pelene

Jednokratne ili pamučne pelene?

Mnogi roditelji pitaju se jesu li jednokratne pelene zdrave za dijete. Rastuća briga za okoliš mnoge je dovela do zaključka da jednokratne pelene troše prirodne resurse i uzrokuju goleme količine nerazgradive plastike na odlagalištima otpada. Drugi su roditelji još uvijek neodlučni. Ako ste među njima, uzmite u obzir sve činjenice o toj temi.

Jeste li znali da od rođenja do navikavanja na tutu dijete potroši oko 8000 pelena? Uistinu dojmljiv broj koji navodi na zaključak da izbor pelena - pamučnih ili jednokratnih - ima golem utjecaj ne samo na dobrobit djeteta nego i na cijeli planet. Stoga odluka o tome zavređuje pobliže razmatranje i razmišljanje.

Pelene i zdravlje
Budući da su pelene 24 sata dnevno u kontaktu s nježnom dječjom kožom, to ih čini važnim zdravstvenim pitanjem. Kod pamučnih pelena vrlo je brzo jasno kada je dijete mokro, dok se u jednokratnima dijete može dulje vrijeme osjećati suho jer upijajući materijali odvode vlagu u sredinu pelene. Stoga je kod jednokratnih rjeđe potrebno mijenjati pelene, no povećan je rizik od pelenskog osipa. Ipak, bez obzira na vrstu pelena, dobro ih je mijenjati svaka dva-tri sata, čak i ako su suhe. Zatim je tu pitanje sintetičkih materijala. Mogu li kemikalije u jednokratnim pelenama biti štetne za dijete?
Jedna znanstvena studija američkog laboratorija Anderson Laboratories pokazala je da jednokratne pelene otpuštaju takozvane hlapive organske spojeve toluen, etilbenzen, ksilen i dipenten, za koje je poznato da izazivaju toksične promjene kao što su rak i oštećenja mozga. Ta su istraživanja pokazala i da su miševi izloženi kemikalijama koje otpuštaju jednokratne pelene skloniji nadraženosti dišnih putova od miševa koji su bili izloženi emisiji iz pamučnih pelena. Ti su se učinci povećavali s učestalošću izloženosti. Autor studije naveo je da jednokratne pelene mogu izazvati simptome slične astmi i predložio dodatna istraživanja o mogućoj povezanosti emisije jednokratnih pelena i astme.

Oprez kod muških beba
Mala djeca udišu više zraka po kilogramu mase nego odrasli i općenito su osjetljivija na otrovne učinke onečišćivača zraka. Dobra je vijest da pamučne i neke vrste jednokratnih pelena imaju vrlo nisku emisiju tih tvari. Glavni filtar za upijanje vlage jest natrijev poliakrilat, koji može izazvati dišne i kožne iritacije kod čestih izloženosti visokoj razini. Druge su, pak, studije pokazale da gelovi s visokom moći upijanja nisu povezani s iritacijama kože. Treba imati na umu da gel koji se danas rabi u jednokratnim pelenama nije onaj koji sadržavaju visoko upijajući tamponi, povezani s toksičnim sindromom.
Jedno istraživanje provedeno u Njemačkoj na maloj skupini muških beba pokazalo je da su dječaci koji su nosili jednokratne pelene imali višu temperaturu skrotuma. No nije poznato je li to poslije imalo utjecaj na njihovu plodnost. Druga studija pokazala je da je temperatura skrotuma dječaka koji su nosili pamučne pelene sa zaštitnim omotačem bila jednaka kao kod dječaka koji su nosili jednokratne pelene. Platnene pelene nošene bez omotača povezane su s najnižim temperaturama.
Većina pelena, platnenih i jednokratnih, izbjeljuje se klorom. Stoga postoje neke naznake da pelene mogu sadržavati tragove dioksina, visoko kancerogenog nusprodukta izbjeljivanja klorom. Budući da pelene dolaze u kontakt s djetetovim genitalijama, neki su roditelji zabrinuti oko potencijalnoga reproduktivnog raka. Trenutačno nema čvrstih znanstvenih dokaza da je tako. Tu je i pitanje sigurnosti djeteta zbog upotrebe kopči za pričvršćivanje pamučnih pelena, koje također zabrinjavaju roditelje. Srećom, danas plastične kopče zamjenjuju metalne kopče za većinu pelena.

Pelene i prirodni izvori
Za proizvodnju jednokratnih pelena potrebno je 1,3 milijuna tona drvene kaše, što je četvrt milijuna stabala svake godine, te plastika koja se proizvodi od petroleja. Za obje vrste pelena također su potrebne energija i voda za proizvodnju te pranje pamučnih pelena. Raspravljalo se o tome, ponajprije među proizvođačima jednokratnih pelena, kako proizvodnja i pranje pamučnih pelena troše više energije i vode te stvaraju više onečišćenja nego proizvodnja jednokratnih. S druge strane, neki znanstveni časopisi ističu da je za pranje pamučnih pelena kod kuće potrebna jednaka količina vode kao za ispiranje toaleta šest puta dnevno, što dijete čini kada nauči koristiti zahod. Dakle, obje vrste pelena mogu naškoditi okolišu, samo na drukčiji način.

