Koliko je atopijski dermatitis učestala bolest kod nas i koji uzrast je najviše pogođen - prvo je pitanje na koje je odgovor dalaprim. dr. sc. Slobodna Murat Sušić, specijalist pedijatrije i dermatovenerologije te voditelj Odjela za pedijatrijsku dermatovenerologiju KBC-a Zagreb, koja ističe kako je riječ o najučestalijoj kroničnoj bolest kože koja najčešće pogađa djecu. "Učestalost bolesti raste tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, koja je s oko 5 posto učestalosti pedesetih godina danas porasla na učestalost od oko 20 posto u razvijenim zemljama. Atopijski dermatitis (AD) je dugotrajna upalna bolest kože, obilježena crvenilom, suhoćom i perutavosti kože, te upornim i intenzivnim svrbežom. Procjenjuje se da danas oko 20 posto djece predškolske i školske dobi boluje od AD. U kasnijoj dobi takva su djeca sklonija obolijevanju od bronhalne astme i peludne hunjavice", objasnila je dr. Murat Sušić. 

Na koji se način bolest otkriva? Imaju li svi iste simptome ili postoje različite kategorije bolesti?

Većina, iako ne sva djeca, s AD imaju suhu kožu. Pojava crvenila, područja zadebljane kože s ljuskicama na površini te ponekad, u slučaju jake upale, i vlaženje, tipične su promjene za AD. Često se vide i ogrebotine radi grebanja kože. Ipak, za postavljanje dijagnoze važan je smještaj opisanih promjena kao i podatak o trajanju. Karakteristične promjene najčešće su kod beba smještene na licu, vratu, na obrazima, čelu te nerijetko i na vlasištu. Tipično je da su u djece do 2 godine promjene češće smještene na vanjskim stranama ruku i nogu dok se u kasnijoj dobi „sele” u pregibe velikih zglobova, kao što su pregibi koljena i laktovi. Vrlo karakterističan je uporan i zamoran svrbež kože koji često remeti i djetetov san. Svrbež nerijetko nije u korelaciji s intenzitetom kožnih promjena, a najjači je obično tijekom noći. Stupanj zahvaćenosti tijela ovim promjenama definira težinu dijagnoze.

shutterstock_2169082803.jpg
Shutterstock Procjenjuje se da oko 20 posto djece predškolske i školske dobi boluje od atopijskog dermatitisa

Može li se ova bolest nekako spriječiti te koji su najčešći vanjski i unutarnji utjecaji koji vode do AD?

Točan uzrok pojave bolesti, kao i razlozi povećanja učestalosti nisu do kraja poznati. U nastanku bolesti važno je nasljeđe, pa tako u istoj obitelji često više osoba boluje od AD i/ili od bronhalne astme i peludne hunjavice. Nesumnjivo važnu ulogu imaju i različiti čimbenici iz okoline. Zagađenje okoliša, povećano izlaganje kućnoj prašini i grinju, viši ekonomski standard obitelji, odrastanje u obitelji sa samo jednim djetetom, viši stupanj obrazovanja majke, češća upotreba antibiotika, smanjen broj infekcija zbog cijepljenja, izloženost duhanskom dimu samo su neki od danas prepoznatih čimbenika koji povećavaju rizik nastanka AD te bronhalne astme i peludne hunjavice. 

Na koji se način bolest liječi, koliko traje, kakvi su rezultati?

Liječenje djeteta s atopijskim dermatitisom sastoji se od primjerene njege, izbjegavanja mogućih „okidača“ bolesti i pogoršanja, te u neke djece odgovarajuće dijete. Osnovna terapija sastoji se od primjene preparata koji sadrže kortikosteroide i to pod redovitim nadzorom dermatologa, ponekad tzv. lokalnih imunomodulatora, te po potrebi, za ublažavanje svrbeža, primjene lijekova koji isti mogu ublažiti kao što su antihistaminici. No liječenje mora biti vođeno i pod kontrolom liječnika. U njezi kože također je važna primjerena higijena pri kojoj se ne smiju koristiti agresivni, isušujući sapuni.

shutterstock_700239784.jpg
Shutterstock Pojava crvenila i područja zadebljane kože s ljuskicama na površini tipične su promjene za AD

Što povoljno, a što nepovoljno utječe za pojačavanje simptoma i kakav je utjecaj prehrane djeteta na bolest? Postoje li namirnice koje bi trebalo izbjegavati?

U djeteta s atopijskim dermatitisom treba paziti na sve vanjske faktore, stoga se savjetuje izbjegavanje izravnog dodira kože sa sintetikom i vunom. Također treba izbjegavati namirnice koje mogu izazvati iritaciju oko usnica (npr. citrično voće - limun) i namirnice za koje se pokazalo kako mogu pojačati svrbež (npr. čokolada, konzervansi, jagode, rajčica). U dojenčadi, naročito one s težom kliničkom slikom, češća je preosjetljivost na pojedine namirnice, dok je preosjetljivost na okolišne alergene iznimno rijetka. Najčešće se dijagnosticira alergija na jaje, kravlje mlijeko, soju, kikiriki ili ribu.Od okolišnih čimbenika savjetuje se izbjegavati upotrebu pernatih jastuka, popluna i smanjiti izloženost kućnoj prašini i grinjama. Suh zrak tijekom perioda grijanja također će dodatno isušiti kožu djeteta, a tijekom ljetnih mjesec treba izbjegavati prekomjerno izlaganje suncu. Premda se savjetuje boravak na moru i umjereno izlaganje kože suncu, jer ima povoljan učinak u djece s AD. Međutim, potrebna je odgovarajuća zaštita kože redovitom primjenom preparata za zaštitu kože od sunca i izbjegavanja izlaganju najjačem suncu između 11 i 17 sati.

shutterstock_1940900752.jpg
Shutterstock Osnovna terapija sastoji se od primjene preparata koji sadrže kortikosteroide

Koje su još spoznaje u tretiranju i liječenju AD?

Mikrobi i bakterije nisu uvijek štetni za naše zdravlje. Naime, sastavni su dio prirodne zaštite naše kože. Mikrobiom, naziv za prirodni ekosustav mikroba na našoj koži, štiti našu kožu od vanjskih oštećenja. Kožni mikrobiom djeluje kao drugi genom; u interakciji s našim tijelom, osigurava njegovo zdravo funkcioniranje. Brojna novija istraživanja potvrđuju da defekti u funkciji epidermalne barijere, imaju važnu, ako ne i najznačajniju ulogu kod nastanka i održavanja upale u koži u AD bolesnika. Prepoznato je nekoliko ključnih čimbenika, od kojih se filagrin pokazao kao najznačajniji, čiji nedostatak dovodi do smanjenja funkcije epidermalne barijere. Obzirom na važnost oštećene epidermalne barijere kod oboljelih od AD liječenje mora biti usmjereno primarno na provođenje mjera za popravak ovih oštećenja, ali istovremeno i na kontrolu upalnih zbivanja, identifikaciju trigera i mjere sprječavanja kontakata s istim, te sprječavanje i liječenje infekcija.