Majčino mlijeko idealno je prilagođeno djetetovim potrebama za hranom, potiče njegov rast i podupire imunitet. Ako želite dojiti, nema zapreke da iskoristite taj dar prirode

Sve do otprilike 6. mjeseca života sastav mlijeka potpuno zadovoljava sve potrebe djeteta, omogućuje mu rast i razvoj te ga štiti od bolesti. Nakon pola godine dojenja, mlijeko polako više nije dostatno pa je potrebno početi s dohranom. Obroke na prsima nadopunit će kašice koje će zadovoljiti djetetove sve veće potrebe za kalorijama, željezom, vitaminima i mineralima. Ipak, uvođenje dohrane nikako ne znači da s dojenjem treba prestati. Majčino mlijeko i nadalje ostaje vrijedan izvor hranjivih tvari i imuniteta, koji su važni za zdravlje i otpornost djetetova organizma ubuduće.


Kako bismo saznali zašto je važno da dijete dobije majčino mlijeko, potrebno je malo zaviriti u taj bebin najdraži napitak. Što sve vrijednoga majčino mlijeko sadrži i zašto je u većini slučajeva gotovo idealna djetetova hrana?




VODA


Iako majčino mlijeko doživljavamo ponajprije kao hranu za bebu, ono se sastoji uglavnom od tekućine, i to vode. Sve ostale hranjive tvari, vitamini, minerali i obrambeni imunoglobulini otopljeni su upravo u toj tekućini i to u idealnom omjeru. Zato majčino mlijeko istovremeno hrani i poji dijete. Znamo li tu činjenicu tad argumenti da djetetu treba davati vode za žeđ ne stoje.


Još zanimljivija je činjenica da majčino mlijeko može biti više ili manje vodenasto, ovisno o trenutku podoja. U početku svakog dojenja mlijeko je vodenastije jer mu je zadatak utažiti djetetovu žeđ. Postupno, u drugoj polovici obroka (na istoj dojci) mlijeko postaje sve gušće i kaloričnije - pretvara se u "zadnje hranjivo mlijeko", odnosno "hranu”. Ako majka pije dovoljno tekućine i dijete doji po želji, čak se i ljeti djetetove potrebe za tekućinom mogu zadovoljiti dojenjem.




BJELANČEVINE


Majčino mlijeko sadrži dva tipa bjelančevina - kazein i laktalbumin. Laktalbumin prevladava u sastavu i lakše se probavlja. S druge strane, kazein se tijekom probave u želucu zgrušnjava u lopticu i teže se probavlja. Upravo nadomjesno mlijeko, na bazi kravljeg mlijeka, ima i do tri puta veći udjel te teže probavljive bjelančevine pa ono zato teže "pada” na želudac, a velik dio tih bjelančevina dijete ne iskoristi, već izbaci neprobavljene preko stolice, pa je zato nedojenom djetetu katkad potrebno količinski više hrane da bi moglo napredovati.


Budući da se majčino mlijeko lakše probavlja, dijete brže ogladni. Zato dojena djeca trebaju češće jesti i to u razmaku od 2 do 3 sata. Ipak, dojena djeca iskoriste sve bjelančevine iz mlijeka i normalno napreduju i s manjim količinama mlijeka. Dojena djeca rjeđe imaju problema s probavom, manje ih muči zatvor ili stvaranje plinova, a i stolica im je rjeđa.




MASNOĆE


Masnoće su sastavni dio mlijeka i pored šećera najvažniji su izvor energije. Također su vrlo važne jer sudjeluju u izgradnji živčanog sustava. Majčino mlijeko je uglavnom sačinjeno od lakše probavljivih nezasićenih masnih i esencijalnih kiselina, dok je kravlje mlijeko bogatije zasićenim, teško probavljivim masnim kiselinama.


Zbog toga se pri proizvodnji nadomjesnog mlijeka danas odstranjuju zasićene masnoće i dodaju lakše probavljive masnoće biljnih ulja. Na žalost, iako je tehnologija napredovala i sastav majčina mlijeka uvelike poznat, nijedno nadomjesno mlijeko još uvijek ne uspijeva do kraja oponašati sastav masnih kiselina majčina mlijeka koje bi u djetetovoj probavi bile savršeno iskoristive.




