Čak 2,6% dojenčadi i 2,3% male djece je preuhranjeno, 12% osnovnoškolaca ima povećanu tjelesnu težinu, 5% ih je pretilo

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo oko 60% ljudi u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, a i sve je veći broj pretile djece. Smatra se da 12% osnovnoškolaca ima povećanu tjelesnu težinu, a 5% ih je pretilo. Čak 2,6% dojenčadi i 2,3% male djece je preuhranjeno. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se broj pretilih ljudi u Europi od 1980. utrostručio te da je pretilost uzrok smrti u 10 − 12% slučajeva.


Osim ozbiljnih utjecaja na zdravlje, pretilost posebno utječe na psihički razvoj osobe. Zadirkivanje vršnjaka zbog debljine, kritike roditelja i ostalih odraslih zbog prehrambenih navika te nezadovoljstvo vlastitim izgledom imaju velik utjecaj na djetetov osjećaj samopoštovanja. Osjećaj manje vrijednosti može voditi depresiji, asocijalnom ponašanju i poremećajima u prehrani.



Uzroci pretilosti


Uzroci sve većeg broja pretjerano teških, pretilih ljudi, pa tako i djece, mnogobrojni su. Mogućnost izbora hrane i prehrambenih artikala je golema. Osim široke ponude, hrana se nudi na svakom koraku: pekarnice, restorani brze hrane, slastičarnice, ćevabdžinice... Sve to mami na dodatan i često nepotreban unos kalorija. Osim toga, živimo u doba automobila, dizala, pokretnih stepenica, djeca sve više vremena provode ispred televizora i računala umjesto da se igraju na otvorenom i sve su manje fizički aktivna. Ne treba zanemariti ni obiteljsko nasljeđe te bolesti poremećaja metabolizma.


Većina se roditelja nekritički odnosi prema prekomjernoj težini svojega djeteta. Prekomjerno teško dijete njima se čini samo "bucmasto".



Posljedice pretilosti


Da debljina može imati dugoročne posljedice, nije novost. Ona može uzrokovati: dijabetes tipa 2, hiperlipidemiju (povećanu masnoću u krvi), opterećenje i oštećenje zglobova i kostiju, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvnih žila, poteškoće u disanju, a smatra se i da su neke vrste karcinoma izravno povezane s nepravilnom i neuravnoteženom prehranom... No, u prvome redu treba imati na umu da dijete samo prati i oponaša prehrambene navike svoje okoline.



Zato razmislite: doručkujete li, u koje vrijeme jedete, koliko često zajedno u miru jedete sa svojim djetetom, kolika je zastupljenost voća i povrća u vašim obrocima, je li za vrijeme jela upaljen televizor, grickate li razne grickalice između obroka...



Određivanje pretilosti


Pri određivanju je li osoba pretila, koristimo se indeksom tjelesne mase (ITM ili engleski BMI − Body Mass Index). Kod odraslih osoba uzima se opseg struka i debljina kožnog nabora te podjela tjelesne mase u kilogramima s kvadratom visine. Kod djece zbog promjena u sastavu tijela tijekom rasta i razvoja, identifikacija pretilosti obavlja se pomoću krivulja BMI PERCENTILA, prilagođenih djetetovoj dobi i spolu (tablice možete naći na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: http://www.hzjz.hr/publikacije/zdravlje/tjel_tezina.htm).




Pothranjeno ili bolesno pretilo dijete


U slučaju nedovoljne tjelesne mase s obzirom na dob i visinu djeteta savjetuje se konzultacija s pedijatrom. U slučaju da je dijete pretilo ili izrazito pretilo, preporučuje se korekcija tjelesne težine pod stručnim vodstvom.


Osim pedijatra, trebalo bi se posavjetovati i s nutricionistom i psihologom. U KBC-u Zagreb (Rebro, Kišpatićeva 12, Zagreb) počeo je s radom Centar za debljinu, u čijem timu sudjeluju različiti stručnjaci, od endokrinologa do radiologa, nutricionista i psihijatara.



Prevencija debljine



  • Djeci su potrebne različite vrste namirnica. Što je raznolikija prehrana, to je i unos različitih makronutrijenata i mikronutrijenata bogatiji. Stoga, što različitije i šarenije, to bolje.



  • Na jelovniku se treba naći puno namirnica biljnog podrijetla kao što su: povrće, voće, krumpir, riža i kruh. Tijekom dana to bi značilo: 3 do 5 kriški kruha (po mogućnosti od integralnoga brašna), dvije voćke, 2 do 4 krumpira, čaša nasjeckanog sezonskog povrća. Obratite pozornost i na količinu tekućine koju dijete pije.



  • Tijekom dana trebalo bi popiti 3 do 5 čaša vode. Razne zaslađene napitke (ledeni čaj, limunada, gazirana pića) ne preporučuje se piti više od jedanput u tjedan dana, dok crni čaj i sva ostala pića koja sadržavaju kofein nisu pogodna za djecu.



  • Meso, proizvode od mesa, jaja, sir, mlijeko djeca trebaju unositi u umjerenim količinama.



  • Masti i namirnice koje sadržavaju masti kao što su maslac, vrhnje, slatkiši i slane grickalice trebaju biti manje zastupljeni u dječjoj prehrani.



  • Djeci mlađoj od 5 godina potrebe za energijom su povećane, te ako dijete nema povećanu tjelesnu težinu, ne treba mu nuditi proizvode s nižim udjelom masnoće. Ako dijete to baš traži, tijekom dana ponudite mu 2 do 3 komadića čokolade, jedan manji voćni kolač ili 4 do 5 keksa. Fast-food hranu kao što su hamburgeri, pizza i pommes frites, ograničite na jednu porciju na tjedan.



  • Tih se pravila držite dosljedno i dijete će ih usvojiti kao normalne i neće tražiti više od toga.



  • U prevenciji prekomjerne težine vrlo je važno i postaviti čvrsta pravila u vezi s gledanjem televizije te količinom vremena provedenog pred računalom. Kretanje i tjelovježba ključni su čimbenici u održavanju zdrave tjelesne težine.



Napisala: Martina Ivanišević, dipl. ing. prehrambene tehnologije


Foto: Thinkstock