Tamara Curić: Ples nas lišava srama i bezvrijednosti i razvija u nama samopouzdanje

Po prvi put u Zagrebu održava se Međunarodna plesna konvencija uz stručne radionice i panele u povodu koje smo razgovarali s Tamarom Curić, jednom od osnivačice Plesnog centra Tala. Otvorenje je održano jučer u Zagrebačkom kazalištu lutaka i prvom plesnom predstavom

Iskoristili smo početak Kliker festivala da se bolje upoznamo s radom Tamare Curić i Larise Lipovac te doznamo što sve ples predstavlja Tamari i zašto bi bio idealan kao sastavni dio školskog programa. U razgovoru s Tamarom Curić otkrivamo što sve djeca i mladi, ali i odrasli, mogu dobiti kroz plesni izričaj.

Recite nam nešto o svom djelovanju u promicanju plesne umjetnosti, kakve sve projekte ste pokrenule vi i Larisa?

Plesni Centar Tala osnovale smo prije 20 godina Larisa Lipovac i ja, s puno entuzijazma, u želji da razvijemo svijest o suvremenom plesu i njegovoj postojanosti, da otvorimo vrata mladim umjetnicima kako bismo izgradili čvrstu i veliku plesnu scenu. Otvorili smo vrata svima koji žele stvarati ples, organizirali smo 20 godina međunarodni festival kroz koji smo pokušali umjetnike naše lansirati u svijet. Radili smo i radimo od europskih projekata, regionalnih mreža do našeg plesnog centra koji pohađa 350 polaznika, gdje se svi mogu okušati u raznim plesnim tehnikama i disciplinama i to ljudi svih dobi. Ples u škole, ples u vrtiće, ples na ulice naša je parola i u tom duhu organiziramo naše programe.


Kako je vaš život završio u plesnom ritmu? Tko vas u tome najviše podržavao?

Završila sam plesnu školu Ane Maletić i Danze akademiju u Belgiji – jedini tip školovanja koji je bio dostupan davne 1985. i kao pioniri smo se vratili u Hrvatsku da osmislimo i kreiramo programe koji će promovirati plesnu umjetnost.

Plesala sam od najranije dobi, svi su voljeli gledati moje plesne uratke i tako korak po korak sam doplesala i do plesne dvorane. U to vrijeme Tihana Škrinjarić, Studio za suvremeni ples i Zagrebački plesni ansambl bili su jedina mjesta gdje ste se mogli susresti sa suvremenim plesom. Tada je kazalište ITD bio centar suvremenog plesa gdje smo svi mi koji smo kod Tihane išli na ples morali ići na predstave. Tako smo došli u dodir s nečime što je u to vrijeme bilo vrlo rijetko, malo ljudi je znalo za suvremeni ples, to je bilo 1986. i kad se pogleda unatrag, mislim da su plesači puno napravili da se ples s margine vrati u centar i da zaista jedna neverbalna umjetnost koja to zaslužuje bude centar umjetničkog izraza, osobito međunarodnog predstavljanja Hrvatske. Ples je neverbalan, jednostavno komunicira na svim jezicima, a to je jezik srca. Najviše su me podržavali roditelji i smatram da je ta podrška djeci koja se žele baviti bilo čime jako važna. Nemojte propitkivati čime se to dijete bavi, važno je da se nečime bavi i da ga podržite.

 

Radite li samo s djecom ili i odraslima, možete li nam reći koja je razlika što se pristupa plesu tiče?

Rad s djecom i rad s odraslima se bitno razlikuje u načinu komunikacije, učinku na tijelo, različit će i način predavanja, no cilj je isti – da osjete tijelo, da osjete ples, da osvijeste svoje kretanje i da njime ovladaju. Ovladavanje kretanjem omogućava i ovladavanje svojim emocijama, razmišljanjima, pomaže i u psihološkom razvoju kao i u tjelesnom.

Čemu vas je ples najviše u životu naučio?

Sve ljude koji se bave plesom, pa i one koji slučajno zalutaju u plesne dvorane, ples uvijek zarazi svojom pozitivom, iskrenošću, a ples u nama spontano razvija i prihvaćanje različitosti drugih. Važno je osvijestiti da imamo pravo biti jedinstveni, no istodobno prihvatiti i tuđe razlike, pronaći radost u različitostima, a ne da je to problem.


