Podizanje medijske pismenosti

Prijašnje generacije dobro se sjećaju kako je vrijeme Dnevnika na televiziji značilo i vrijeme za spavanje. Odmah nakon priče ili crtića za laku noć odlazilo bi se na počinak. Današnja djeca i mladi imaju sasvim drukčije navike te je televizor sastavni dio gotovo svakog kućanstva. Prema istraživanju AEM-a i UNICEF-a, čak 56 posto djece dnevno provede od jedan do tri sata pred TV-om, a 50 posto vremena djeca provedu pred TV-om a da njihovi roditelji i ne znaju što gledaju.

Kako oni itekako ‘upijaju’ sadržaj koji vide i nerijetko ga oponašaju, važno je da roditelji budu upućeniji u to koje programe gledaju. Stručnjaci smatraju kako nije cilj da djeca prestanu gledati TV, nego da se napravi kritički odabir onoga što se smije gledati. “Smatramo da su edukacija i podizanje razine medijske pismenosti najbolji način zaštite djece od potencijalno štetnih medijskih sadržaja. O tome govore i pozitivna iskustva drugih zemalja koje su veći naglasak stavile na edukaciju nego na zabrane. Od lošeg, nekvalitetnog i potencijalno štetnog medijskog sadržaja najbolje se štitimo ako o njemu kritički promišljamo”, kaže Mirjana Rakić, ravnateljica AEM-a. Stručnjaci smatraju kako djeca mlađa od tri godine uopće ne bi smjela gledati televiziju. Razlog za to su brza izmjena slika i sadržaja koja je prenaporna za osjetljiv dječji mozak, a istraživanja su pokazala kako mališani u dobi do tri godine koji gledaju puno televizijskih sadržaja imaju siromašniji vokabular te su manje socijalno napredni.

Od 30 min do sat i pol vremena

Djeca starija od tri godine pred televizorom bi trebala provoditi maksimalno 30 minuta dnevno, ali i znati da postoje dani kada se taj uređaj ne bi trebao ni uključivati. Maksimalno sat vremena dovoljno je za školarce, a nakon 10. godine djeci se može dopustiti 90 minuta dnevno gledanja TV sadržaja. Djetetu s 13 godina roditelji već mogu prepustiti odluku o tome koliko će vremena dnevno gledati TV, no uz pravilo tjednog limita koji se ne smije prekoračiti i koje će si dijete samo rasporediti kroz svih

sedam dana.

Razgovarajte s djecom

Također, važno je da roditelji prethodno dobro promisle o tome što njihova djeca smiju, a što ne smiju gledati. Djeca su osjetljiva na sadržaje koje gledaju i ne mogu razlikovati fikciju od stvarnosti prije 13. godine. Majke i očevi trebaju razgovaraju s djetetom ako su na TV-u vidjeli lošu scenu te mu objasniti o čemu se radi. Televizor ne bi smio biti u dječjoj spavaćoj sobi, a općenito ga treba ugasiti najkasnije sat vremena prije odlaska u krevet. Važno je isplanirati televizijski program jer, ako unaprijed planirate, nćete pasti u napast da uključite TV bez razloga. Najvažnije je da, ako vidite

neprimjeren sadržaj, jednostavno stisnete crveni gumb na TV-u.

Tekst: Sandra Horvat

Foto: Profimedia