Proljetne alergije kod djece

Dolaskom proljeća i toplijih sunčanih dana pored bezbrižne igre na otvorenom kod neke djece pojavljuju se i neugodni simptomi kao što su kihanje, kašljanje, crvenilo i svrbež očiju, curenje nosa ili teško disanje. To su alergijske reakcije koje nastaju zbog povećane koncentracije peludnih zrnca u zraku

Alergija je pretjerana reakcija našeg organizma na tvari iz okoline. Tvari koje izazivaju alergijsku reakciju nazivamo alergenima. Ako postoji dijagnoza alergije unutar članova uže obitelji, veća je sklonost za nastanak alergijske bolesti kod djece. Organizam djeteta burno reagira na neke tvari iz prirodnog okruženja koje inače nisu štetne npr. kućna prašina, grinje, perje, plijesni, pelud. Koncentracija peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju i vegetaciji. U kontinentalnim krajevima počinje već u veljači uslijed cvatnje ljeske, johe, vrbe, breze, hrasta, bukve. U primorskom pojasu najizraženije je cvjetanje čempresa i masline. Za vrijeme toplijeg i vjetrovitijeg vremena oslobađaju se velike količine peludi, dok veća kišna razdoblja smanjuju širenje peludi.

Alergije u posljednje vrijeme pokazuju trend porasta, pa kako bi se pomoglo oboljelima izrađuju se peludni kalendari putem kojeg se obavještava o periodima cvjetanja pojedinih biljaka na određenom području.

U proljeće su najčešće izražene inhalacijske alergije koje se mogu manifestirati kao peludna hunjavica, alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis, alergijska astma.

Koji su simptomi peludne hunjavice?

Najviše su izraženi kihanje, šmrcanje, neprohodnost i punoća nosa, gubitak njuha, vodenasti iscjedak, pečenje u grlu i lagana promuklost.

Na očima dolazi do crvenila, suzenja, svrbeži, peckanja. U ušima može doći do pojačanog lučenja cerumena ili ušne smole što može potaknuti upalu uha ili otežati sluh.

Peludna hunjavica može biti udružena i s drugim alergijskim bolestima pa tako kod neke djece može se javiti alergijski rinitis i pogoršanje bronhalne astme ili pojava peludne hunjavice uz pogoršanje atopijskog dermatitisa.

Uzrok alergije potvrđuje se alergološkim testiranjem. To je kožno testiranje na set uobičajenih alergena koji se u vrlo malim količinama nanose na kožu, a zatim se mjeri lokalna reakcija kože na alergen. Od laboratorijskih pretraga uzima se bris nosa,pretrage krvi i iskašljaja. Kod sumnje na alergijsku astmu potrebna je dodatna pulmološka obrada.

Kako ublažiti simptome?

Od lijekova primjenjuju se antihistaminici, dekongestivi, kortikosteroidi.. Antihistaminici se uzimaju u obliku spreja za nos, kapi za oči ili u obliku tableta. Kortikostereoidi se primjenjuju kod težih oblika bolesti i kada primjena antihistaminika nije u potpunosti otklonila simptome bolesti. Novije generacije lijekova imaju manje štetnih nuspojava pa se primjenjuju i prije pojave samih simptoma bolesti. Kod peludne hunjavice terapija lokalnim kortikosteroidom treba početi 2 do 3 tjedna prije početka cvatnje i prije nego što se pojave prvi simptomi alergije. Potrebno ih je primjenjivati duže vrijeme, tj. onoliko koliko uobičajeno traje izlaganje alergena. Zatim, primjenjuju se dekongestivi, lijekovi koji djeluju na prokrvljenost nosne sluznice te smanjuju vodenasti sekret nosa.

Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija je postupak gdje se u obliku kapi pod jezik ili potkožnih injekcija primjenjuju male, a kasnije sve veće koncentracije alergena i na taj način se imunološki sistem postupno privikava na alergen i ne reagira simptomima alergije. Ova metoda liječenja pokazala se uspješna kod djece i mlađe populacije sa simptomima peludne hunjavice.

Za uspješno izbjegavanje proljetnih alergena potrebno je da pratite bioprognozu i peludni kalendar cvatnje, a tijekom najveće koncentracije peludi, prozore u stanu i automobilu držati zatvorene. Poželjno je koristiti klimatizacijske uređaje a filtere redovito servisirati. Izbjegavati boravak u prirodi s djetetom u toku najveće koncentracije peludi. Odjeću sušiti u stanu, kako bi se izbjeglo unošenje peludi u prostor. Za vrijeme vjetrovitih i sušnih dana smanjiti šetnju na najmanju mjeru. Kosu je potrebno prati svaki dan jer se na njoj donesu peludna zrnca. Izbjegavati provjetravanje prostorija kad je koncentracija peludi najveća. Boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer.

Kako bi smanjili koncentraciju alergena u prostorijama gdje dijete najviše boravi potrebno je ukloniti tekstilne predmete (plišane igračke), tepihe, teške zavjese u kojima se najviše skuplja kućna prašina i grinje. Budući da je koncentracija grinja u madracima i jastucima velika potrebno je nabaviti antialergijske madrace i jastuke, posteljinu promijeniti jednom tjedno i prati na temperaturi iznad 60°C. Prostorije treba redovito čistiti i usisavati po mogućnosti usisavačem sa vodenim filtrom, a površine brisati vlažnom krpom.

Liječenje alergijskih bolesti je dugotrajan proces, potrebna je redovita liječnička kontrola i suradnja pedijatra alergologa, psihologa i medicinskih sestara za dobrobit naših malih bolesnika.

 

Tekst: Nevia Župan, medicinska sestra

Telefončić - savjetovalište za rani razvoj djece

Foto: Profimedia

Tagovi: , , , , , ,

Komentari

Vezano uz temu

Tata se igra drukčije od mame

Po čemu se to razlikuje pristup igri očeva…

Kad Božić zakuca na vrata

Prije nego vas blagdanska euforija potpuno obuzme, želimo…

UNICEF slavi 70. rođendan

Na proslavi održanoj povodom sedamdesete obljetnice osnutka UNICEF-a…

UNICEF-ov Muzej realnosti: otkrijte stvarnost uz pomoć iluzija

Povodom 70. godišnjice djelovanja UNICEF-a, 12. prosinca zagrebački…

Pročitajte i:

Bronhitis - kada kašalj izmakne kontroli

Bronhitis je česta dijagnoza u pedijatrijskoj ambulanti, osobito u zimskim mjesecima. Iako postoji i kronični,…

Tko to tamo hrče?

Oko 10 do 20 posto dječje učestalo hrče tijekom spavanja. Koji su najčešći razlozi i…

To je najveći dar koji možeš dobiti... da čuješ!

Prošlo je već 15 godina od akcije 'Dajmo da čuju' koja je na dotad neviđen…

Dijete sve stavlja u usta!

Oralna faza počinje djetetovim rođenjem, a potrajat će sve do druge godine života