Intervju s Iben Dissing Sandahl: Djeca svojim ‘mušicama’ samo izražavaju glad za povezivanjem

Kada napišete dva priručnika o odgoju i oba postanu veliki hitovi, tada znate da ste pogodili u samu srž problema. Mnogim su roditeljima knjige „Danski odgoj djece“ i sada „Igra na danski način“ postale ključnim alatima u odgoju sretne, samopouzdana i otporne djece. Proičitajte intervju, a ako ste u Zagrebu ili okolici, danas autoricu možete poslušati i uživo

Autorica ovih dviju knjiga, Iben Dissing Sandahl, upravo je u Zagrebu kako bi promovirala knjigu “Igra na danski način” i na čiju promociju u organizaciji Školske knjige i Egmonta možete doći u dvoranu Školske knjige, Masarykova 28, u srijedu, 20. ožujka 2019. godine od 17 do 19 sati. Zamolili smo autoricu da nam odgovori na nekoliko pitanja o svom pristupu odgoju.

Iben Dissing Sandahl

Po čemu se danski način odgoja razlikuje od drugih? Što ga čini drugačijim? S obzirom na veliku popularnost vašeg pristupa, čini se da ste pogodili što roditeljima treba.
Ne poznajem sve druge pristupe pa ne mogu točno reći. (smijeh) U obje knjige sam se usredotočila na svoje vlastito iskustvo kao profesionalca, majke i, naravno, Dankinje. Smatram da postoji potreba za, svuda u svijetu, za nečim drugačijim. A moj pristup je drugačiji jer ističe suosjećanje, i usmjeren je na uvažavanje djece da budu ono što jesu. Mislim da su roditelji u potrazi za rješenjem naišli na moje knjige te shvatili da im pružaju odgovore na njihove dileme. Danci se već desetljećima smatraju jednim od najsretnijih naroda. Naravno, ne govorimo o utopiji, iz svoje prakse sam upoznata s mnogim problemima. Svaka država ima svoje probleme, pa volim radije reći da smo mi manje nesretni. Ne radi se o potpunoj sreći nego o razini sreće na nivou društva. Razmišljajući o odgoju, shvatila sam da nitko nije način na koji se on provodi u Danskoj sistematizirao. Svi ondje živimo s time, ali ja sam pokušala sumirati elemente. Često sam se pitala kako nitko nije dosad već učinio. (smijeh)
Mislim da svi želimo da nam djeca odrastu bez stresa i tjeskobe, a to je postalo uobičajeno danas. Moramo se povezati sa svojom djecom, a to ne činimo jer smo previše zaposleni. Dakle, veza s djecom je vrlo važna. Djeca danas imaju mnogo psihosomatskih simptoma, a često susrećem i vrlo usamljenu djecu koja nisu povezana s roditeljima. Teško mi je dovoljno istaknuti važnost slobodne igre jer efekti nisu mjerljivi, ali duboko sam uvjerena da je ona ključna u odgoju. Igra je nužna da dijete svoje iskustvo počne posjedovati, da ga integrira u svaku stanicu. Djeca kroz igru stječu samopouzdanje. "Mogu to, uspio sam, ponosan sam na sebe".

Vaša nova knjiga ističe važnost igre kao strategije odgoja. Da ne bi bilo zabune, što podrazumijevate pod pojmom "igra"?

Igra je kada djeca čine ono što žele bez ikakvog uključivanja roditelja. Uistinu vjerujem da je igra pravo svakog čovjeka.


Kako uvjeriti roditelje da puste svoju djecu da se igraju bez nametnute strukture kada postoji toliko jak pritisak u društvu. Taj pritisak je usmjeren k aktivnostima kojima će djeca što više učiti od što ranije dobi. Kako početi gledati na igru kao na nešto vrijedno, a ne "gubitak vremena"?

Jedino kroz vlastito iskustvo djeca mogu usvojiti ono čemu ih se želi podučiti, tek tada će učiniti to svojim. To kao roditelji moramo razumjeti; ako ih tjeramo samo na aktivnosti koje kontroliraju odrasli, zapravo im dajemo samo pola kolača. Čak niti pola jer tek kroz slobodnu igru mogu usvojiti ono što im mi želimo prenijeti. Mi mislimo da im dajemo 110%, ali ona će bez slobodne igre primiti puno, puno manje. Naš se trud time rasipa i djeca ne dobivaju ni približno dovoljno od onoga što im treba. Mora postojati ravnoteže između strukturiranih aktivnosti i slobode. Ne možemo kontrolirati što će djeca naučiti, nego samo čemu ih mi želimo podučiti. Slobodna igra tako djeluje kao temelj za usvajanje znanja jer oslobađa prostor u njima.