Što želite prenijeti na vaše polaznike u svom radu?

Ples nas lišava srama i bezvrijednosti i razvija u nama samopouzdanje. Ujedinjeno je i tjelesno i psihološko i emotivno i radi se zapravo o sveobuhvatnoj umjetnosti.

Postoje li neke poveznice među djecom koja biraju ples kao svoju primarnu aktivnost?

Djeca koja se bave plesom puna su života, životne energije i njihovi roditelji prepoznaju tu njihovu živahnost. Ovisno o tome čemu su djeca izložena u kući, ako se roditelji bave sportom djeca vole sport, ako vole glazbu onda djeca plešu pa roditelji to primijete. Promatranje je najvažnije jer ćemo vidjeti što djeci treba i onda ih jednostavno usmjerimo. Važan je razgovor s djecom što ih zanima, kao i voditi ih u kazalište, te im otvarati prostor da vide što sve postoji u tom svijetu oko njih. Kad su upoznata sa svijetom oko sebe, lako će pokazati svoje interese. Važno je djecu izložiti umjetnosti, kazalištu, voditi ih na predstave kako bi odabrali bilo plesnu, likovnu ili neku drugu umjetnost.

Tamara Curić, Larisa Lipovac Navojec, Gita Curić i Grgur Navojec

 

Koliko se s vremenom promijenio broj dječaka u odnosu na djevojčice zainteresiranih za ples?

Broj dječaka se mijenja s vremenom jer se i stil plesa promijenio. Hip-hop, break dance i svi ti urbani stilovi donijeli su jedan laganiji pristup muškom rodu u plesu, nije sve više tako rigidno vezano uz balet, to su sve predrasude jer i život je pun predrasuda. Jedan od osnovnih učinaka plesa je lišiti čovjeka svih predrasuda. Kroz ples naučimo da ništa ne znamo o drugima i da svakome treba dati šansu da ga upoznamo. Još je uvijek više djevojčica u suvremenom plesu, no raste i broj dječaka, jer ovaj ples ne poznaje granice, slobodna je forma i omogućava i dječacima da se slobodno izražavaju – ples je prostor slobode, podrške, nadam se da će biti sve više dječaka u plesu i sve manje predrasuda.

Koje sve vrste plesova se kod vas mogu odabrati?

U Plesnom centru Tala nudimo različite plesne stilove, od kreativnih radionica plesa za djecu do kreativnih radionica za odrasle. Imamo i profesionalne grupe za djecu koja se žele ozbiljnije baviti i koji treniraju po posebnim programima. Postoje isto tako programi za dječju rekreaciju – hip-hop, jazz dance, break dance, suvremenog plesa, stepa, široka ponuda plesnih stilova. Za one malo veće, postoji i mjuzikl.

 

Što bi ples donio djeci kad bi postao sastavni dio školskog kurikuluma?

Upravo zbog svih vrlina koje ples razvija kod mladih bitno je da on bude dio kurikuluma. To znači da se odmalena djecu upoznaje s njihovim vlastitim sposobnostima, s njihovom vlastitom kreativnošću, da im se osvještava tijelo i kretanje, da predstavljaju svoje kretanje drugima, da potpuno gube sram, da se oslobode straha od javnog nastupa. Zbog svoje plastičnosti mozak kroz ples postiže povezivanje sinapsi, razvijaju se empatija, kreativnost. Svi umjetnici koji se bave plesom uvođenjem plesa u kurikulum imali bi s kime podijeliti to što rade.

Od kada je najbolje početi njegovati i poticati ljubav prema plesu?

Nema dobne granice, plesati se može uvijek, mame i u trudnoći plešu, ples se uvijek može poticati.

Kako izgledaju plesne produkcije na kraju godine, koliko je to uloženo truda, koliko to znači djeci…

Plesne produkcije iznimno su važne djeci, ona cijele godine žive za taj nastup, pripremaju kostime, koreografije, vježbaju. To je zapravo u neku ruku i cilj cijelog programa, da dijete osjeti taj javni nastup, da osjeti tu čaroliju kad stane na pozornicu i izvede nešto što je uvježbavalo, a što je zapravo njegova intimna, emotivna priča. Osim što je to veliko uzbuđenje, djeci je to i prilika za savladavanje strahova i rješavanje blokiranih emocija. To je ujedno i odlična prilika da roditelji vide koliki je napredak postiglo dijete, jer ono se u dvorani jako promijeni. Često nam kažu nakon nastupa kako je dijete napredovalo i kako je sigurnije u sebe i kako ples vrlo pozitivno utječe na njega. Produkcije su velika svečanost, često imamo i razne teme iz kojih kasnije izrastu predstave.

