Što nam treba za posvojenje djeteta?

Za posvojenje djeteta potrebno je zadovoljiti zakonske pretpostavke. O njima piše Ivana Koržinek Hadžić, dipl. pravnica…

Posvojenje djeteta jedan je od načina ostvarivanja roditeljstva, najčešće za roditelje koji ne mogu ostvariti biološko roditeljstvo, no ujedno je i način zbrinjavanja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

U iščekivanju izmjena u Obiteljskom zakonu koje bi trebale podići kvalitetu skrbi o djetetu, donosimo vam najvažnije, još uvijek aktualne, pravne pretpostavke za postupak posvojenja.

 

Pretpostavke za zasnivanje posvojenja

Da bi posvojenje bilo moguće, na strani posvojitelja i posvojenika moraju biti ispunjene određene zakonom propisane pretpostavke. Posvojitelj može biti osoba stara najmanje 21 godinu i starija od posvojenika najmanje 18 godina. Ako postoje opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba mlađa od 21 godine.

Za posvojitelje je u pravilu uvjet da imaju hrvatsko državljanstvo, ali ako je to u interesu djeteta - primjerice, riječ je o djetetu s posebnim potrebama za koje se u Hrvatskoj ne mogu naći potencijalni posvojitelji - mogu ga posvojiti i strani državljani. Ako je posvojitelj strani državljanin, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za socijalnu skrb.

 

Posvojiti se može samo maloljetno dijete. Ako je dijete napušteno i nepoznatog podrijetla, posvojenje je moguće nakon isteka tri mjeseca od djetetova rođenja ili napuštanja djeteta. Ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra, ni dijete maloljetnih roditelja. Iznimno se dijete maloljetnih roditelja može posvojiti godinu dana nakon rođenja djeteta ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda, odnosno drugih bližih srodnika. Skrbnik ne može posvojiti svojeg štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi centar za socijalnu skrb. Posvojiti ne može osoba koja je lišena roditeljske skrbi ili poslovne sposobnosti, kao ni osoba čije ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

 

Za posvojenje je potreban pristanak oba ili jedinog roditelja djeteta, međutim nije potreban pristanak roditelja koji je lišen roditeljske skrbi, koji je potpuno lišen poslovne sposobnosti te koji je maloljetan i nije sposoban shvatiti značenje posvojenja.

Dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički te jedan bračni drug ako je drugi bračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta. Dijete može posvojiti i jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga, ali bi u tom slučaju centar za socijalnu skrb mogao ispitivati razloge zbog kojih i drugi bračni drug ne želi posvojiti dijete jer bi ti razlozi mogli upućivati na nedovoljno dobre odnose u obitelji. Dijete može posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete, primjerice ako je riječ o srodniku djeteta ili ako nema izgleda da ga posvoji bračni par jer je prešlo određenu dob.

 

Ako je dijete navršilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti značenje posvojenja, za posvojenje je potreban njegov pristanak.

Postupak zasnivanja posvojenja

Osoba ili osobe koje žele posvojiti dijete trebaju se obratiti centru za socijalnu skrb prema svojem prebivalištu. Tamo mogu saznati sve informacije o posvojenju i imaju pravo zatražiti da centar sastavi mišljenje o njihovoj podobnosti za posvojenje. Centar je mišljenje dužan izraditi najkasnije dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva potencijalnih posvojitelja. Pri izradi mišljenja uzimaju se u obzir sve okolnosti bitne za posvojenje: međusobne odnose bračnih drugova, njihov psihički profil, stambene uvjete, zaposlenost, organizaciju života. Mišljenje o podobnosti za posvojenje nastaje na temelju socijalne anamneze koju izrađuje socijalni radnik te mišljenja psihologa.

Socijalnu anamnezu socijalni radnik izrađuje nakon intervjua sa svakim bračnim drugom i zajedničkog intervjua s bračnim drugovima, odnosno intervjua s osobom koja je podnijela zahtjev, te nakon terenskog izvida na adresi stanovanja, uvida u dokumentaciju i razgovora s bližim krvnim srodnicima i prijateljima bračnih drugova, odnosno osobe koja je podnijela zahtjev.

 

Psiholog daje mišljenje nakon intervjua s oba bračna druga, odnosno osobom koja je podnijela zahtjev, intervjua sa svakim bračnim drugom pojedinačno te nakon testiranja putem ispunjavanja upitnika, razgovora nakon obrade i upoznavanja s rezultatima obrade. Nakon izrade zajedničkoga stručnog mišljenja socijalnog radnika i psihologa o podobnosti za posvojenje, potencijalni posvojitelji upisuju se u središnji očevidnik o potencijalnim posvojiteljima i posvojenjima koji se vodi u ministarstvu nadležnom za socijalnu skrb te se potencijalni posvojitelji mogu obratiti bilo kojem centru za socijalnu skrb u Hrvatskoj s prijedlogom za posvojenje.

