Usporedo s prvim dodirima i prvom brigom oko djeteta, majka i dijete se upoznaju, razvijaju osjećaj bliskosti i privrženosti. Čim se između njih rodi ljubav, kod nekih majki prije kod nekih kasnije, majčinski instinkti izlaze iz podsvijesti. Majka je tada spontana, a komunikacija s djetetom jednostavna, puna dodira i neopterećena intelektualnim sadržajem.

Smisao takve komunikacije prije svega je ostvariti kontakt, maziti se i produbiti bliskost − baš ono što male bebice najviše vole i trebaju. A posredno će se kroz kontakt majke i bebe − dodir, zvuk i pogled − poticati i razvoj svih djetetovih osjetila, a time i sveukupni kognitivni i tjelesni razvoj.

Što sve potiče razvoj beba?

Zagrljaji

Roditelji žele stalno nositi dijete na rukama, maziti ga i grliti. Zato su male bebe uvijek tu negdje uz nas, u slingu, na rukama, pored nas u krevetu. I bebi je ugodno u rukama roditelja, pogotovo uz toplinu majčinog tijela. Ono osjeća njezin miris, sluša poznato kucanje njezinog srca, smiruje se i lakše podnosi postorođajni stres. Kroz poznate zvukove, vibracije i dodir dijete postupno razvija povjerenje prema novom svijetu i osjeća se sve ugodnije u njemu. Stalan kontakt s roditeljima kroz sva osjetila potiče njegov intelaktualni razvoj.

Nemojte se plašiti da ćete razmaziti bebu ako je puno držite i mazite je. To joj samo koristi.

Dodiri, pjesmice, brojalice

Presvlačiti pelene djetetu nije toliko interesantno bez malo maženja i zagrljaja. "Uh, uh, uh, kako smo već narasli?", govori majka, izvodeći vježbice i mazeći gole rukice i nožice. To jednostavno igranje i komunikacija pomaže djetetu da osjetiti svoje tijelo, privikne se na prostor oko sebe i uči razumijevati njegovu širinu te njegove mogućnosti.

Slobodno se igrajte s djetetom kad je smireno i dobro raspoloženo.

Podizanja

Često želimo dijete imati na rukama, podizati ga, ljuljati, njihati se s njime, a one malo starije čak vinuti visoko u zrak i držati na ispruženim rukama. Kroz takvu vrstu komunikacije dijete čitavim tijelom doživljava pomicanje u prostoru, uči slijediti majčin pogled dok se njegovo tijelo pomiče u raznim smjerovima. Svi ovi pokreti važni su za razvoj vestibularnog odnosno sustava za razvnotežu. On se trenira kod običnog podizanja kao i kroz igranja letenja.

Pripazite da tata u žaru igre ne podiže dijete prebrzo, previsoko ili kroz nagle promjene smjera i neočekivane pokrete. Dijete bi se moglo uplašiti i rasplakati se. Radije postupno povećavajte visinu podizanja ili intenzitet "letenja" po zraku.

Škakljanja

"Kako su samo slatka ta mala stopala i ručice! Ma, pojest ću ih!". Izvan konteksta rečenica je pomalo gruba, no majke u žaru zanesenosti upravo tako govore svojim bebicama jer jednostavno ne mogu odoljeti njihovoj ljupkosti. Vrhunsko je zadovoljstvo ljubiti ili škakljati male prstiće, petice, dlanove, stopala... No, time posredno stimuliramo djetetov živčanisustav i pomažemo mu da nauči prepoznavati signale koje dobiva putem dodira. U početku djetetovo tijelo reagira refleksno i ono nema nikakvu kontrolu nad pokretima. No, postupno postaje svijesnije svoje rukice i prstića pa i pokreti postaju sve više voljni. Primjerice prstići kod novorođene bebe refleksno čvrsto primaju sve što im dotakne dlan. To čine i s majčinim prstom. Ali, kako vrijeme odmiče i majka se bavi s djetetom te ga dodiruje, prstići sve češće sami kreću prema maminom prstu i uče ga voljno prihvaćati. Te prve voljne radnje uvelike otvaraju vrata učenju svih ostalih samostalnih voljnih radnji.

Postoji teza da škakljanje i ljubljenje bebinih stopala može biti profilaktika protiv razvoja ravnog stopala budući da mišići stopala kroz reakciju na dodir rade, vježbaju i postaju jači.

Poljupci

Mame uživaju u trenucima bliskosti sa svojim bebama, miluju ih i ljube od glave do pete i ne zaboravljaju ni trbuh, ni pupak, ni mekanu kosicu, ni male prstiće... Ovakva komunikacija izrazito je snažno emocionalno nabijena i time ima većeg utjecaja na razvoj svih osjetila djeteta. Dijete kroz takvu vrstu komunikacije uči o svojem tijelu i stvara uzročno-posljedične veze između signala u tijelu i onoga što se upravo dogodilo. Time razvija kognitivne sposobnosti.

Nemojte se ustručavati ljubiti dijete i igrati se s njime dodirujući ga. Obično se djetetu svaka vrsta komunikacije, a pogotovo takva, izrazito sviđa. Pored toga, komunikacija koja nas tjera na smijeh, najzdraviji je oblik stimulacije razvoja.

Tekst: Ivona Šatrak

Foto: Profimedia