Gita i Grgur s mađioničarem Leonardom Krakićem

 

Ima li kod nas dovoljno plesnih predstava (plesnih radionica) kroz koje bi djeca i mladi mogli lakše shvatiti različite vrste plesova?

U Hrvatskoj se u današnje vrijeme razvilo jako puno plesnih centara i radionica. Važno je napomenuti da na ovako malom području imamo veliki broj kvalitetnih plesača i pedagoga, kao i veliki broj urbanih plesnih stilova. Postoji i festival street forma koja je pridonijela razvoju urbanih plesnih stilova, puno je događanja u gradu, ima i srednjih škola i plesna akademija kao i mnogo tečajeva plesa.
Svi koji predaju u Plesnom centru Tala završili su plesno školovanje, dakle svi su školovani plesači i renomirani umjetnici koji rade u cijeloj Hrvatskoj.

Što radite kad ne plešete?

Kad me plešem, promatram kako pleše okolina oko mene. Promatranje koreografa zapravo je promatranje kako je što i na koji način i s čime povezano, što je akcija, a što reakcija nekog događanja, ples je stil života i sastavni dio moje svakodnevice. Kad ne plešem ponekad ležim, no kako bi rekla jedna naša umjetnica i kad ležim i tada plešem, jer plešu naše stanice, kola krv u nama, naime sve je promjena, sve se kreće.

 

Recite nam nešto više o Klikeru, zašto biste preporučili roditeljima da dovedu djecu na predstave… što se Klikerom želi poručiti?

Kliker festival nastao je kroz Kliker platformu – nacionalnu platformu za razvoj suvremenog plesa za djecu i mlade. Fokus je baš na suvremenom plesu, i kroz ovu platformu želimo na ovu vrstu plesa staviti naglasak. Kliker se održava u nekoliko hrvatskih gradova, Varaždinu, Rijeci i Zagrebu i rijetka je prilika da se pogledaju ovakve predstave, tu su i gostovanja. Publika ih može pogledati jedino sada jer više neće biti dio repertoara našeg kazališta. Pozivamo sve da dođu i pogledaju koji su to novi pristupi dječjem kazalištu, po čemu se te predstave razlikuju od predstava na koje su možda navikli i koje smatramo uobičajenima.

Plesni performance pod vodstvom Tamare Curić na otvorenju Kliker festivala

 

Gita i Grgur su ambasadori Klikera, što to znači?

Gita i Grgur su dva mlada plesača koji sudjeluju u predstavi Zebre su u gradu, to je predstava koja se bavi međugeneracijskim odnosima i igrama koje kreiraju potpuno novu komunikaciju plesača, sudjeluju plesači od 9 do 49 godina. Kao naša djeca i sudionici Festivala učinilo nam se zgodnim da baš oni dijele ostaloj djeci svoje dojmove o plesu i da kažu ljudima što je ples za njih što to njim znači.

 

Više informacija o ulaznicama kao i kompletan program pogledajte na sljedećoj poveznici.

 

Razgovarala: Ivančica Tarade
Foto: press, Tomislav Sporiš

Preporučujemo

Tagovi: , , , ,

Pročitajte i:

VIDEO: Kad tate zaplešu balet sa svojim kćerima!

Prekrasno je vidjeti malene balerine koje uče plesati balet, ali kad im se pridruže tate…

Hilaria Baldwin: 'Nisam očekivala ovakav ishod kad sam danas došla na pregled'

Hilaria Baldwin, supruga američkog glumca Aleca Baldwina, na svom Instagram profilu objavila je vijest koju…

Što se dogodi kad roditelji potpuno izbace tehnologiju i ekrane iz obiteljskog života?

Najlakše je upaliti crtiće ili dati im mobitel. Možda smo se nekada zaklinjali da to…

Marijana Mikulic

Marijana Mikulić: 'Život s troje djece čisti je ringišpil'

Svi znamo koliko su zdrava prehrana i tjelesna aktivnost važne, kako za fizičko, tako i…