Pranje zubića od prvog dana

Većinu roditelja muči pitanje kada započeti s oralnom higijenom kod djeteta. Stručnjaci savjetuju da se s higijenom usne šupljine krene od prvog dana bebina života

Krovna američka dentalna udruga ADA ili “American dental association” preporučuje da se s higijenom usne šupljine započne već nekoliko dana po rođenju djeteta. Iako ova preporuka djeluje zbunjujuće, jer tako malo dijete nema zube, ona ima itekako smisla. Naime, ostaci hrane u ustima i naslage na sluznici služe kao hranilište bakterijama koje mogu oštetiti zubić već pri nicanju. Stoga je poželjno da se djetetu nakon hranjenja usta isperu vodom ili nekom nezaslađenom tekućinom, a prije spavanja da se sluznica obriše i očisti od ostataka hrane vlažnom gazom.

Čim izniknu prvi zubi, mogu se četkati mekanom četkicom koja svojom veličinom mora biti prilagođena dobi djeteta. Neki terapeuti savjetuju, umjesto četkicom, tako maloj djeci zube čistiti vlažnom gazom ili za to namijenjenim vlažnim maramicama. Upotreba paste ne preporuča se do druge godine djetetovog života. Nakon navršene druge godine može se početi koristiti mala količina zubne paste koja sadrži fluor. Treba obratiti pažnju na deklaraciju proizvođača na kojoj piše koja je predviđena dob djeteta s obzirom na količinu fluorida. Dječje zubne paste podijeljene su u dvije skupine, za dob od 2 do 6 godina i 6+, odnosno djecu stariju od 6 godina.

Roditelji kao uzor djeci

Navika održavanja oralne higijene stječe se u djetinjstvu i stoga je važno da roditelji posvete dovoljno pažnje podučavanju djece mjerama oralne higijene i njihovoj motivaciji. Roditelji su najbolji uzor svojoj djeci, te je stoga bitno kakav je njihov osobni stav prema oralnoj higijeni i kakve su njihove navike.

Dijete se četkanju uči oponašanjem roditelja

Roditelji trebaju demonstrirati kako se pravilno četkaju zubi i poticati dijete da ih samostalno četka. Ono neće moći samostalno učinkovito očetkati zube, ali to nije ni važno. Glavni cilj samostalnog četkanja u najranijoj dobi je učenje i privikavanje djeteta na provođenje svakodnevne oralne higijene.

Roditelj su ti koji, nakon što dijete završi s četkanjem, moraju prekontrolirati kako je dijete očetkalo zube i zatim temeljito očetkati sve zubne plohe u ustima. S vremenom će djetetova motorika napredovati, pa će i četkanje postati učinkovitije, a time će biti manje posla za roditelje.

Smatra se da roditelj treba četkati zube do djetetove šeste ili sedme godine. Od šeste do desete ili jedanaeste godine, djeca to mogu raditi sama, ali je poželjan nadzor kvalitete pranja od strane roditelja. Tek nakon desete ili jedanaeste godine djeci se može prepustiti samostalna briga o održavanju oralne higijene. Kako u svemu, tako i u provođenju mjera oralne higijene, vrlo je važna pravilna motivacija. Dijete svaki put treba nagraditi za uloženi trud pohvalom, a negativnu motivaciju (poput zastrašivanja posjetom stomatologu) treba izbjegavati.

Kako pomoći djetetu pri četkanju i zubni konac

Prilikom četkanja, roditelj mora imati dobru kontrolu. Poželjno je da roditelj sjedi, raširenih nogu, i drži dijete ispred sebe. Djetetova glava je lagano zabačena unatrag. Roditelj lijevom rukom pridržava bradu i tako kontrolira dijete, a desnom rukom četka zube. Nakon četkanja, s pastom ili bez nje, usta treba isprati vodom. Iako to kod nas nije uobičajeno, u nekim zemljama preporuča se i upotreba zubnog konca ili interdentalne četkice za čišćenje međuzubnih prostora kod djece.

U specijaliziranim prodavaonicama mogu se kupiti držači zubnog konca za djecu. Djeca starija od deset godina trebala bi samostalno koristiti zubni konac najmanje jednom tjedno. Neki roditelji smatraju da održavanje higijene mliječnih zuba nije bitno. O toj zabludi smo već pisali, pa se nećemo ponavljati. Četkanjem mliječnih zuba dijete usvaja tehniku koju će koristiti prilikom četkanja trajnih zuba, te je stoga ono itekako važno.

ZAŠTITNO DJELOVANJE FLUORA

Zaštitno djelovanje fluorida na zubnu caklinu dobro je istraženo u posljednjih sto godina. Ioni fluora iz sline ugrađuju se u caklinu zuba, čime ona postaje otpornija na djelovanje kiselina. Fluor se koristi u velikom broju preparata za održavanje oralne higijene: pastama za zube, tekućinama za ispiranje usta i posebnim fluoridnim gelovima za kućnu upotrebu.

Ako stomatolog procijeni da kod djeteta postoji povećani rizik od karijesa on će preporučiti uz redovnu upotrebu zubne paste i upotrebu dodatnog sredstva s fluorom. Osim preparata za kućnu upotrebu postoje i preparati za profesionalnu upotrebu koje stomatolog koristi u ordinaciji. To su lakovi, gelovi i tekućine s vrlo velikim koncentracijama fluorida a primjenjuju se prilikom redovitih posjeta stomatologu, dva puta godišnje, na sve zube.

Prilikom korištenja zubnih pasta s fluorom potreban je oprez kod male djece i djece sa smetnjama u razvoju, kako se gutanjem ne bi unijele prevelike količine fluorida u organizam, jer iste mogu biti toksične.

Nekad su se fluoridi i sustavno primjenjivali fluoridacijom vode, mlijeka, soli i tabletama s fluorom. Danas je sustavna primjena napuštena, jer iako djelotvorna spram prevencije karijesa, postoji opasnost od povećanog unosa u organizam što ima posljedice na razvoj zuba i kostiju.

Napisala: Dea Jurić Perković, dr. med. dent., Split

Foto: Thinkstock

Preporučujemo

Pročitajte i:

Upute za ispravno održavanje platnenih pelena

Jedan od glavnih razloga zbog kojeg roditelji izbjegavaju platnene pelene je njihovo održavanje, međutim, to…

velicina rupice na dudi bocice

Znate li koju veličinu rupice na dudi bočice treba odabrati?

Različite veličine rupica na bočicama zamišljene su za različitu vrstu hrane. Koju veličinu rupice odabrati…

problemi sa spavanjem kod beba

11 stvari koje mogu ometati miran san naših malenih

Mnogo je razloga zašto naša djeca ne mogu uvečer zaspati ili zašto nemirno spavaju. Neke…

svakodnevno testiranje dude je vazno

Mame, testirajte dudu prije svakog davanja djetetu

Jeste li već čuli da bi bilo dobro provoditi ovaj test dude svaki puta prije…