Dvojezičnost u obitelji

Tijekom svoje prakse često sam dobivala upite kojim jezikom da se obraćamo svom djetetu. Mnogi bi se sada nasmijali, no postoje stvarno komplicirane situacije, te se pojavljuje pitanje: Kojim jezikom se obraćati djetetu? Zato, da bi olakšali mnogim roditeljima a i samim obiteljima, upoznat ćemo vas s pojavom višejezičnosti u obitelji te kako je najbolje da usmjerite vaše dijete u njegovom govorno-jezičnom razvoju.

Djeca ne moraju biti podjednako vješta u oba jezika ili više jezika. Dok jedan od njih bolje upotrebljavaju, drugi možda bolje razumiju, odnosno dok su u jednom aktivni govornici, u drugom su pasivni. Miješanje tih jezika bit će manje, ako dijete jedan jezik uči stalnim razgovorom s majkom, a drugi isključivo s ocem. Ili također, ako dijete uči oba jezika istovremeno i u što ranijem periodu života. Ako mu se drugi jezik “predstavi” u kasnijoj predškolskoj dobi, u vrijeme kada je dijete već usvojilo i ovladalo osnovama prvog jezika mogu nastati ozbiljniji problemi.
Neki znanstvenici vjeruju da ako se drugi jezik “predstavi” djetetu u vrijeme dok prvi jezik nije potpuno usvojen, tj. u vrijeme dok dijete nije njime potpuno ovladalo, razvoj tog prvog jezika može biti usporen, pa čak i regresivan. Drugi su pak, mišljenja da će razina vještina u drugom jeziku doseći eventualno istu razinu kao i prvog.

Činjenice o jeziku

Da bismo uopće govorili o bilingvizmu (dvojezičnost), trebamo naša razmišljanja pokrenuti razgovorom o monolingvizmu (jednojezičnost) i o jeziku. Što je uopće jezik i što on znači za nas? Kako ga koristimo i kakav bi bio život bez njega?
Jezik je sustav simbola pomoću kojeg pojedinac opisuje kako vanjski, realni svijet koji ga okružuje, tako i svoj unutarnji svijet, ali i njihov međusobni odnos. I vanjski i unutarnji svijet konstantno međusobno utječu jedan na drugoga. Važnost jezika proizlazi iz same činjenice da ga pojedinac uči i koristi u zajednici s drugim ljudima, te da je on najvažniji instrument za formiranje pojmova.

Definicija materinjeg jezika

Vjerojatno većina ljudi u svijetu danas bez teškoća određuje svoj materinji jezik, ali vrlo malo ljudi razmišlja o tome koje kriterije primjenjuju kada za neki jezik kažu da je to njihov materinji jezik. Laički, materinji jezik bi bio onaj jezik koji dijete prvo nauči ili jezik koji dijete najbolje zna, najbolje koristi, jezik s kojim se osoba identificira i sl. Nerijetko bi njegov slobodni prijevod glasio i ovako - jezik kojim govori majka, s tim da se pod majkom nužno ne misli na biološku, već na osobu koja će uspostaviti redovitu i trajnu jezičnu komunikaciju s djetetom.
No, govoreći o kriterijima određenja materinjeg jezika, upravo oni kažu da je materinji jezik - jezik na kojem mislimo, sanjamo i računamo, budući da sve te funkcije spadaju u onu vrstu koja se usvaja u prvom jeziku, pa se i dalje rade na tom jeziku, iako i drugi jezici kasnije mogu za nekoga postati isto tako važni ili još možda i važniji.

Je li moguće imati dva materinja jezika?

Ako se radi o roditeljima koji imaju različite materinje jezike, a svaki od njih podjednako usmjerava svoju pažnju i govori s djetetom na svom jeziku, dijete će odrastati s dva jezika, koja će učiti istovremeno, pa će tako imati dva prva, odnosno dva materinja jezika. U ovom slučaju postavlja se pitanje hoće li bilingvalno dijete imati dovoljno vremena da bude izloženo širokom spektru jezičnih stimulacija na oba jezika, kao što je to slučaj s jednojezičnim djetetom na njegovom jednom jeziku? I hoće li dvojezično dijete moći posvetiti onoliko vremena za svoja dva jezika koliko jednojezično dijete ima za svoj jedan jezik.
Naravno dijete neće moći iskusiti sve istovremeno na oba jezika, i zato je potrebno paziti da ne dođe do funkcionalne diferencijacije između jezika. Dijete koje ima dva materinja jezika, trebalo bi podjednako dobro znati oba jezika (balansirana dvojezičnost) i da svaki jezik zna isto tako dobro kao i monolingvalni govornik.

