dojenje

Kako organizirati produženo dojenje?

Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, majkama se preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci i minimalno nastavak dojenja do godine dana starosti djeteta uz uvođenje ostalih namirnica prema kalendaru dohrane. Preporuka je da se doji što dulje, onoliko dugo koliko to odgovara i majci i djetetu.

Dojenjem se ne može razmaziti dijete niti mu naštetiti na bilo koji način ako dijete želi sisati.

U početku majčino mlijeko ima dvije osnovne funkcije u razvoju djeteta. Ono je izvor hranjivih sastojaka potrebnih za rast i razvoj te pomaže u izgradnji djetetova imuniteta. S godinu dana starosti naglasak više nije na nutritivnoj vrijednosti mlijeka, ali je ono itekako korisno i važno u razvoju imuniteta. Dojenje je neizmjerno važno od rođenja djeteta pa sve dok to majci i djetetu odgovara i zbog emocionalnog razvoja djeteta te razvoja odnosa majke i djeteta. Djeca putem dojenja dobivaju osjećaj sigurnosti, pripadanja, ljubavi te im to pomaže da se umire i dok su novorođenčad, ali i kad imaju tri godine. Također, majke tijekom dojenja imaju vrlo intenzivne emocije prema svom djetetu i to je nešto vrlo posebno što treba iskusiti kako bi se u potpunosti razumjelo koje sve dobrobiti za majku i dijete nosi produženo dojenje.

Žena može nastaviti dojiti prema svojim i djetetovim željama i mogućnostima. Nije potrebno da kod dojenja dvogodišnjaka dojite na zahtjev i možete ukinuti podoje koji vam ne odgovaraju, a ostaviti one koji su najdraži vama i djetetu. Najčešće su podoji koji emocionalno najviše znače djetetu onaj kad majka dođe s posla, a dijete iz vrtića te oni nakon jutarnjeg buđenja ili prije večernjeg spavanja. Svaka majka zna koji bi to podoji bili i može slobodno nastaviti dojiti kada joj odgovara.

Prestanak noćnih podoja
Prestanak dojenja savjetuje se provesti vrlo postupno, kao i sve druge promjene, kako dijete ne bismo izlagali prevelikom stresu i kako bismo mu ostavili dovoljno vremena da se malim koracima prilagodi novoj situaciji. Budući da su ženama koje rade najteži podoji tijekom noći, možete njih ukinuti.

To radite na način da dijete umirujete i vraćate ga u san bez dojenja. U tome vam može pomoći neka osoba koja ne može dojiti, poput oca djeteta. Ideja je da dijete, kad se noću probudi, pokušate prvo umiriti tako da mu nježno javite da ste tu i da je sve u redu, da ga mazite, šuškate i budete uz njega dok se ne vrati u san. Ako to ne uspije, može ga tata podići iz kreveta i uspavati ga nošenjem, ljuljanjem, pjevušenjem, maženjem i slično. To je proces koji otprilike traje 7-10 dana i važno je da budete uporni. Dijete vrlo lako prepozna da osoba koja ga umiruje ne može dojiti i nakon nekog vremena prihvati novonastalu rutinu.

Također, važno je da dojenje prije spavanja bude malo ranije te da ga slijedi ritual uspavljivanja u kojem ćete poticati dijete da pronađe svoju metodu samostalnog umirivanja ako je do sada još nije pronašlo. Važno je da ste mirni, opušteni i da dajete djetetu poruku da može zaspati samostalno. Budite uz dijete, mazite ga, čitajte mu priče, pjevate, pronađite nešto što vama kao obitelji odgovara i budite ustrajni u tome. Potrebno je da dijete nauči zaspati bez dojke jer će tu vještinu prenijeti i na noćna buđenja.

Pokušajte razmisliti koje su to situacije tijekom dana kad dijete traži dojku te koje su od tih situacija vama ugodne, a koje nisu. Zadržite one u kojima ste i jedno i drugo zadovoljni koliko god vam odgovara. Kada se odvikne od noćnog dojenja, možete uvoditi nova pravila oko dojenja u nekim drugim situacijama koje vam ne odgovaraju, primjerice kad ste negdje vani i slično. Slobodno recite djetetu da dojke spavaju i da su umorne ili se unaprijed dogovorite da dojite samo kod kuće, samo u određeno doba dana i slično.

Prestanak dojenja će doći spontano
Vaše dijete će vrlo vjerojatno u nekom periodu samostalno prestati tražiti dojku ili ćete vi sami doći do odluke da ste dojili dovoljno dugo i da to više ne želite te ćete tada i prestati. Okolina, naravno, ima svoje mišljenje i na njega ima pravo, no majka ima pravo odabrati što će i kako napraviti. Slušajte sebe i svoje te djetetove potrebe i okružite se osobama koje vas razumiju i pružaju vam podršku, a ove ostale ostavite postrani koliko je to moguće.

Tekst: Unicef, Sunčana Rokvić, magistra psihologije, odgovara na pitanja roditelja na telefonskom savjetovalištu “Telefončić”, 01/4850 555
Foto: Thinkstock

Preporučujemo

Tagovi: , ,

Vezano uz temu

Još jedna Mala škola dojenja u Zagrebu

U ponedjeljak, 13. kolovoza 2018. u Rodinu gnijezdu,…

6 osnovnih pravila za prehranu dojilja

Dok se u svijetu obilježava Svjetski tjedan dojenja…

Pretvorite sve oko sebe u svoje saveznike

Ako poslušate iskusnije od sebe koji su rodili…

16 savjeta koje su mame s iskustvom dale budućim dojiljama

Dojenje djeteta za svaku je majku posebno iskustvo.…

Pročitajte i:

Kako smo se prošlog ljeta pripremali za jaslice?

Donosimo još jedno iskustvo pripreme djeteta na jaslice, ovaj put uspješno prilagođeno na kolektiv

Moje nespretno dijete

Kako si tako nespretan, stalno padaš, vidiš kako druga djeca to mogu!” Takvi i slični…

Treba li vaše dijete popodnevno spavanje?

Već dva tjedna vaše dijete ne želi spavati danju, a uvečer je često cendravo. Kako…

Razigrani razvoj jednogodišnjaka

Nakon intezivnog razvoja koji dijete prolazi do svojeg prvog rođendana, slijede novi izazovi i mogućnosti…