Pitanje:

Prema važećoj odluci suda iz 2011. godine određeno je da se na ime malodobnog djeteta uplaćuje 1,000 kn mjesečno. Budući da dijete ima 10 godina i potrebe su veće, imam li pravo u izvanparničnom postupku tražiti povećanje alimentacije i na koji iznos, s obzirom na to da su primanja bivšeg muža oko 6,500 kn mjesečno.

Također me zanima je li moguće potraživati dio imovine od kata kuće koji je izgrađen u bračnoj zajednici koja je trajala 3 godine, s obzirom na to da je prošlo 7 godina od razvoda braka.

Odgovor:

Obiteljski zakon propisuje obvezu uzdržavanja malodobnog djeteta i način određivanja visine novčanog iznosa koju je roditelj koji ne živi s djetetom dužan podmirivati. Visina novčanog iznosa ovisi o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja. Odredbom članka 311. trenutno važećeg Obiteljskog zakona propisano da ukupne materijalne potrebe djeteta sud utvrđuje u parničnom postupku, a iste se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, a određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

Međutim, kako život donosi stalne promjene tako nije rijedak slučaj i da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja i potrebe djeteta s vremenom promijene. Kada je roditelj u mogućnosti sudjelovati u uzdržavanju većim iznosom od onog određenog u sudskom postupku, navedeno je potrebno utvrditi u izvanparničnom postupku, jednako kao i kada se materijalne potrebe djeteta s vremenom povećaju.

Postupak utvrđivanja povećanja iznosa uzdržavanja pokreće se prijedlogom za povećanje iznosa uzdržavanja, a prilikom odlučivanja o povećanju iznosa uzdržavanja sud ima sve mogućnosti utvrđenja kao i kod obveze utvrđivanja obveze uzdržavanja.

Odluku o povećanju iznosa uzdržavanja sud donosi u obliku presude te određuje dan od kojega povećani iznos uzdržavanja treba početi plaćati.

_______________________

Vezano za pitanje bračne stečevine važno je znati da su prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini, mjerodavni propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja. Prema odredbi članka 36. stavka 1. trenutno važećeg Obiteljskog zakona, bračna stečevina je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom ili koja potječe iz imovine stečene radom, pod uvjetom da je stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice. Ukoliko bračni drugovi nakon prestanka braka nisu uredili svoje imovinske odnose sporazumno, imovinski odnosi mogu se urediti sudskom odlukom u postupku različitom od postupka razvoda braka. Dioba zajedničke imovine odnosno bračne stečevine vrši se prema pravilima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Profimedia

*Upozorenje: S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, pri čitanju članaka vezanih uz pravna pitanja uvijek obratite pozornost na datum objave. Za starije tekstove ne možemo jamčiti da nije došlo do nekih zakonskih promjena.