Kako pomoći djetetu?

Ako je moguće, možda bi bilo najbolje da dijete istovremeno ne počinje usvajati dva jezika, već mu treba omogućiti da najprije stvori bazu govora na osnovnom, materinjem jeziku. Praćenjem razvoja njegovog govora na materinjem jeziku omogućit će nam da odredimo vrijeme pogodno za uvođenje drugog jezika.
Poželjna bi bila i situacijska razdvojenost ta dva jezika - dijete bi se jednim jezikom sporazumijevalo s određenim ljudima i u određenim situacijama, a isto pravilo bi vrijedilo i za drugi jezik. Tako će se izbjeći mogućnost zbrke, koju može izazvati istovremeno usvajanje dvaju/dva jezika.
Ako dijete koje živi u dvojezičnoj situaciji pokazuje teškoće u razvoju govora, trebalo bi riješiti problem dvojezičnosti, odlučiti se samo za jedan jezik i to najčešće onaj na kojem će se dijete školovati. Takvim se djetetom govorno treba mnogo baviti, razgovarati s njim, čitati mu i prepričavati razne priče, te pitanjima provjeravati je li razumjelo što mu govorimo. Naše obraćanje njemu treba pojednostaviti, koristeći kraće rečenice, poznate riječi i izbjegavati pretrpavati ga bujicama njemu nepoznatih izraza. Iskazi trebaju biti prilagođeni njegovim govornim mogućnostima. Zapravo, jednostavnost našeg govora upravo će ovisiti o njegovom (ako je njegov govor slabije razvijen, i naš će govor biti jednostavniji). Poželjno je uključivanje takvog djeteta u vrtić, gdje će ono imati više poticaja na razgovor s odgajateljima i s drugom djecom.
Kao primjer možemo navesti agramatičnu rečenicu koja može zvučati otprilike kao…"My ime is Noah. Imam blue ball i volimo se play s njim…"
Kod djece kod koje govor jače zaostaje za govorom njihovih vršnjaka, te to ukazuje na vidljiv govorni poremećaj, neće biti dovoljna samo pojačana govorna stimulacija kod kuće ili u vrtiću, već takvo dijete treba pravovremeno uključiti u logopedsku terapiju.

 

Tekst: Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, potpredsjednica za projekte u Preventivno edukacijsko-rehabilitacijskom centru za očuvanje i promicanje zdravlja NEOLA; Logopedska ordinacija “LOGOPED“, Terapija glasa i govora, Belostenčeva 3, Zagreb
E-mail: logoped9@gmail.com

Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi: , , , , ,

Vezano uz temu

Što moje dijete mora znati pred polazak u školu?

Mnogi roditelji su često u dvojbama pred školu…

Brzopletost i govor - kako pomoći nemirnoj (i često zaboravnoj) djeci?

Kao i mucanje, brzopletost je poremećaj fluentnosti (tečnosti…

Dijete je kasno progovorilo? Možda ima Einsteinov sindrom!

Vrijeme u kojem živimo je ubrzano tako da…

Pročitajte i:

„U potrazi za Gobi“: nadahnjujuća priča o izgubljenom psu i pronađenom čovjeku

Dva sasvim drugačija bića susrela su se na kraju svijeta i postala najbolji prijatelji

Pronađi svoj IKIGAI

Vrijeme u kojem dišemo često nam nije ispunjeno opuštajućim trenucima. Zašto je tome tako? Ima…

Kako postupiti u slučaju vršnjačkog nasilja u školi?

Ako znate da neko dijete proživljava vršnjačko nasilje, obavezni ste reagirati, a ne okrenuti leđa.…

opasnosti dvoraca na napuhavanje

Roditelji oprez! Jeste li svjesni svih opasnosti koje prijete vašoj djeci na dvorcima na napuhavanje?

Nerijetko se na njima nađe previše djece što ih može učiniti nestabilnima, nerijetko istovremeno skaču…