UGLJIKOHIDRATI


Mliječni šećer (laktoza) drugi je, prema važnosti, izvor energije u majčinu mlijeku. Ovaj šećer se nalazi i u kravljem mlijeku pa je nadomjesno mlijeko, što se tiče hranjivosti, gotovo jednakovrijedno. Ali, ono, za razliku od majčina mlijeka, ne sadrži oligosaharide, posebne šećere koji potiču razvoj zdrave crijevne flore, odnosno crijevnih bakterija (bifidoflore). Ove crijevne bakterije sprječavaju razvoj štetnih bakterija koje izazivaju, primjerice, kolike ili neke crijevne infekcije.




MINERALI


U minerale ubrajamo soli, kalcij, fosfor, magnezij... Majčino mlijeko ih sadrži manje nego kravlje mlijeko, no ta je količina optimalna za dijete. Upravo ta veća količina minerala u nadomjesnom mlijeku može izazvati poteškoće. Od njih je dijete žednije što roditelji znaju nadomjestiti novom bočicom umjesto da djetetu daju vode ili čaja. Stoga, kod pripreme bočice valja pripaziti da ne pripremate veće koncentracije smjese od preporučenih te spriječite dehidraciju djeteta u slučaju proljeva ili temperature. Tijelo, posebice bubrezi, moraju imati dovoljno tekućine da isperu višak soli iz tijela. U slučaju istih poteškoća sa zdravljem ili dehidracije kod dojene djece, ona se češćim dojenjem mogu dostatno napojiti.




VITAMINI I ŽELJEZO


Majčino mlijeko sadrži velike količine vitamina A, C i E, dok se A i E te D i K vitamini pohranjuju kod djeteta i za vrijeme trudnoće. Njih je puno manje u kravljem mlijeku od kojeg se radi nadomjesno mlijeko. Kod majki koje se malo brinu o svojoj prehrani, jedu neredovito ili su vegetarijanke, postoji veća šansa da neki vitamini, a i željezo neće dospjeti do mlijeka. Zato je bitno da žena bira i kombinira zdrave namirnice u svojoj prehrani i da u dogovoru s liječnikom uzima dodatne vitamine B12, vitamin D (prevencija rahitisa) i vitamin K.



Prednost majčino mlijeko ima i kad je riječ o željezu. Ono sadrži laktoferin, enzim važan u procesu apsorpcije željeza. U kravljem mlijeku nema tog enzima pa djeca na bočici teže apsorbiraju željezo i mogu imati manjak željeza. Djeca, u principu, nakon rođenja uz dojenje mogu živjeti na zalihama željeza koje su dobila od majke tijekom trudnoće, no nakon 6. mjeseca te su zalihe iscrpljene i potrebno ih je nadoknađivati svakodnevno kroz hranu.


Dodatno uzimanje željeza, koje se nerijetko prepisuje dojenčadi, pogoduje razvoju bakterija koje izazivaju plinove i grčeve u crijevima. S druge strane, željezo iz majčina mlijeka apsorbira se preko laktoferina i u tom obliku nije dostupno bakterijama koje izazivaju kolike, a koje za svoj razvoj trebaju baš željezo.




IMUNA ANTITIJELA


Dijete do kraja prve godine nema vlastiti imunitet jer se njegov obrambeni sustav tek treba izgraditi. Zato majčino mlijeko brani djetetov organizam opskrbljujući ga gotovim imunim antitijelima (imunoglobulinima). Dok je u majčinom trbuhu dobro zaštićeno od bacila i bakterija jer je u sterilnoj okolini i iz majčine krvi ima sve što mu je potrebno za obranu, dolaskom na svijet ta zaštita prestaje. Ali dijete ne ostaje nezaštićeno. Majčino mlijeko u prvim danima nakon porođaja obiluje imunoglobulinima, koji brane organizam od vanjskih bakterija te oblažu sluznice želuca i crijevnog trakta zaštitnim slojem, štiteći ga od napada bakterija.



Tekst: Ivona Šatrak


Foto: Arhiva Roditelji.hr