Aplikacija koja ugrožava život – koliko je opasno širenje panike?

Što se krije iza Plavog kita, on line igrice koja traži od igrača da - korak po korak - izvršavaju bizarne i po život opasne zadatke, te zašto širenje straha i panike može samo pogoršati situaciju?

Učiteljica u jednoj sarajevskoj školi sasvim je slučajno primijetila nacrtanu plavu ribu na ruci jednog učenika nižih razreda osnovne škole i odmah joj se "upalila lampica". Učenik je kasnije i sam priznao da se "navukao" na bizarnu i zastrašujuću on line igru Plavi kit koja se iz Rusije polako širi po čitavom svijetu, a o kojoj posljednje vrijeme naveliko pričaju i hrvatska djeca. I jedan 12-godišnjak iz Tuzle šestarom je izrezao ruku kako bi izvršio zadatak iz igre na koju se, kako je kasnije rekao policiji, navukao iz znatiželje. U Hrvatskoj za sada nema ovakvih prijavljenih slučajeva, no o Plavom kitu bruji se na svakom koraku. O čemu je riječ? Naime, od sudionika se traži da izvršavaju zadatke i to njih 50. Na početku su zadaci jednostavni, no iz dana u dan slijede zastrašujući zahtjevi: od, primjerice, toga da se bude usred noći, gledaju horor filmove, vrijeđaju roditelje ili da se režu po rukama, a sve u svrhu napredovanja u igrici, da bi 50., zadnji zadatak, bio samoubojstvo. Ako igrač odluči prestati, onda slijedi tipična ucjena, primjerice, prijetnja ubojstvima roditelja, objavama slika koje im je tinejdžer slao, zbog čega mlada osoba počinje osjećati strah i igra dalje kako bi izbjegla te neugodnosti.

U javnosti se o ovoj bizarnoj igri počelo više pričati u veljači kada je 10-godišnja djevojčica iz Sankt Petersburga dovedena u bolnicu s teškim ozljedama jer je, želeći izvršiti zadatak, skočila kroz prozor. Svjetski mediji objavili su zastrašujući podatak - kako je zbog ove igre okončano čak 130 mladih života u Rusiji - no istina je zapravo kako niti jedno od tih samoubojstava nije službeno povezano s ovom igrom. Naime, Rusija je jedna od vodećih zemalja po broju samoubojstava tinejdžera, pa takvo, neutemeljeno širenje straha i panike samo dodatno doprinosi interesu za tu igru te može u konačnici donijeti još više štete, jer je širenje lažnih informacija i straha osobito štetno za mlade ljude. Na Hrabrom telefonu potvrdili su nam kako su, kad se u medijima počelo intenzivnije pisati o Plavom kitu, primili desetak upita djece i mladih vezano uz ovaj izazov.
"Najčešće je bilo riječ o tome da su izazovu čuli iz medija pa ih je zanimalo o čemu se radi i jesmo li upućeni u to da izazov postoji. Više su nam se javljala djeca iz viših razreda osnovne škole, uplašeni zbog toga što je do njih došla informacija da će morati sudjelovati u izazovu ako ih netko za to 'odabere' te su čuli razne priče o tome da će im osoba koja stoji iza izazova na neki način nauditi", kaže Anamarija Vuić s Hrabrog telefona napominjući kako je jako važno i potrebno educirati djecu o tome kako kritički razmatrati sadržaj na koji nailaze na internetu i izvan njega.

"Potencijalna opasnost u širenju ovih vijesti je u tome da neke osobe odluče kopirati elemente izazova i pokrenu nešto slično. Kao i inače kad je riječ o samoozljeđivanju i samoubojstvima, važno je da mediji o tome pažljivije izvještavaju. S djecom koja su nas zvala razgovarali smo bez dodatnog zastrašivanja, pokušali smo ih umiriti i uputiti na stvari koje mogu napraviti ako dožive bilo kakvu neugodnost na internetu", kaže Anamarija i savjetuje djeci i mladima da, ako ih je strah ili ne znaju kome se obratiti iz svoje okoline, mogu nazvati Hrabri telefon na besplatan i anoniman broj 116 111 ili im se javiti putem chata.
"Djeca i tinejdžeri su vrlo znatiželjni, a nedostatak znanja o sigurnosti na internetu kao i strah od posljedica ih može spriječiti u tome da s odraslom osobom podijele da sudjeluju u ovom izazovu. Vršnjački pritisci koji su posebno izraženi u adolescenciji također mogu utjecati na to da se tinejdžeri odluče na sudjelovanje u ovom izazovu. Važno nam je reći i da izazov uključuje prijetnje i ucjene što predstavlja i oblik nasilja na internetu, a anonimni počinitelji mogu smatrati da za takvo ponašanje neće snositi posljedice. Upravo zbog ovih ucjena neka djeca mogu misliti da su primorana provesti izazov do kraja jer će u suprotnom nepoznata osoba nauditi njima ili njihovim roditeljima. O ovakvim slučajevima stoga je potrebno obavijestiti policiju i administratore društvenih mreža te je važno da mladi razgovaraju s odraslim osobama", savjetuju s Hrabrog telefona na njihovim internetskim stranicama, gdje su naveli i najvažnije savjete o sigurnosti za djecu i roditelje. Više možete potražiti ovdje.

Tekst: Danijela Petrov
Izvor: story.hr
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi: , , ,

Vezano uz temu

Kako postupiti u slučaju vršnjačkog nasilja u školi?

Ako znate da neko dijete proživljava vršnjačko nasilje,…

Punoljetnost Dječje kuće Borovje!

Udruga Hrabri telefon proslavila je 18 godina programa…

Roditelji gube živce dok se braće i sestre svađaju!

Kroz sukobe djeca uče kako rješavati probleme, kako…

Djevojčica ima strah od crtića, kako joj pomoći?

Hrabri telefon odgovara mami čija djevojčica se uplašila…

Pročitajte i:

Upoznajte filmsku atrakciju na drugom kraju svijeta: Disney Pixar Toy Story Land

Uz vodstvo naše suradnice Ive Brčić, vodimo vas na drugi kraj svijeta, točnije u Toy…

umjetni rollercoaster

VIDEO: Luda vožnja na rollercoasteru u dnevnom boravku

Tko kaže da trebate putovati u zabavni park da biste doživjeli pravu avanturu na brzom…

Mindvalley: Holistički odgoj

Donosimo vam prvi dio intervjua s osnivačem i predsjednikom Mindvalley sveučilišta Vishenom Lakhianijem kojeg su…

VIDEO: Unuci kušaju omiljenu hranu svojih baka i djedova

Generacije naših baka i prabaka često su bile sretne kad su imale što pojesti. Koja…