Procjepljivanje je nužno da bi se stvorila i dovoljna količina takozvanog kolektivnog imuniteta



“Cijepljenje je zakonska obveza koju valja poštovati. Ako dijete nije procijepljeno, ne bi se smjelo upisati u vrtić, osim u slučaju kontraindikacije na cjepivo”, kaže dr. Bernard Kaić, voditelj Odjela za cijepljenje Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dodaje kako je procjepljivanje nužno da bi se stvorila dovoljna količina takozvanog kolektivnog imuniteta. Iz programa imunizacije cijepljenjem zbog kontraindikacija su izuzeta djeca s alergijama na sastojke cjepiva, ona oslabljenog imuniteta što je kontraindikacija za živa cjepiva poput mo-pa-ru (ospice, zaušnjaci i rubeola), a privremeno su od cijepljenja izuzeta i djeca s teškom akutnom bolešću (visoka vrućica, upala pluća). Osim “živog” cjepiva mo-pa-ru, ostala su cjepiva iz kalendarskog programa procjepljivanja “mrtva”, što znači da sadržavaju inaktivirani virus. Cijepljenje se obavlja na teret HZZO-a, a ako roditelji (za)kasne s imunizacijom djeteta, ono se bez naplate treba cijepiti zbog takozvane nadoknade propuštenog.




dr. Bernard Kaić, voditelj Odjela za cijepljenje Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ




Cjepivo protiv rota virusa


Hrvatska u redovitom programu cijepljenja obuhvaća čak 95 posto djece, što je bolje i od zapadnih zemalja poput Francuske, Španjolske, Velike Britanije, Italije i Njemačke, koje u posljednje tri godine bilježe epidemije ospica kojih u Hrvatskoj nema. SAD u tom smislu prigovara Europi smatrajući je krivcem i gotovo izvoznikom ospica, osobito stoga što se u toj zemlji djeca cijepe protiv bolesti koje kod nas još nisu u programu, primjerice rota virusa. O najavama kako će se cijepljenje protiv rota virusa uvrstiti u hrvatski kalendar imunizacije djece, epidemiolog ističe kako nije jednostavno donijeti procjenu potrebe i isplativosti uvođenja novog cjepiva u kalendar cijepljenja. Hrvatska dosad nije radila studije isplativosti, ali u dogovoru sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ujesen se spremaju načiniti takvu studiju zbog uvođenja cjepiva protiv rota virusa i nekih drugih novih cjepiva.


Pojedine su zemlje u našem okruženju uvele i cijepljenje protiv vodenih kozica i pneumokoka, kaže dr. Kaić, dodajući kako je teško odvagnuti kojem od novih potencijalnih cijepljenja treba dati prednost. Neke zemlje zato imaju prag procjene isplativosti određenih cjepiva pomoću kojeg se prvo utvrđuje ekonomska isplativost za cjepiva čije uvođenje opravdava epidemiološka situacija i javni interes. Procjenjuje se uz koliku će se cijenu postići određeno smanjenje pojavnosti bolesti i drugo.


Kada je o novim cjepivima na tržištu riječ, primjerice onim protiv rota virusa, pneumokoka ili HPV-a, ona su dosta skupa, ističe naš sugovornik dodajući kako ne štite od svih rota virusa, pneumokoka ili HPV-a. Stoga treba dobro odvagnuti i od ponuđenog na tržištu odabrati najbolje i najučinkovitije cjepivo. Epidemiolog ističe važnost imunizacije stanovništva jer se u slučaju neprocijepljenosti s vremenom stvara velika količina osjetljivih, koja omogućuje pojavu epidemija. Navodi primjer endemskog polija (Afganistan, Pakistan, Indija, Nigerija) koji se svojedobno prenio u Rusiju i Tadžikistan gdje je cijepljenje protiv te zaraze bilo podbacilo.



Trajanje zaštite


Kada je o cjepivima riječ, kaže epidemiolog, nijedno ne štiti u potpunosti pa se može dogoditi da se zaštita s vremenom izgubi, odnosno da se kod nekih procijepljenih uopće ne postigne stvaranje imunosnog odgovora. Većina cjepiva iz redovitoga hrvatskog programa procjepljivanja pruža zaštitu određeno vrijeme, a zatim se ona izgubi ili oslabi. Primjerice, zaštita od zaušnjaka traje petnaestak godina i potom postupno slabi, difteriju valja docjepljivati svakih deset godina, dok nakon dvije doze cjepiva protiv ospica i rubeole nastaje doživotna zaštita. Svakih se deset godina treba cijepiti i protiv tetanusa, kaže epidemiolog, dodajući kako je po imunosnoj zaštiti najslabije cjepivo protiv TBC-a, koje u pravilu od takozvanih diseminiranih oblika bolesti štiti 80 posto.




Još nekoliko stavova stručnjaka:


Tek su se uvođenjem cjepiva neke bolesti iskorijenile- doc. dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”



Sigurnost cjepiva nije primjereno istražena - dr. Lidija Gajski, specijalistica interne medicine Doma zdravlja Zagreb Centar




Cijepljenje - da ili ne? - pedijatar doc. dr. Milivoj Jovančević



Vaše mišljenje o ovoj temi možete podijeliti i na našem Forumu!





Tekst: Snježana Kratz


Foto: Dalibor Zorić; Thinkstock