 

Postupak za posvojenje po službenoj dužnosti provodi centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta ili boravišta djeteta. Ako je od izrade mišljenja prošlo više od godinu dana, centar za socijalnu skrb preispitat će bez odgode jesu li se okolnosti potencijalnih posvojitelja promijenile.

 

Roditelj djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji vodi postupak ili centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivališta, odnosno boravišta. Dijete koje je navršilo 12 godina daje pristanak bez nazočnosti roditelja i osoba koje ga žele posvojiti.

 

Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji, nije stranka u postupku posvojenja. Međutim pristanak za posvojenje takav roditelj može dati tek kad dijete navrši šest tjedana života.

 

U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će djetetove roditelje, posvojitelje i dijete starije od dvanaest godina s pravnim posljedicama posvojenja. Nakon provedenog postupka centar donosi odluku kojom se zasniva posvojenje te je posvojenje konačno zasnovano kad ta odluka postane pravomoćna.

 

Upis u maticu rođenih

Pravomoćnu odluku o posvojenju centar za socijalnu skrb dostavlja nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih. U maticu rođenih djeteta matičar će upisati bilješku o dovršenom posvojenju uz napomenu da se na temelju tog upisa više ne izdaju isprave. Tako podaci o posvojenju ostaju samo u matičnim knjigama, ali se ne iskazuju u izvacima iz matične knjige rođenih kako nitko treći ne bi mogao saznati da je dijete posvojeno.

Nakon toga matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja, sukladno podacima iz odluke o posvojenju. U odluci o posvojenju određeno je, osim podataka o posvojenom djetetu i posvojiteljima, i upisuju li se u maticu rođenih posvojitelji kao roditelji. Posvojitelji se neće upisati u maticu rođenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta. Primjerice, upis posvojitelja kao roditelja neće biti u interesu djeteta ako dijete želi zadržati barem simboličnu vezu sa svojim biološkim roditeljima koji više nisu živi. Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak. U odluci se navode i promijenjeni podaci o posvojeniku ako je posvojenjem došlo do promjene osobnih podataka posvojenika (osobnog imena i narodnosti).

 

Pravni učinci posvojenja
Posvojenjem između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane nastaje neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze.

Posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju, a isto tako posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravo nasljeđivanja posvojenika i njegovih potomaka.

 

Posvojitelj ostvaruje pravo na roditeljsku skrb, a između posvojenika i posvojitelja uspostavlja se pravo i dužnost međusobnog uzdržavanja.

 

S druge strane, posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika. Prestaje posvojenikovo pravo nasljeđivanja prema biološkim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.

 

Posvojitelji mogu posvojeniku odrediti novo ime i prezime, a također i narodnost. Ako posvojitelji imaju zajedničko prezime, posvojenik u pravilu dobiva to prezime. U slučaju promjene imena i prezimena ipak treba uzeti u obzir želju starijeg djeteta da zadrži svoje dosadašnje ime i prezime dok dijete starije od 12 godina mora dati izričit pristanak za promjenu imena i prezimena, kao i za promjenu narodnosti.

Važno je napomenuti da su podaci o posvojenju službena tajna, čime se osigurava tajnost posvojenja u odnosu na treće osobe. Međutim, pravo je djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno te će centar za socijalnu skrb posvojiteljima tijekom postupka za posvojenje savjetovati da djetetu najkasnije do sedme godine života kažu da je posvojeno, a ako je dijete starije dobi to bi trebali učiniti odmah nakon zasnivanja posvojenja.

Tekst: Ivana Koržinek Hadžić, dipl. pravnica

 

Foto: Thinkstock

Preporučujemo

Tagovi:

Vezano uz temu

Trenutačno u Hrvatskoj 413 djece ima uvjete za posvojenje, ali...

U Registru potencijalnih posvojitelja trenutačno se nalazi 1316…

Posvajanje u svijetu puma

O životu puma do nedavno se nije puno…

posvajanje

2. konferencija o posvojenju u Hrvatskoj

Udruga za potporu posvajanju Adopta u suradnji sa…

Prava posvojitelja djeteta

Nakon posvojenja djeteta i posvojitelji imaju pravo, ako…

Pročitajte i:

Vodič za radost jednog jogija

Čovjek mora shvatiti da je on ptica u otvorenom kavezu. Život vam je sve opcije…

Dr. Bruce Lipton: Kako odgajati dijete prvih sedam godina života?

Donosimo vam dio iz intervjua s dr. Bruceom Liptonom, američkim molekularnim biologom koji uskoro gostuje…

Bolovi i napetost u leđima - što pomaže?

Bolovi u leđima su suvremena boljka mnogih. Svakodnevno nosite hrpu stvari, nanašate djecu, pogrbljujete se,…

Stariji brat utječe negativno na razvoj govora mlađeg djeteta?

Logično je ako mislite da će dijete koje ima starijeg brata ili sestru odrasti u…