Koliko je soli djeci potrebno?

Hrvatski građani u prosjeku dnevno unesu 11,6 grama kuhinjske soli, a što je dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa koji iznosi 5 do 6 grama. Tijelo, naime, treba soli u malim količinama, tek oko 2 do 3 grama na dan, dok kod djece o unosu soli u organizam treba posebno voditi računa. Višak kuhinjske soli može uzrokovati mineralnu neravnotežu u tijelu jer natrij iz soli remeti ravnotežu kalija i kalcija - minerala iznimno bitnih za pravilan rast i razvoj djece. Upravo zato, uravnotežena prehrana važna je od najranijih dana.

Slijedeći međunarodne preporuke i nacionalne smjernice na kojima se temelje "Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima" te "Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama" Republike Hrvatske, prehrana djeteta u rastu i razvoju treba biti raznolika sa zastupljenim svim namirnicama. To uključuje žitarice, povrće, voće, meso, ribu, kvalitetne masnoće te ostale proizvode životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sl., a naglasak bi trebao biti na prehrani s ograničenim dnevnim unosom soli i šećera u organizam.

Preporučen unos soli ovisi o dobi

Preporučen dnevni unos soli u organizam ovisi o dobi djeteta:
za djecu u dobi od 1 do 3 godine iznosi manje od 1,5 grama,
za djecu od 4 do 6 godina 1,6 grama,
za djecu od 7 do 13 godina 3,6 grama,
a za adolescente od 14 do 18 godina 4 grama soli na dan.

Savjeti za smanjenje soli u pripremi hrane za djecu i adolescente:

  • Osvijestite važnost smanjenja soli i razgovarajte o tome s djecom – nakon nekog vremena, hrana s manje soli bit će ukusnija jer će se bolje osjećati njen primarni okus.

  • Čitajte deklaracije na proizvodima, provjerite oznaku usporedbe količine soli u različitim proizvodima hrane i pića te izaberite one s nižim udjelom soli.

  • Pripremite hranu sami, kada god je to moguće.

  • Ograničite količinu dodavanja soli u hranu prilikom kuhanja, pečenja ili za stolom.

  • Začinite hranu raznim biljnim začinima (origano, bosiljak, majčina dušica i sl.) .

  • Prednost uvijek dajte svježem ili smrznutom povrću.

  • Kod konzerviranih namirnica uvijek ih prvo isperite.

  • Odaberite nesoljene grickalice (kikiriki i sl.).

  • Za sendviče uvijek birajte kruh, namaz i mesne nareske s manje soli.

Djetinjstvo i adolescencija su osjetljiva razdoblja u razvoju djece te zahtijevaju iznimno visoku nutritivnu kvalitetu hrane, jer su fiziološke potrebe za hranjivim tvarima relativno visoke u odnosu na energijske potrebe. Pravilna i uravnotežena prehrana stoga bi trebala imati prioritet u svakom vrtiću i školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje kao i izravnog utjecaja na bolje usvajanje novih znanja i pozitivnih uspjeha u učenju.

Tekst: Eva Pavić, mag. spec., dipl.ing.

Foto: promo

Preporučujemo

Tagovi: , , ,

Pročitajte i:

Šareni putni jelovnik

Polako se približava ljeto, a s njim i vrijeme godišnjih odmora te odlasci na ljetovanje.…

Nutricionističke radionice za roditelje vrtićke djece

Ispitaivanja roditelja pokazuju da s djetetovim rastom prehrambene navike djece postaju sve lošije. Roditelji tijekom…

Biljni izvori željeza

U prehrani vegetarijanaca treba obratiti pozornost na dovoljan unos željeza i prevenciju malokrvnosti...

Kako uživati u hrani, a ne debljati se?

Čuli ste za poznati francuski paradoks? Francuzi uživaju u hrani, pritom konzumirajući masnoće i alkohol,…