Odlaganje
Glavni problem s jednokratnim pelenama jest njihovo odlaganje. Načinjene su od papira, plastike i gela koji upija vlagu, natrijeva poliakrilata. Ti se materijali vrlo sporo razgrađuju, drugim riječima vječni su poput dijamanata. Mnogi stručnjaci za gospodarenje otpadom smatraju da se na odlagalištima otpada zbog manjka kisika i vode uopće ne razgrađuju ni umjetni ni prirodni sastojci, unatoč tomu što neki proizvođači tvrde da su njihove pelene biorazgradive. Neki čak stavljaju kukuruzni škrob u plastiku, što pomaže da se plastika raspadne na manje komadiće, ali ne razgrađuje ju u sastojke bezopasne za okoliš. Pravilan postupak s jednokratnim pelenama bio bi baciti fekalije u toalet prije njihova odlaganja u kantu za otpatke, no većina roditelja to ne čini. Neugodan miris i bakterije mogu ugroziti zdravlje. Fekalije također sadržavaju žive viruse koji se potencijalno mogu osloboditi u okoliš ako iscure na smetlištu.

Pesticidi
Na usjevima pamuka rabi se više pesticida nego za bilo koji drugi usjev, što uzrokuje onečišćenje tla. Drugi je problem s pamukom to što se sve češće uzgajaju genetički manipulirane vrste. To nema bitan izravan utjecaj na djecu, no ne postoji dovoljno istraživanja o dugoročnom utjecaju takvih vrsta na okoliš. Ipak, postoji sumnja da takve promijenjene vrste biljaka utječu na ekosustav na razne načine.

Proizvodnja
Proizvodnja pelena, i pamučnih i jednokratnih, uzrokuje otpuštanje dioksina, potencijalno kancerogene tvari koja remeti hormonsku ravnotežu, u otpadne vode, zbog klora za izbjeljivanje pamuka i drvene kaše. Dioksin može godinama ostati nerazgrađen i imati reproduktivne učinke u biljnom i životinjskom svijetu. Također se akumulira u tkivu ljudi i životinja. Ljudi su izloženi utjecaju dioksina putem hrane koja je kontaminirana zbog onečišćenja okoliša. Osim dioksina, jednokratne pelene mogu sadržavati i otapala, mulj i teške metale.

Pelene za 21. stoljeće
Futuristi najavljuju da će u budućnosti, koja nije jako daleko, recikliranjem biti moguće smanjiti utjecaj jednokratnih pelena na ljude i okoliš. Pilot program proveden u Santa Clariti u Kaliforniji pokazao je da takvo recikliranje doista funkcionira. Roditelji su donosili pelene na reciklažno mjesto u posebnim kantama, a tvrtka koja proizvodi pelene prala ih je i odvajala sastojke. Obnovljena drvena kaša i plastika mogu poslužiti u proizvodnji crijepa, drvenih podova, uljnih filtara i uložaka.

Za kraj ukratko zbrojimo plusove i minuse za obje vrste pelena.

Pamučne
Plus
Jeftinije su, mogu se rabiti 100-150 puta, zdravije su za dijete i ugodnije za nošenje; u njima koža bebe slobodno diše, ne dolazi do pregrijavanja tijela, a pamuk dobro upija vlagu. Njihovom uporabom uvelike se smanjuje opasnost od pelenskog osipa; pomažu kod isparavanja nusprodukata urina. U platnenoj peleni dijete osjeća kada je mokro i tako postaje svjesno funkcija svog tijela, povezuje uzrok s posljedicom, pa se ranije odvikne od pelena.

Minus
Moraju se prati i sušiti. Za usjeve pamuka potrebne se velike količine pesticida.

Jednokratne
Plus
Jednostavne su za upotrebu, nije ih potrebno prati i sušiti; manje cure nego pamučne ako se redovito mijenjaju, što znači da je rjeđe potrebno djetetu mijenjati odjeću i posteljinu.
Minus
Sastojci se teško ili uopće ne razgrađuju; kemikalije s velikom sposobnošću upijanja vlage u dodiru s vodom pretvaraju se u gel, što često izaziva alergijsku reakciju na koži djeteta. Povisuju temperaturu skrotuma kod dječaka.

