Puni šećera, ovi napici tijelu nude prazne kalorije - koje se, generalno, pretvaraju u masti. Osim toga, sprječavaju uzimanje važnih hranjivih tvari - vitamina, minerala, vlakana...

Moguće posljedice konzumiranja

Gazirani sokovi vrlo loše utječu na zdravlje djece, te bi ih roditelji trebali potpuno zabraniti mališanima. Umjesto njih, bolje je dati sokove od svježeg voća, vodu ili mlijeko.

Pretilost

Važno je znati da gazirani sokovi utječu na pojavu pretilosti. Dokazano je da, ako se pije tri decilitra gaziranog pića dnevno, tjelesna se težina može za mjesec dana povećati i do jednog kilograma.

Dijabetes

Konzumiranje gaziranih sokova smanjuje sposobnost organizma da metabolizira šećer, pa posljedično dovodi do dijabetesa, kao i do razvoja metaboličkog sindroma. Njega karakteriziraju prekomjerna težina, visok krvni tlak i povećana razina šećera i triglicerida u krvi.

Oštećenje jetre

Činjenica je da gazirani sokovi oštećuju jetru, a njihovo dugogodišnje konzumiranje može dovesti čak i do ciroze. Voćni šećer fruktoza iz gaziranih sokova, koji se većinom apsorbira u jetri, odgovoran je za ovo oštećenje.

Bubrežni kamenci

Fosforna kiselina iz gaziranih sokova mijenja sastav urina i dovodi do stvaranja bubrežnih kamenaca.

Loši zubi

Ni zubi nisu pošteđeni. Gazirani sokovi oštećuju zubnu caklinu i utrostručuju rizik od razvoja karijesa.

Želučane tegobe

Konzumiranje gaziranih sokova uzrokuje pojavu žgaravice zbog povećane kiselosti, a velika količina ugljičnog dioksida može dovesti do nadutosti želuca.

Slabija koncentracija i spavanje

Pored velikog sadržaja šećera, ovi napici sadrže i kofein, koji je također povezan s povećanim rizikom od osteoporoze. Jedna limenka gaziranog pića s kofeinom je isto kao šalica crne kave. Zato djeca koja ih piju, imaju problema sa snom, ali i s koncentracijom pri učenju.

Gubitak koštane mase

Narušavanje acidobazne ravnoteže u korist povećanja kiselosti krvi, predstavlja rizik za gubitak koštane mase. Naime, podizanje nivoa kiselosti uzrokuje neravnotežu kalcija, kao alkalnog minerala u cirkulaciji. U normalnim okolnostima tijelo prirodnim mehanizmom pomoću zdrave prehrane, regulira odnos kalcija i fosfora u krvi, poznat kao acidobazna ravnoteža, ili pH krvi. Međutim, ako se uzme više fosfata putem hrane ili pića, potrebno je i više kalcija. Ako se ne unese dovoljno kalcija preko mlijeka, sira, ribe i lisnatog povrća - tijelo će da ga osigurati iz kostiju i zuba, čime će smanjiti njihovu gustoću. A to će rezultirati prijevremenom osteoporozom i gubitkom zuba.

Za djecu u razvoju, narušavanje acidobazne ravnoteže je izrazito opasno, zbog oštećenja koštanih struktura, jer se u razvojnom periodu formiraju kosti za cijeli život. Konzumiranje gaziranih sokova bogatih fosfatima može ugroziti taj proces i dovesti do nepovratnih oštećenja. Osim toga, pojačana kiselost može dovesti do žgaravice, umora, sniženog imuniteta, bolova u kostima i pojave kandidijaze (infekcija koju uzrokuju gljivice, najčešće Candida albicans).

Loša prehrana

Pijenjem slatkih gaziranih pića smanjuje se osjećaj gladi zbog njihove visoke energetske vrijednosti. Zbog toga se u organizam unosi manje nutritivno vrijednih sastojaka.

Opasni umjetni zaslađivači

Iako se obično misli da gazirana pića bez šećera nisu štetna, istina je drugačija. Sva gazirana pića sadrže ugljičnu, fosfornu ili limunsku kiselinu - koje narušavaju acidobaznu ravnotežu, kao i toksične umjetne zaslađivače: aspartam, acesulfam K i sukralozu.

Aspartam ili njegove komponente mogu izazvati sindrom kroničnog umora, glavobolju, migrenu, slabost, uznemirenost, mučninu, kožni osip, nervozu. Acesulfam K sadrži metilen klorid koji može izazvati glavobolju, depresiju, mentalnu konfuziju, smetnje s vidom, oštećenje jetre i bubrega.

Zablude o "ljekovitosti"

Pojedini roditelji daju gazirane napitke djeci koja imaju želučane infekcije kako bi im olakšali tegobe. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da je učinak potpuno suprotan. Naime, infekcija privremeno oštećuje stanice želučane i crijevne sluznice, a napici s visokim sadržajem šećera dodatno pogoršavaju situaciju. U medicinskim otopinama za rehidrataciju koji se preporučuju u takvim stanjima odnos šećera i soli je optimalan, pri čemu šećer potiče apsorpciju soli.

Tekst: Prim. dr med. Jasminka Komnenović, pedijatar-nutricionista

Izvor: yumama.com

Foto: Profimedia