 

Koje biste elemente izdvojili kao temeljne kako bi roditelji lakše shvatili što trebaju činiti ako žele djeci pružiti više mogućnosti za igru?

Roditelji moraju shvatiti da je slobodna igra nužna ako žele da njihova djeca usvoje išta vrijednoga iz svih aktivnosti koje organiziraju i vode odrasli. Moraju imati prioritete, djeca moraju imati neki minimalni vremenski okvir u kojem ne trebaju ništa činiti. Ne treba to biti dugo, možda je dovoljno sat vremena dnevno. Bilo bi bolje i više od toga jer djeci treba vremena da se "spuste" kada stignu kući nakon škole i drugih aktivnosti. Kao i vama kad se vratite s posla. Roditelji moraju postati dobri uzori, pokazati da se znaju zabaviti s djecom. To je odličan način povezivanja i opuštanja. Uloga roditelja je važna jer ne možete prenijeti ono što i sami nemate. Smijte se, plešite, budite luckasti, inspirirajte! Djeca obožavaju raditi "gluposti" s roditeljima. Tako se stvaraju duboke veze, a to je djeci potrebno kao zrak ili hrana. Svaki dan se trebate na neki način istinski povezati sa svojom djecom.

Pojam "hygge" postao je veoma popularan diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Kako je taj pojam povezan s roditeljstvom, a posebno s dječjom igrom?

Kad su moja djeca bila mala, svaki da po povratku s posla posjela bih ih oko stola i družili bismo se. Kada su djeca odvojena od roditelja cijeli dan, potrebno im je ponovno povezivanje, određeni "povratak kući". Osjećaj povezanosti je važan. Tako bismo pričali, igrali se, ja bih legla na pod, a oni bi se valjali po meni - povezivali smo se. Hygge je povezivanje. Ako niste roditelj koji se lako povezuje s djecom, trebali biste učiniti svjestan napor da se svaki dan bez iznimke neko vrijeme družite s njima kako biste se povezali, kako bi djeca osjetila da ste stvarno tu, prisutni za njih. Nekima to dolazi prirodno, no drugi trebaju planirati. Kasnije se to pretvori u veselu rutinu.

To je važno činiti prije samog odlaska na počinak. Djeci se prije spavanja često pričaju ili čitaju priče, ali povezivanje s roditeljem je važno prije, kada stignu kući. Tada će dobiti ono što im treba te dan nastaviti u miru. Kada se djeca povežu s roditeljem svaki dan, smanjuje se nemir te nema neugodnih epizoda. Djeca svojim "mušicama" samo izražavaju glad za povezivanjem.

Svim zainteresiranim čitateljima preporučujemo da posjete autoričin profil na Instagramu (@thedanishway) jer ondje svakodnevno objavljuje zanimljive i korisne savjete o roditeljstvu.

Razgovarao: Branko Matijašević

Foto: Iben Dissing Sandahl (web); instagram autorice

Preporučujemo

Tagovi: , , , ,

Vezano uz temu

Promocija novog romana za mlade Zamrznuto ogledalo

Savjeti s interneta mogu biti korisni, zabavni, ali…

Svijet pred ekranima: Dogodit će se velike promjene u ljudskoj osobnosti

Smanjenje socijalnih vještina i mogućnosti kritičkog mišljenja najveće…

Knjiga koja sjajno prikazuje vrijednost slobodne igre u odgoju zdrave i samopouzdane djece

Novi bestseler autorice „Danskog odgoja djece“ stigao je…

Pročitajte i:

Dijete se čeliči ljubavlju, a ne strahom: 4 savjeta ako se vaše dijete plaši Djeda Božićnjaka

Još nas malo vremena dijeli od kićenja jelke, podjele darova za Božić... Ako vaše dijete…

Kad djetetu ponestane samokontrole, pomaže slikovnica Mirko Bjesomirko

Predstavljamo i četvrtu slikovnicu iz serijala o razvoju socioemocionalnih kompetencija kod djece. Namijenjena je djeci…

stalni umor

Stalno ste umorni? Jutarnje navike vas možda sabotiraju!

Iako je nekvalitetan i prekratak san jedan od glavnih razloga umora, postoji još nekoliko drugih…

istine o prehrani

15 zabluda o namirnicama i hrani

Slatkiši kvare zube, kava dehidrira, zelena salata je najzdraviji izvor vitamina, krumpiri debljaju... i druge…