Njega kože kod neurodermitisa

Dječji ekcem, neurodermitis ili atopijski dermatitis kronična je upalna bolest kože od koje boluje oko 20, prema nekima čak i 40% djece predškolske i školske dobi

Neurodermitis nije opasna bolest, ali je često dugotrajna i kompleksna, ipak, ako se na vrijeme liječi i pravilno njeguje koža moguće je znatno olakšati djetetu.

Neurodermitis se pojavljuje kod djece koja su naslijedila sklonost atopiji, odnosno sklonost alergijama. Hoće li se alergija manifestirati promjenama na koži ili će nastati alergijski konjunktivitis, peludna hunjavica ili bronhitis – ne može se predvidjeti. Dakle, atopija je nasljedna sklonost alergijskim reakcijama. No, unatoč tome, alergija se ne može dokazati u svih bolesnika s atopijskim dermatitisom. Ipak, te osobe imaju atopijsku konstituciju, odnosno nasljednu sklonost ekcemima u ranom djetinjstvu, a poslije alergijama u dišnom sustavu (peludna hunjavica, astma) ili čak probavnim tegobama (proljevi, povraćanje).

U slučaju da su u vašoj obitelji poznata alergenska oboljenja, zbog zdravlja vaše bebe već u trudnoći treba izbjegavati duhanski dim, te životinjske alergene (ne držati kućne ljubimce).

Kako prepoznati simptome?

Prvi simptomi "dječjeg ekcema" najčešće se javljaju u dojenačkoj dobi (od drugog mjeseca života do godine dana djetetove starosti). No, bolest može početi i kasnije, pa i u odrasloj dobi. Na koži se javljaju crvena, izgrebana, upaljena (blago otečena) žarišta - uglavnom na licu te na pregibnim jamama koljena i laktova. Sve je popraćeno neugodnim svrbežom zbog kojega djeca slabo spavaju, razdražljiva su i plačljiva. U veće se djece zbog svrbeža, osjećaja zatezanja kože, javljaju i problemi u svakodnevnim aktivnostima vezanim uz školu, bavljenje sportom ili u igri s vršnjacima.

Naziv dermatitis upućuje na to da postoji upala u koži, pa tako razlikujemo akutnu fazu (crvenilo, mjehurići iz kojih katkad curi bezbojna tekućina) i kroničnu fazu bolesti (kada je koža zadebljana,suha, ponekad sitno ljuskava, zagasito crvene boje). Zbog svrbeža postoje brojne ogrebotine, erozije, ekskorijacije. Promjene nisu oštro ograničene od susjedne kože, a i koža nezahvaćena promjenama često je suha, bijelopepeljaste boje, dlakavost je oskudnija. I u akutnoj i kroničnoj fazi najvažniji simptom je jak svrbež, posebno po noći. Kod opsežnih promjena, kada je zahvaćena veća površina kože, postoje i opći znaci upale, pa vam dijete može imati povišenu temperaturu i groznicu.

Nužna testiranja

Kod pacijenata se, ovisno o manifestaciji bolesti, prvo provodi ciljana alergijska testiranja – Prick test. Na unutarnju stranu podlaktice kapne se kap alergena kroz koju se koža ubode lancetom. Nakon jedne minute otopina se osuši, a nakon 15 do 20 minuta mjeri se promjer nastale urtike i eritema. Uz odabrane alergene provodi se i testiranje na histamin, čime se isključuju lažno negativni rezultati testa.

Testiranje prick testom smatra se jednostavnom, jeftinom i bezbolnom metodom testiranja, pa se i najčešće radi. Ponajprije se utvrđuje alergija na hranu: kravlje mlijeko, kikiriki (smoki), riba, citrično voće, mahunarke, aditivi u hrani ili alergija na udisajne, inhalatorne alergene: prašina, grinje, plijesan, pelud trava i korova….Česte su i kontaktne alergije na niklov sulfat u metalnim predmetima ili na sastojke u gumi…

Što nakon dijagnoze atopijskog dermatitisa?

Kada je ekcem intenzivan, lokalna terapija je usmjerena na lokalnu kortikosteroidnu terapiju, odnosno na upotrebu krema koje sadrže derivate kortizona. Većina je ljudi nepovjerljiva prema njima, no riječ je o preparatima koji su vrlo učinkoviti ako se pravilno koriste. Pravilan tretman je jednostavan: nakon pranja kože blagim sredstvom, nanosite kremu na čistu i suhu kožu. Najčešće je dovoljno jedno nanošenje dnevno. Kremu treba koristiti u malim količinama, lagano je umasirati u kožu kako bi bolje upila, te kod primjetnog poboljšanja tretmane prorijediti na dva puta tjedno, a zatim prijeći i samo na neutralne kreme za njegu. U težim oblicima bolesti, kada postoji rizik od sekundarne infekcije, liječnik vam može preporučiti i antibiotik koji se uzima na usta. Antihistaminici pak mogu biti korisni zbog umirujućeg djelovanja na osjećaj svrbeži.

Uspjeh liječenja ovisi o dobroj suradnji dermatologa i roditelja, koji moraju biti dobro educirani o prirodi ove bolesti, potencijalnim čimbenicima koji ju pogoršavaju, kao i o važnosti pravilne njege kože i u fazama upale i u razdobljima bez znakova bolesti. Većina oboljele djece, uz dobru dijagnozu te pravilno liječenje i njegu kože, uz izbjegavanje potvrđenih alergena i iritansa – imaju tek blaže tegobe.

