Sve tajne špinata

Svi znamo da je špinat „jaako zdrav“ i da je Popaj jak zato što ga jede, ali znamo li što se to zapravo krije u tamnozelenim listovima ove namirnice?

Špinat je bogat izvor vitamina C koji jača imunitet i pomaže resorpciju željeza; zatim vitamina A koji održava zdravima kožu i sluznicu, te vitaminima B skupine uključujući i folnu kiselinu koja djeluje na stvaranje crvenih krvnih stanica. Da bi očuvali te vitamine, špinat je najbolje kuhati na pari ili u vrlo maloj količini vode, ne dulje od 10-ak minuta. Želite li zadržati svježu, zelenu boju špinata, odmah nakon kuhanja izvadite ga iz vruće vode i potopite na nekoliko minuta u hladnoj.

Od minerala najviše ima kalija koji olakšava rad bubrega i srca; kalcija važnog za rast zdravih kostiju i zubi; magnezija koji jača mišiće, te željeza. U manjim količinama su zastupljeni fosfor, mangan, bakar, cink i jod.

I još nekoliko tajni vezanih uz pripremu špinata: prije kuhanja mu odstranite peteljku i veće poprečne žile na listovima, budući da su upravo one bogate oksalnom kiselinom, koja može tvoriti malene kristaliće i taložiti se u djetetovim mokraćnim kanalima i bubrezima. Oksalna kiselina je i glavni uzrok zašto špinat pripremamo s mlijekom: veže kalcij iz mlijeka, tvoreći netopljiv spoj kalcij-oksalat i tako se izlučuje iz organizma. Umjesto mlijeka možete, naravno, upotrijebiti i adaptirano mlijeko za dojenčad ili majčino mlijeko, ili neki drugi mliječni proizvod (jogurt, vrhnje, svježi sir); jedino je važno da obiluje kalcijem.

Vodu u kojoj se špinat kuhao bacite, jer je puna nitrata koji prelaze u nitrite, iz kojih pak djelovanjem bakterija u debelom crijevu mogu nastati nitrozamini – potencijalno kancerogenog djelovanja. Upravo su nitrati razlog zbog kojega špinat treba pripremati uvijek neposredno prije konzumiranja jer se jednom termički obrađen špinat ne smije ponovno zagrijavati, niti dulje čuvati (čak ni u hladnjaku).