Dva iskustva:

Irena V., Zagreb
Još tijekom trudnoće suprug i ja odlučili smo kako ćemo za prematanje naše bebe upotrebljavati većinom moderne platnene pelene. Dosta sam o njima čitala i čula iskustva, no ni ona manje pozitivna nisu nam poljuljala odluku. Valjalo se "samo" odlučiti za vrstu pelena i njihovu količinu. Nije lako odabrati među mnoštvom proizvođača i materijala jer cijene nisu male. Platnenim smo pelenama željeli istodobno pozitivno utjecati na okoliš, paziti na bebinu kožu, a i cijenom se u konačnici ipak više isplate od jednokratnih, unatoč pranju u perilici i potrošnji deterdženta. Uz to sam otkrila da si možemo olakšati održavanje pelena jednokratnim tankim papirićima za platnene pelene od bambusa ili viskoze. Oni se stavljaju na platneni uložak i mogu se baciti u školjku ili u smeće, a kako na sebi zadrže većinu stolice, pranje je lakše. Noću upotrebljavamo biorazgradive jednokratne pelene jer je u njima guza ipak dulje na suhom, a savjetuje se ne buditi bebu zbog prematanja (osim ako baš nanjušimo ili čujemo da je kakala). Imamo posebnu kantu s poklopcem za odlaganje prljavih pelena i peremo ih svaka dva-tri dana; srećom, glačati se ne smiju. Uloške i zaprljane pelene namočimo u vodi kako bi se bolje oprale u perilici. Kažu da se peru na minimalno 60 stupnjeva, na nekima piše 70, no najbolje je da svatko o tome odluči sam prema tome kako su oprane. Ono što je možda minus kod pelena univerzalne veličine, koje mi imamo, jest to što novorođenče u njima izgleda kao mali bumbar s velikom guzom i potrebna je nešto veća odjeća da bi sve stalo. Na to valja obratiti pozornost. Također, dok bebe leže, bolje je da im je gornji dio madraca malo uzdignut kako glava ne bi visjela zbog uzdignute stražnjice u peleni. Osim toga, mislim da bebu treba češće prematati kako ne bi imala neugodan osjećaj da je mokra jer platnene pelene ne upijaju tako dobro kao jednokratne. No nakon početnog uhodavanja i uz malo edukacije i investicije, vidimo da je bebina koža zdrava a ona zadovoljna. Postoji i mogućnost da se beba ranije odvikne od pelena, barem smo tako pročitali o iskustvima drugih roditelja. Dobro je i to što se platnene pelene mogu rabiti i za sljedeću djecu ili prodati. Također je moguće kupiti rabljene i na taj način uštedjeti već na početku.

Mirjana F., Bjelovar
O tome hoćemo li za prvo dijete upotrebljavati pamučne ili jednokratne pelene nisam odlučivala samo ja nego i moj suprug. Ja sam htjela pamučne, a on jednokratne jer nije htio da se mučim perući ih. Naveo mi je puno razloga zbog kojih su jednokratne bolje i na kraju sam i ja shvatila da je tako. Osim toga, istina je da ne volim prati tone veša i peglati, pogotovo ne kad imam puno brige oko djece. Možda su pamučne pelene jeftinija varijanta, ali jednokratne su sigurno praktičnije i jednostavnije za upotrebu. Nema neugodnog mirisa, buđenja i premotavanja djeteta noću, pranja gomile veša. Moja je majka upotrebljavala pamučne pelene kad smo sestra i ja bile bebe i znam da se jako nagnjavila oko toga. Zato mi je drago što ja nisam morala prolaziti kroz to.

Tekst: Snježana Krčmar
Foto: Thinkstock

Preporučujemo

Tagovi: ,

Vezano uz temu

Radionica o platnenim pelenama u Dubrovniku

U Dubrovniku se u petak, 20.11. s početkom…

pelene

VIDEO: Ovaj pas sve zna o presvlačenju pelena!

Koja mama ne bi pristala na ovakvog pomagača,…

platnene pelene

Što treba znati o platnenim pelenama?

Upotreba višekratnih pamučnih pelena ne znači, kao što…

jednokratne pelene

Znate li pravila za korištenje jednokratnih pelena?

Jednokratne pelene postale su neizostavne u svakodnevnoj njezi…

Pročitajte i:

Upute za ispravno održavanje platnenih pelena

Jedan od glavnih razloga zbog kojeg roditelji izbjegavaju platnene pelene je njihovo održavanje, međutim, to…

velicina rupice na dudi bocice

Znate li koju veličinu rupice na dudi bočice treba odabrati?

Različite veličine rupica na bočicama zamišljene su za različitu vrstu hrane. Koju veličinu rupice odabrati…

problemi sa spavanjem kod beba

11 stvari koje mogu ometati miran san naših malenih

Mnogo je razloga zašto naša djeca ne mogu uvečer zaspati ili zašto nemirno spavaju. Neke…

svakodnevno testiranje dude je vazno

Mame, testirajte dudu prije svakog davanja djetetu

Jeste li već čuli da bi bilo dobro provoditi ovaj test dude svaki puta prije…