Što odabrati za prve kašice

Prvo dojenačko jelo može biti kuhana riža koju usitnite zajedno s majčinim mlijekom ili formulom. Napravite gustu kašicu poput krem-juhe.

Nakon ove prve kašice i nekoliko dana možete pokušati s kuhanom i u kašicu zgnječenom mrkvom ili tikvicom kojima u početku dodajete majčino mlijeko i rižu, a kasnije ponudite kao samostalnu povrtnu kašicu. Naravno da treba uvoditi najprije jednu, a tek nakon tjedan dana drugu vrstu povrća. Za treće jelo dojenčetu možete ponuditi kuhan i u kašicu zgnječen krumpir komu u razmaku od nekoliko dana dodajete kuhanu mrkvu, zatim i tikvice, cvjetaču i korabicu.

DOJENAČKE PRVE NAMIRNICE (6+):

majčino mlijeko ili prilagođena mliječna formula
riža, krumpir, kukuruz, zob, pšenica (gluten)
mrkva, tikvice, cvjetača, korabica
jabuka, kruška, marelica
repičino/kukuruzno/sojino i maslinovo ulje

Savjetujemo da dojenčetu najprije uvedete povrće koje ima neutralniji okus od voća. Pri uvođenju voćnih ili voćno-žitnih kašica počnite s jabukom ili kruškom. Ne preporučuje se dojenčetu davati bananu kao prvu namirnicu, jer zgnječena u kašicu ima presladak okus, pa se može dogoditi da dijete kasnije ima teškoće s uvođenjem ostalih živežnih namirnica. Dojenče ih može odbijati jer pamti sladak okus banane, pa druga hrana ima premalo izražen okus.

Majčinom ili prilagođenom mlijeku dodajte osim riže i kukuruznu kašicu. Smatra se da rana (prije 4. mjeseca) i kasna dohrana (iza 7. mjeseca) sa žitaricama koje sadrže gluten povećava opasnost od celijakije u djece s genetskim nasljeđem. S uvođenjem manjih količina žitarica koje sadrže gluten (pšenica, zob, ...) počinje se dok je dojenče još na majčinome mlijeku (npr. u 6. mjesecu). Majčino mlijeko smanjuje opasnost od razvoja celijakije.

Mliječno-žitne kašice pripremajte djeci do navršene godine dana s majčinim mlijekom ili s prilagođenom mliječnom formulom. Uvođenje većih količina kravljega mlijeka prije navršene prve godine nikako se ne preporučuje. Kravlje je mlijeko vrlo slabi izvor željeza, joda i nekih vitamina, a sadrži previše bjelančevina koje mogu opteretiti dojenčetove bubrege, ima neprimjeren sastav masnoća, previše mliječnoga šećera – laktoze (intolerancija laktoze) i može uzrokovati mikroskopski malena krvarenja u probavnome sustavu ako se uvodi u dobi prije navršenih 9 mjeseci.

Shutterstock

U sedmome mjesecu počinje se u dojenačku prehranu dodavati više bjelančevina – u obliku mesa. Bijelo meso peradi i crveno meso zeca ili ždrijebeta i kasnije teletina najbolje su vrste mesa. Meso peradi i zečeva jest zbog kratkih mišićnih vlakana lako probavljivo. Preporučuje se da se konzumira dvaput ili triput tjedno jer u tome je razdoblju meso glavni izvor željeza u prehrani dojenčeta.

Dojenčetu jednom tjedno valja ponuditi i tvrdo kuhan žutanjak (po mogućnosti obogaćen s omega 3), ako u obitelji nisu prisutne alergijske bolesti. Ne preporučuje se uvesti bjelanjak u prehranu dojenčeta prije navršene prve godine života. Ako su u obitelji prisutne alergije, jaje (i žutanjak i bjelanjak) uvodi se nakon navršene prve godine života.

Ribe su važan izvor visokokvalitetnih bjelančevina (esencijalnih aminokiselina), željeza i joda. Morske su ribe odličan izbor i omega-3 masnih kiselina, koje su jako važne za dojenčad, prije svega za razvoj živčanoga sustava. Pregled brojnih najnovijih istraživanja (Complementary eating: A Commentary by the ESPGHAN Commettee on Nutrition; JPGN 46:99-110;2008) pokazao je da uvođenje morskih riba nakon navršenog 6. mjeseca starosti ne smanjuje učestalost alergija u dojene dojenčadi ako nema alergijama opterećene obiteljske anamneze.

Važno je da hranu bogatu bjelančevinama uvodite postupno u malim količinama (30 – 35 g/obroku) da ne opterećujete bubrege.