Prehrana dojenčadi

Početak dohrane dojenčadi važno je pitanje za sve roditelje. Što je važno u prehrani djece, na što treba paziti i kako izbjeći kasnije probleme, pojašnjava pedijatar Boris Filipović-Grčić.

Prirodna je želja svih roditelja hraniti svoje dijete na način da mu se omogući optimalni rast i razvoj. U toj nakani roditelji postavljaju pitanja na koja je struka (medicina) godinama pokušavala dati vjerodostojne odgovore. Ti su odgovori u prošlosti nerijetko bili utemeljeni na stavovima pojedinaca ili skupina, a manje na ozbiljnim istraživanjima. S druge strane, istraživanja o prehrani dojenčadi nisu lako izvediva i vrlo vjerojatno bi bila etički neprihvatljiva.

Već se neko vrijeme govori o velikom povećanju učestalosti alergijskih stanja u djece (neurodermitis, nutritivne alergije, astma i sl.) koje se bilježi zadnjih desetljeća u razvijenim zemljama. Postavljaju se i pitanja o utjecaju načina prehrane na raznovrsne probleme i bolesti koji se očituju kasnije u životu (celijakija, dijabetes, debljina, ateroskleroza i sl.)
Stoga danas s pravom postavljamo pitanje – kako hraniti dijete u prvoj godini života, a i kasnije, ne bismo li izbjegli razne probleme koji svoje izvorište, barem u nakoj mjeri, mogu imati u prehrani.
Svi se slažu da je prehrana novorođenčadi i dojenčadi isključivo majčinim mlijekom optimalna za prvih 4-6 mjeseci života. Početkom drugog mjeseca života majčinom se mlijeku u prehrani dodaje D vitamin zbog prevencije rahitisa. Donedavno je Američka pedijatrijska akademija savjetovala nekim dojiljama da ne konzumiraju ribu, jaja, kravlje mlijeko, kikiriki i druge orašaste plodove, i tako smanje šansu za razvoj alergija u svoje djece. Novija istraživanja ne ukazuju na takvu povezanost, a treće studije ukazuju na smanjenje učestalosti alergija kad dojilja uzima više voća ili koristi mediteransku kuharicu. Vjerojatno je dobro izbjegavati velike količine orašastih plodova tijekom trudnoće i dojenja, dok drugih čvrstih stavova o prehrani trudnica i dojilja zapravo nema.

U pogledu prehrane dojenčadi također nema čvrstih stavova, ali se danas misli kako izlaganje hrani smanjuje šansu za nastup alergije na tu istu hranu. Izlaganje treba biti postupno, u početku s malim količinama hrane, uz kasnije povećavanje količine. Smatra se da bi takav pristup mogao smanjiti učestalost alergija u djece.
Kruta hrana u dojenačku prehranu uvodi se sa 4 - 6 mjeseci. U tom razdoblju se mogu uvoditi voće, žitarice, povrće, krumpir, meso, itd. Izgleda da odgađanje uvođenja hrane s potencijalno snažnijim alergenskim učinkom (orašasti plodovi, ribe, školjke itd.) prema kraju prve godine života ne smanjuje učestalost alergija na ovu hranu.

Vjerojatno je optimalno sve nove vrste hrane kombinirati s majčinim mlijekom, čime izgleda da se smanjuje alergijski potencijal novih vrsta hrane. Pri uvođenju nove vrste hrane valja napraviti stanku od uvođenja neke nove vrste od 3-4 dana da bi se zamijetili eventualni znaci nepodnošenja hrane.
Prehrana dojenčadi i djece je vrlo složena s obzirom na gore navedena pitanja pa možemo očekivati različite stavove od strane raznih profesionalaca, ali je jasno da je danas neozbiljno davati striktne preporuke u tom području.