Koliko je soli djeci potrebno?

Hrvatski građani u prosjeku dnevno unesu 11,6 grama kuhinjske soli, a što je dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa koji iznosi 5 do 6 grama. Tijelo, naime, treba soli u malim količinama, tek oko 2 do 3 grama na dan, dok kod djece o unosu soli u organizam treba posebno voditi računa. Višak kuhinjske soli može uzrokovati mineralnu neravnotežu u tijelu jer natrij iz soli remeti ravnotežu kalija i kalcija - minerala iznimno bitnih za pravilan rast i razvoj djece. Upravo zato, uravnotežena prehrana važna je od najranijih dana.

Slijedeći međunarodne preporuke i nacionalne smjernice na kojima se temelje "Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima" te "Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama" Republike Hrvatske, prehrana djeteta u rastu i razvoju treba biti raznolika sa zastupljenim svim namirnicama. To uključuje žitarice, povrće, voće, meso, ribu, kvalitetne masnoće te ostale proizvode životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sl., a naglasak bi trebao biti na prehrani s ograničenim dnevnim unosom soli i šećera u organizam.

Preporučen unos soli ovisi o dobi

Preporučen dnevni unos soli u organizam ovisi o dobi djeteta:
za djecu u dobi od 1 do 3 godine iznosi manje od 1,5 grama,
za djecu od 4 do 6 godina 1,6 grama,
za djecu od 7 do 13 godina 3,6 grama,
a za adolescente od 14 do 18 godina 4 grama soli na dan.

Savjeti za smanjenje soli u pripremi hrane za djecu i adolescente:

  • Osvijestite važnost smanjenja soli i razgovarajte o tome s djecom – nakon nekog vremena, hrana s manje soli bit će ukusnija jer će se bolje osjećati njen primarni okus.

  • Čitajte deklaracije na proizvodima, provjerite oznaku usporedbe količine soli u različitim proizvodima hrane i pića te izaberite one s nižim udjelom soli.

  • Pripremite hranu sami, kada god je to moguće.

  • Ograničite količinu dodavanja soli u hranu prilikom kuhanja, pečenja ili za stolom.

  • Začinite hranu raznim biljnim začinima (origano, bosiljak, majčina dušica i sl.) .

  • Prednost uvijek dajte svježem ili smrznutom povrću.

  • Kod konzerviranih namirnica uvijek ih prvo isperite.

  • Odaberite nesoljene grickalice (kikiriki i sl.).

  • Za sendviče uvijek birajte kruh, namaz i mesne nareske s manje soli.

Djetinjstvo i adolescencija su osjetljiva razdoblja u razvoju djece te zahtijevaju iznimno visoku nutritivnu kvalitetu hrane, jer su fiziološke potrebe za hranjivim tvarima relativno visoke u odnosu na energijske potrebe. Pravilna i uravnotežena prehrana stoga bi trebala imati prioritet u svakom vrtiću i školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje kao i izravnog utjecaja na bolje usvajanje novih znanja i pozitivnih uspjeha u učenju.

Tekst: Eva Pavić, mag. spec., dipl.ing.

Foto: promo

Tagovi: , , ,

Pročitajte i:

Pravilno zagrijavanje hrane

Svi znamo da je najzdravija svježe pripremljena hrana, no tempo života takav je da često…

Kako uštedjeti prilikom kupnje namirnica?

Što možete učiniti kako bi vam nakon kupnje namirnica u džepu ostalo više novca te…

Lošiji rezultati u školi zbog previše šećera u organizmu?

Prema britanskim istraživanjima, poremećaj metabolizma šećera u izravnoj je vezi s manjkom inteligencije, a jedna…

Badem - kralj orašastih plodova

Jeste li znali da se od badema i sjemenki marelice priprema marcipan, a najstariji recept…