Dolazi li Djed Božićnjak?

Za vrijeme blagdana brojni roditelji diljem svijeta razveseljavaju svoju djecu poklonima koje nose Sveti Nikola i Djed Božićnjak. I dok ih djeca s nestrpljenjem očekuju i vesele se poklonima u čizmici i ispod bora, roditelji se često pitaju je li u redu lagati djeci? Je li u redu pričati im izmišljene priče i uvjeravati ih u nešto što nije istina?

Djed Božićnjak i Sveti Nikola dio su usmene predaje i čine jednu od faza djetinjstva. Upravo te faze u kojima djeca imaju pregršt iluzija pamtimo i kao posebne - u ovo vrijeme se i svatko od nas prisjeća vlastitog djetinjstva i sličnih priča. Dok su neke ranije generacije slušale priču o malom Isuseku koji će im donijeti poklone ako budu dobra kroz cijelu godinu, s vremenom je priča o Djedu Božićnjaku postala prihvaćena diljem svijeta.

Iako će neki smatrati da priče o Djedu Božićnjaku pogoduju marketingu i materijalizaciji Božića, to ne mora biti tako. Božić je blagdan slavljenja obitelji, zajedništva i radosti, a kroz zajedničko ukrašavanje bora, pripremu kolača, dekoraciju stola, to se zajedništvo itekako može osjetiti. I pokloni koje stavljamo pod bor mogu biti simbol pažnje, iskaz naše ljubavi, znak da smo nekoga slušali i mislili na njega.

I kroz priču o Djedu Božićnjaku kao o nekome tko je nesebičan, dobar, veseo, empatičan roditelji kod djece mogu poticati ista ponašanja. Kako Djedica nosi poklone djeci diljem svijeta, tako roditelji mogu potaknuti djecu da svoje igračke podijele primjerice s djecom koja žive u domu. Nadalje, mnoga djeca pišući pismo Djedu Božićnjaku u pismo s popisom vlastitih želja uvrste i želje za nekog člana obitelji ili svog prijatelja. S te strane, priča utječe na razvoj nesebičnog ponašanja te na uočavanje potreba drugih, što pridonosi razvoju empatije.
Sveti Nikola doista je postojao i živio je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće na području današnje Turske. Sve svoje obiteljsko bogatstvo je razdijelio siromašnima, a kao biskup je najviše brinuo o djeci i razveseljivao ih je svojim darovima. Pomagao je i nemoćnima i bolesnima, odnosno svima koji su trebali njegovu pomoć. I kroz ovu priču možemo djecu poučavati empatiji.

Razvoj kreativnog mišljenja

Budući da kroz te priče djeca razvijaju maštu, zamišljaju, fantaziraju, ali i postavljaju pitanja roditeljima, ovakve priče zapravo i nisu loše jer potiču razvoj kreativnog mišljenja. Možda je nabolje započeti priču da Djed Božićnjak živi tamo gdje je sve moguće, u našoj mašti i srcima. Kako prije ili kasnije svako dijete sazna istinu o Djedu Božićnjaku i Svetom Nikoli, ne postoji opasnost da će naša djeca ostati obmanuta. Čak ni saznanje o tome da Djed Božićnjak i Sveti Nikola zapravo ne nose poklone ne može prekinuti blagdansku radost. Uz objašnjenje da roditelji nastavljaju posao Svetog Nikole tako što dijele darove i iznenađenja, vjerujem da će svaki mališan bez traume prihvatiti takvo objašnjenje.

Ne plašite djecu

No ono što kod djeteta može izazvati traumu jest ukoliko dijete plašimo likovima iz priča. Primjerice, ako kažemo djetetu da će ga odnijeti Krampus ako ne bude bilo dobro, naše dijete doista vjeruje u to te može biti jako preplašeno i sa strepnjom očekivati dolazak zločestog i strašnog Krampusa. Kako nam nije cilj da naše dijete živi u strahu i očaju, svakako bi bilo dobro da roditelji ne koriste strašne likove iz mašte kako bi mu poslali poruku - jedina poruka koju dijete time dobiva jest preplavljujući strah.

Hoćete li djetetu pričati priče o Djedu Božićnjaku ili ne, zapravo ovisi samo o vama. Ako se odlučite na tu tradiciju, možete biti mirni znajući da ne činite ništa loše svojoj djeci - dapače, upravo suprotno. S druge strane, ako vam je neprihvatljiva činjenica svjesnog i vama možda bespotrebnog laganja djetetu o postojanju Djeda Božićnjaka i Sv. Nikole, tada ponovno smatram da ni to nije nešto zbog čega će dijete biti nesretno. Jednostavno objašnjenje da ta mala iznenađenja stavljamo u čizmicu/pod bor kako bi razveselili svoje bližnje bit će sasvim dovoljno jednom četverogodišnjaku.

Na koji god način to bilo, svima želim da i tijekom ovih blagdana razvesele svoje mališane i uživaju u svakom trenutku provedenom s njima!

Tekst: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NL trener; www.budisvoj.eu
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi: , , , , , , , , , , , ,

Vezano uz temu

Škola s humanim licem - posveta pedagogu i autoru Jesperu Juulu

Europski dom Zagreb, Europski pokret Hrvatska i Familylab…

Pomozite djetetu da izrazi osjećaje

Treba li i u kojoj mjeri ignorirati djetetove…

Gdje je jednorog? - igra skrivača na drugačiji način

Igranje skrivača za one kojima se ne da…

Pročitajte i:

Kad djetetu ponestane samokontrole, pomaže slikovnica Mirko Bjesomirko

Predstavljamo i četvrtu slikovnicu iz serijala o razvoju socioemocionalnih kompetencija kod djece. Namijenjena je djeci…

stalni umor

Stalno ste umorni? Jutarnje navike vas možda sabotiraju!

Iako je nekvalitetan i prekratak san jedan od glavnih razloga umora, postoji još nekoliko drugih…

istine o prehrani

15 zabluda o namirnicama i hrani

Slatkiši kvare zube, kava dehidrira, zelena salata je najzdraviji izvor vitamina, krumpiri debljaju... i druge…

Osvrt na animirani hit Snježno kraljevstvo 2

Dijete vas nagovara da ga odvedete na Snježno kraljevstvo 2? Ako volite filmove s puno…