog maslaca imamo...

... maslac od kikirikija, badema ili indijskog oraščića. Iznimno su zdravi, dugo drže sitost i…

brojanje kalorija

Zbrajanje kalorija nema smisla ako ne znate ovih 6 činjenica

Krafna od 300 kcal nije isto što i 300 kcal vrijedna količina pilećih bataka. No…

recepti za popečke

Ideje za popečke s povrćem, voćem i žitaricama

Brzo se spremaju i to u bezbroj ukusnih kombinacija