Izjave da smo 'u banani' i zato trebamo 'stegnuti remen' posljednjih se mjeseci često čuju kao metafore kojima se u vrijeme krize naglašava važnost štednje. Štednja je imperativ svih u društvu, od države do svakog od nas - časopis Geo u svojem financijskom vodiču navodi razloge i načine štednje.

Izjave da smo 'u banani' i zato trebamo 'stegnuti remen' posljednjih se mjeseci često čuju kao metafore kojima se u vrijeme krize naglašava važnost štednje. Štednja je imperativ svih u društvu, od države do svakog od nas.

Nakon što smo preko noći iza sebe ostavili sjećanje na česte nestašice, redove za benzin, kupovanje na bonove, u manje od dva desetljeća tranzicije transformirali smo se u potrošačko društvo. No ako je suditi prema visini duga, ne samo da smo nadoknadili propušteno nego smo se pretvorili u opsesivne potrošače iako radije volimo reći 'šopingoholičare'. Ljubav prema potrošnji nije besplatna; domaći dug po stanovniku popeo se na 3507,9 dolara, a 1995. nije iznosio ni 1000 dolara. No kriza je rekla svoje, i od mrava smo naglo prisiljeni postati cvrčci. (Doduše, navike teško umiru pa je uobičajeno da u jeku krize otvaranje povećanog trgovačkog centra izazove prometni kolaps u dijelu metropole).

Gubitak prihoda

S početkom krize u ljeto prošle godine, situacija u svijetu financija drastično se promijenila – nagore. Pomutnja koja je počela kao apstraktna kriza financija i banaka u SAD-u munjevitom se brzinom preselila u naše dvorište i postala opipljiva cijelom gospodarstvu. Prihodi padaju pa tvrtke odustaju od planova za širenje, nove investicije su 'na čekanju', teško se zadužiti. Troškovi se nemilosrdno režu, a zaposlenici otpuštaju pa broj nezaposlenih raste svakodnevno i pogoršava socijalnu sliku društva.

U tako neizvjesnoj situaciji sigurno je tek da je pametno na vrijeme početi štedjeti, no za štednju nikad nije kasno. Podaci Hrvatske narodne banke, koja nadzire domaće poslovne banke, govore da svijest građana o tome raste. U prva dva mjeseca ove godine oročena štednja porasla je za četiri milijarde na 105 milijardi kuna. Ukupna štednja (po žiro i tekućim računima, štedni depoziti i oročena štednja) porasla je za dvije milijarde te potkraj veljače dosegnula 138,1 milijardu kuna.

Zašto je sada važno štedjeti? Jednostavno zato što nitko ne može predvidjeti koliko će recesija potrajati i hoće li, prije nego što situacija krene nabolje, postati još gore. Jedino oko čega se ekonomisti, stručnjaci i razni analitičari slažu jest da će predvodnik oporavka biti SAD i zato su sve oči uprte u novu američku administraciju na čelu s Barackom Obamom čije mjere za spas još ne pokazuju konkrentne rezultate. Ben Bernanke, prvi čovjek FED-a (pandana našem HNB-u), smatra da će trebati pričekati dvije do tri godine za potpuni oporavak američke ekonomije, u suprotnom, moguće je i produbljivanje recesije. Kad mjere 'prorade' i najveće svjetsko gospodarstvo krene uzlaznom putanjom, trebat će između devet mjeseci i godine dana da pozitivan vjetar pogura i našu ekonomiju.

Promjena navika

Kao što mijenja navike poduzeća, kriza mijenja navike građana. Do prije godinu dana bilo je iznimno popularno štedjeti u investicijskim fondovima i ulagati u dionice na tržištu kapitala dok su prosječni prinosi premašivali 30 posto pa i više. Snažan pad vrijednosti dionica tvrtki na burzi, inače prvi pokazatelj ulaska gospodarstva u negativan ciklus, preusmjerio je štednju s tržišta kapitala i vratio je u banke. Investicijski fondovi, koji su u najboljim danima upravljali s više od 30 milijardi kuna, danas većinom bilježe negativne prinose, a vrijednost imovine im je u kontinuiranom padu te je na kraju ožujka iznosila tek 8,7 milijardi kuna.

Suočene sa skupljim međunarodnim izvorima novca na temelju kojeg su financirale kreditnu ekspanziju u proteklih nekoliko godina, banke trebaju domaću štednju i itekako su je spremne dobro platiti. Prosječne kamatne stope na pasivu (depozite stanovništva i tvrtki) dosegnule su 7,8 posto, pokazuju posljednji dostupni podaci za siječanj. Prije samo godinu dana, ta je brojka iznosila 5,79 posto što, drugim riječima, znači da su banke u samo godinu dana pristale platiti dva postotna boda više ne bi li privukle štednju.

Sigurne domaće banke

Domaće banke vrlo su zdrave i sigurne zbog strogog nadzora HNB-a. O tome ponajviše govori činjenica da su u prošloj godini ostvarile 5,8 milijardi kuna dobiti prije poreza. Njihovi su omjeri kapitala i duga (adekvatnost kapitala) vrlo visoki, ponekad i dvostruko veći od onih koje imaju inozemni vlasnici, a zbog tradicionalnog poslovanja nisu ulagale u financijske instrumente koji su uzrokovali kaos među zapadnim bankama. Stoga se problemi matica teško mogu preliti na njih, a time i na domaće klijente jer su pravno odvojene osobe, a središnja banka itekako pazi na njihovu stabilnost.

Osim izvrsnog zdravlja naših banaka, za svu štednju jamči i Republika Hrvatska. Vrijednost osiguranih depozita u listopadu je povećana sa 100.000 na 400.000 kuna pa u crnom scenariju da propadne banka, štedna banka ili stambena štedionica, država na sebe preuzima isplatu svih depozita. Ta je praksa uobičajena u svijetu jer je povjerenje temelj funkcioniranja financijskog sustava pa onda i gospodarstva u cjelini.

Svakako, novac je bolje povjeriti banci nego ga čuvati kod kuće, u čarapi ili madracu. Ako vam lopovi ne odnesu životnu ušteđevinu, djelomično će to učiniti inflacija koja pomalo nagriza štednju. Jedini lijek protiv inflacije jest pripis kamatne stope koja će održati i povećati realnu vrijednost štednje.