O hrani koju vaša djeca jedu ovisi njihov rast i razvoj. Međutim, ona utječe i na njihovo ponašanje! Zbog toga je važno da znate koje namirnice treba izbjegavati, a koje bi trebalo uvrstiti u svakodnevnu prehranu vašeg mališana – osobito ako je nemiran, razdražljiv, agresivan, hiperaktivan...

Mnoga istraživanja utvrdila su povezanost loše prehrane s poremećajima u ponašanju, pa čak i s manjim koeficijentom inteligencije te lošijim rezultatima u školi. Od svih organa u tijelu mozak je najosjetljiviji i najdelikatniji kad je riječ o prehrambenim potrebama. Zato je važno osigurati stabilan dotok šećera u krvi, kao i nužne aminokiseline, vitamine, minerale i esencijalne masne kiseline. Kod djece koja redovito jedu hranu s visokim udjelom šećera ili rafiniranih ugljikohidrata – kao što su oljuštena riža i bijelo brašno te proizvodi od njih – može doći do pada glukoze u krvi, što obično utječe na raspoloženje.

Te namirnice mogu izazvati oslobađanje hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol, a oni mališane čine nervoznima i uzrujanima – osobito ako su po prirodi nemirni, ako teško kontroliraju osjećaje ili imaju poremećaj ponašanja.

Zamijenite prerađenu hranu prirodnom

Prehrambeni aditivi – osobito konzervansi, umjetne boje i zaslađivači – čine živčani sustav previše aktivnim. Aspartam (E 951) može prouzročiti glavobolju, vrtoglavicu i zamagljen vid, dok saharin (E 954) loše utječe na hiperaktivnost kod djece.

Monosodij glutamat (MSG) ili pojačivač ukusa štetno djeluje na mozak, izaziva glavobolju, hiperaktivnost, kronični umor, nagle promjene krvnog tlaka, poremećaje endokrinog sustava, pretilost i alergijske reakcije, a remeti i rad hormona. Zato je važno da mališani izbjegavaju “tvorničku” hranu ili da im se barem suzi njen izbor.

Nasuprot tomu, “prirodna” hrana djeluje umirujuće na živčani sustav, posebno namirnice koje imaju dosta kalcija (zeleno lisnato povrće, mliječni proizvodi), magnezija (banane) i cinka (orašasti plodovi i razne sjemenke). Ti minerali smiruju nadbubrežne žlijezde, snižavaju krvni tlak, ublažavaju napetost mišića i sprečavaju nesanicu – a sve to utječe na opadanje razine kortizola, hormona stresa.

Hrana koja umiruje

  • Svježe povrće

Najbolje je sirovo, i to nasjeckano, jer ga djeca tako radije jedu: štapići mrkve i celera, trake paprike, cvjetići brokule ili cvjetače (blago blanširani, tek nekoliko minuta u kipućoj vodi).

  • Svježe, smrznuto ili sušeno voće

Poslužite voće koje je zanimljivo narezano − primjerice palmu od banane i kivija, uz dodatak kriški mandarine ili naranče. Ili zdrav voćni parfe − slažite slojeve voća, gušćeg nemasnog jogurta i žitarica.

  • Orašasti plodovi i sjemenke

Vitamin B6, koji se nalazi u koštunjavom voću, smanjuje razdražljivost, depresiju i umor te pozitivno djeluje na promjene raspoloženja. Odlične su i pečene sjemenke suncokreta i bundeve, kao i zrna soje, koja su puna proteina i dijetnih vlakana te pomažu regulaciju glukoze u krvi (poželjno je da soja bude organskog podrijetla).

  • Jogurt sa zanimljivim dodacima

Bogat je proteinima i kalcijem, važnim za izgradnju kostiju, zuba, krvotoka, živčanog i mišićnog sustava. Poslužite običan jogurt ili s malo koncentriranog voćnog soka (domaćeg sirupa od višnje, maline), odnosno voća usitnjenog u blenderu. Po potrebi možete dodati i malo meda ili ječmenog slada (malteksa). Napomena: djeca do navršene dvije godine moraju konzumirati punomasno mlijeko i mliječne proizvode.

  • Zdrave žitarice

Odličan su izbor zobene pahuljice, koje se mogu poslužiti u kašama, juhama, kruhu i slasticama. U kombinaciji sa sjemenkama, sušenim voćem, klicama i mekinjama − energetski su jak doručak, lako probavljiv i blagotvoran.

Tekst: časopis Moje dijete, Snežana Damnjanović Mitić

Foto: Thinkstock