Zahvaljujući suvremenim tretmanima komplikacije su postale rijetkost. Ipak, neurodermitis se može katkada i zakomplicirati: proširiti se, mogu nastati i sekundarne infekcije, a najopasniji mikrobi za djecu su stafilokoki i virus herpesa, koji kod njih mogu izazvati teške infekcije. Bolest karakterizira dugotrajni tijek s razdobljima pogoršanja i poboljšanja. No, dobra je vijest da intenzitet neurodermitisa slabi s godinama, te nakon desete godine života oko 90 posto djece više nema smetnje.

Svakodnevna njega dječje kože

Roditelji su sve donedavno imali potrebu njegovati bebe različitim preparatima jer je ideal bila čista i mirišljava beba. S obzirom na osjetljivost i nezrelost kože, novorođenčad je potencijalno ugrožena velikom količinom sredstava za higijenu i njegu. Zdravo dijete, rođeno na vrijeme, za njegu treba sapun s pH 5,5 i vodu. U najranijoj dobi treba izbjegavati pjenušave kupke, jer većina kupki sadrži deterdžente koji uništavaju fiziološku bakterijsku floru kože i uklanjaju zaštitni kiseli sloj.

Pravilnom njegom može se puno postići. Smanjuje se suhoća kože, hrapavost i ublažava svrbež i osjećaj zatezanja, regenerira zaštitni hidrolipidni sloj, a koža postaje otpornija na vanjske alergene i iritanse. Skraćuje se i vrijeme liječenja kortikosteroidnim kremama. Za tuširanje djece se preporučuje Cu-Zn gel, a dva puta tjedno poželjna je i uporaba uljne kupke. Dijete se zadržava u kupki do 10 minuta pri temperaturi od 35 do 37 stupnjeva Celzija i briše nježnim suhim ručnikom.

Nakon kupanja na tijelo se nanose emolijenti koji sadrže esencijalne masne kiseline (linolnu i linolensku) potrebne za obnavljanje ceramida u koži. U atopičnoj koži smanjena je količina lipida-ceramida, a povećan gubitak vode. Zato nam je potrebna pravilna njega. Kod odabira preparata treba dati prednost proizvodima koji su hipoalergene formule, bez mirisa, boja i konzervansa.

Hidratantne kreme prilagođene koži bolesnika s neurodermitisom povećavaju vlažnost, poboljšavaju njezino stanje, sprečavaju prolazak alergena kroz kožu i smanjuju potrebu za primjenom lokalnih kortikosteroida. Kreme za njegu koriste se dva puta dnevno, a dok ih nanosite na kožu radite to uz laganu masažu.

Danas na tržištu postoje posebne zaštitne kreme na bazi polimera Poly-2p koja čuva kožu od vanjskih štetnih utjecaja čak i pod vodom, pa se djeca s neurodermitisom mogu baviti i vodenim sportovima. Termalne kure često imaju pozitivan učinak, pa tehnike primjene termalnih voda, promjena okoline i sunce dovode obično do trajnog poboljšanja. Ljeti se stanje kože popravlja. Ipak treba paziti - ne na sunce između 11 do 16 sati, koristiti kreme sa zaštitnim faktorom koje sadrže po mogućnosti mineralne zaštitne faktore, a suncu ne treba izlagati djecu mlađu od tri godine.

Korisni savjeti

Atopijski dermatitis je najčešća kronična bolest u dječjoj dobi. Nakon faze mirovanja tijekom ljetnih mjeseci, bolest se dolaskom ovih hladnih jesenskih dana i početkom sezone grijanja, vraća kod većine oboljelih. Treba izbjegavati alergene koje se šire zrakom (pelud, životinjsku dlaku, perje, prašinu, grinje). No, ne odvajajte dijete od kućnog ljubimca, osim ako se utvrdi da svojom blizinom izaziva alergiju kod djeteta. Redovito prozračite djetetovu sobu, izbjegavajte plišane igračke koje su pune prašine, ne pokrivajte podove tepisima te prozore zavjesama, barem u dječjoj sobi.

Prehrana

Dijeta se ne preporučuje svakom bolesniku s neurodermitisom. Ako je riječ o dojenčetu, poželjno je da ga majka doji što dulje,barem prvih 6 mjeseci. Važno je pažljivo uvođenje novih namirnica u prehranu s obzirom na dob djeteta i vrstu hrane. Neke namirnice češće uzrokuju alergiju, primjerice jaja. Čokolada, jagode i rajčica pojačavaju svrbež kože, a kravlje mlijeko, orašasto voće, ribu i citrusno voće ne bi trebalo uvoditi do druge godine života.

Tekst: Lejla Dervoz Rajić

Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi: , ,

Vezano uz temu

atopijski dermatitis

Njega bebine kože kod neurodermitisa

Atopijski dermatitis je najčešća kronična bolest u dječjoj…

Pročitajte i:

novorođenče

Njega bebe niske porođajne mase

Prvih pet dana nakon porođaja sva novorođenčad gubi desetinu svoje mase prije nego počne dobivati…

Savjeti za roditelje koje često ne trebamo (1)

Brižnih savjetnika imat ćete na sve strane, no neće vam se svaki od savjeta osobito…

Upute za ispravno održavanje platnenih pelena

Jedan od glavnih razloga zbog kojeg roditelji izbjegavaju platnene pelene je njihovo održavanje, međutim, to…

Prva pomoć na ljetovanju

Za potpunu zaštitu i zdravlje vaše bebe, redovito joj dajte tekućinu (za bebe na dohrani…